Cijeljenje tkiva CIJELJENJE KOE epitelnog i vezivnog tkiva

Cijeljenje tkiva

CIJELJENJE KOŽE (epitelnog i vezivnog tkiva) Faze cijeljenja rane (od nekoliko dana do mjesec dana, ovisno o težini rane) 1/ Oštećenje krvnih žila dovodi do krvarenja: aktiviraju se trombociti i fibrninogen započinju stvaranje ugruška. Stvorene mrežice vlakana i stanica na rubu rane počinju se međusobno približavati. U područje rane useljavaju fibroblasti. 2/ Unutar 24 sata stvara se krasta. U područje rane doseljavaju neutrofili iz krvnih žila i fagocitiraju mikroorganizme, ostatke oštećenih stanica (debris) i druge štetne tvari. Epitelne stanice na rubu rane počinju se dijeliti i premošćuju ranu. Monociti iz krvi useljavaju u područje rane. 3/ Nekoliko dana nakon nastanka rane, u nju useljavaju monociti (sada makrofagi) i fagocitiraju preostalo oštečeno tkivo. Epitelne stanice u potpunosti premoste ranu, a krasta otpada. 4/ Oko 10 dana nakon nastanka rane, epitelno tkivo je potpuno obnovljeno. Poneki monocit (nakrofag) i neutrofil zaostaje u vezivu, ali je njihova funkcija uglavnom završila. U vezivnom tkivu nastavlja se formiranje ožiljka djelovanjem fibroblasta koji izlučuju snopove kolagenih vlakana. Epidermis Trombociti Fibroblasti Dermis

REGENERACIJA OŠTEĆENE HRSKAVICE 1/ Hijalina hrskavica vrlo slabo regenerira. Oštećeno hrskavično tkivo postupno reparira iz perihondrija. Kod manjih povreda, vezivno tkivo perihondrija proliferira i urasta u oštećeno područje te postupno nastaje hrskavica (apozicijskim rastom). Kod većih oštećenja, dolazi do stvaranja gustog vezivnog ožiljka, koji kasnije može biti zamijenjen kosti (reparacija, a ne regeneracija). Zglobna hrskavica nema perihondrija pa je njezina regeneracija slaba (intersticijski rast). 2/ Elastična hrskavica je nešto otpornija na oštećenja nego hijalina. 3/ Vezivna hrskavica nema perihondrij, stoga nema sposobnost regeneracije. Artroskopsko uklanjanje oštećene vezivne hrskavice (koljenskog meniska).

PRIJELOM KOSTI: 1/ Nastajanje ugruška zbog krvarenja iz oštećenih krvnih žila, razgrađuje se koštani matriks i stanice. 2/ Uklanjanje ugruška i detritusa makrofagima. 3/ Proliferacija periosta i endosta, stvaranje staničnog infiltrata koji okružuje prijelom. 4/ Procesom enhondralnog i dezmalnog okoštavanja nastaje kalus (primarna kost). 5/ Mehanički podražaj (vježbanje) dovodi do resorpcije kalusa i nastanke sekundarne (lamelarne kosti).

DEGENERACIJA I REGENERACIJA ŽIVCA: 1/ Nakon oštećenja u perikarionima neurona nastupa kromatoliza (broj Nisslovih tjelešaca se smanji, a jezgra pomakne prema periferiji citoplazme). Distalni dio neurona (vlakna) degenerira. Ostatke oštećenog tkiva (detritus) fagocitiraju makrofagi. 2/ Schwanove stanice prolife riraju i urastaju u ciljno tkivo (mišić je atrofirao zbog denervacije). Prati ih akson koji urasta brzinom od 0, 5 -3 mm na dan). 3/ Uspješna regeneracija živca (3 mjeseca) uvjetuje i uspješnu regeneraciju mišića)

REGENERACIJA MIŠIĆA 1/ Skeletnog : kao odgovor na povredu, satelitske stanice se transformiraju u mioblaste koji proliferiraju. Mioblasti se spajaju s postojećim ili novim mišićnim vlaknima. Kod većih povreda, na mjestu oštećenja nastaje vezivni ožiljak. 2/ Srčani mišić ne može regenerirati, nego nastaje vezivni ožiljak. 3/ Glatko mišićno tkivo može se prvo povećati, a zatim slijedi dioba. ( trudna maternica).

INFARKT MIOKARDA. 1/ Nekroza srčanih mišićnih stanica (prvih 24 sata) 2/ Nakon 3 dana, nekrotični kardiomiociti su okruženi neutrofilima. 3/ Nakon 3 tjedna, u području infarkta vide se krvne žile, makrofagi i limfociti. 4/ Nakon 3 mjeseca, infarcirano područje zamjenjuje ožiljno tkivo.