CARSTVO GLJIVA FUNGI Gljive Fungi n Odlike Jednoelijski

CARSTVO GLJIVA - FUNGI

Gljive - Fungi n Ø Ø Ø Ø Odlike: Jednoćelijski ili višećelijski organizmi Tijelo (micelij) grade niti (hife) Ćelijski zid: od hitina rijetko celuloze Rezervna organska tvar: glikogen, a ne skrob DNK slična životinjskoj Hrane se heterotrofno (saprofitski ili parazitski) Hranu uzimaju površinom tijela Razmnožavanje: bespolno (sporana), polno i smjenom generacija

Način ishrane i ekologija gljiva q Ø Ø Ø Heterotrofni su organimi i to: Saprofitski – na uginuloj organskoj tvari Parazitski – na živim bićima Simbiotski – u zajednici sa nekim dr. organizmom (mikoriza, lišajevi i simbioza mrava i gljiva) Veličina, rasprostranjenost i ekološki uslovi: Veličina mikroskopskih pa do 1 m Žive u slanim i slatkim vodama, na kopnu (vlažnim terenima, panjevima, biljkama i sl. ) Najpovoljnije temp. 20°C – 3 O°C (neke i do 60°C)

Značaj gljiva n n n Kruženje materije u prirodi Razgradnja nafte u vodi Za ishranu (sadrže bjelančevine, fosfor i dr. minerale) U industriji piva, vina, organskih kiselina, vitamina. . . Za spravljanje hljeba i peciva (kvasac) Za atibiotike npr. penicilin (od gljivice Penicillium-a) Šteta q q Kvarenje hrane, oštećenja tekstila, drvene građe i sl. Izazivači bolesti biljaka, životinja i čovjeka ( gljivična oboljenja kože, kose, noktiju, pluća, mozga)

Podjela gljiva: niže i više gljive Niže gljive: 1. Algašice - Phycomycetes Odlike: -mikroskopskih veličina -hife višejedarne, cjevaste i nepregrađene -ćelijski zid: od hitina rijetko celuloze Nepregrađene Razmnožavanje: -bespolno (zoosporama) -polno Izazivači su bolesti I. hife

Predstavnici algašica b a. Peronospora vinove loze (plamenjača) b. Siva- crna plijesanj (Mucor mucedo) c. Modra plijesanj duhana a c

2. Gljive mješinarke - Ascomycetes Odlike : - saprofiti ili paraziti Pregrađene hife - kopnene gljive - hife pregrađene - ćelijski zid od hitina Razmnožavanje: - vegetativno - bespolno - spore nastaju u sporangijama ili askusima (mješcima) - u 1 askusu 8 spora.

Predstavnici mješinarki a) Kvasci Odlike: -jednoćelijske gljivice -bez plodišta Razmnožavanje: -pupljenjem -polno Značaj: -u proizvodnji piva i alkohola -u pekarstvu (razlažu šećer do alkohola i CO 2)

b) Kistac – Penicillium c) Aspergilus -Aspergillus Odlike: -to su zelene plijesni -višećelijske su gljivice -žive na hljebu, siru, voću -hife razgranate kao kist Razmnožavaju se: -sporama – konidije -polno Značaj: za antibiotike kistac aspergilus

d) Ražena gljivica-Claviceps -parazitska mješinarka -parazitira na žitaricama(raž) -sklerocij- odrvenjeli micelij ( crnoljubičast i otrovan ) -lijek za stezanje glatkih mišića -Smrčak i zdjeličarka su šumski saprofiti Ražena gljivica Smrčak - Morchella Zdjeličarka-Peziza

g) pepelnica h) tartufi

II. Više gljive - Basidiomycetes n n Zovu se i stapčarke Bazidije – stapke (sporangije) Sporangije sa 4 bazidiospore Bazidiospore haploidne (nastaju mejozom) Podjela : niže i više stapčarke 1. Niže stapčarke -bazidije pregrađene -nemaju plodište -stvaraju 4 tipa spora (ljetne, zimske, bazidiospore i kasnoproljetne)

Predstavnici nižih stapčarki su: hrđe i snijeti a. Crna hrđa-Puccinia graminis -parazitska gljiva -napada žitarice -drugi domaćin joj je bilj. žutika -zrno sitno i mali prinos žitarica b. Kukuruzna snijet-Ustilago zeae -parazitska gljiva -napada žitarice-kukuruz -oblika gara ili mješka

2. Više stapčarke (pečurke) -Bazidije nepregrađene -Imaju plodišta (šešir i dršku) -Saprofiti su i paraziti -Razmnožavanje sporama i somatogamijom -Koriste u ishrani i farmaciji -Postoje jestive i otrovne i vrlo su slične

Šešir - klobuk Prsten Ostaci ovoja “suknjice” Drška Listići (bazidije)

Životni ciklus pečurki

rujnica sunčanica Jestive gljive bukovača vrganj lisičara

Otrovne pečurke-gljive ludara muhara bljuvara Zelena pupavka

Velika gljiva u tropskim područjima - teška do 25 kg - veličine kišobrana

HVALA NA PAŽNJI

Lišaji - Lichenes n n n q q Simbioza (suživot) algi i gljiva Alge- zelene ili modrozelene (vrše fotosintezu) Gljive- mješinarke rijetko stapčarke (uzimaju vodu) Oblik: korast, listast, žbunast ili grmast Razmnožavanje: - vegetativno (od dijela tijela) - soredijama (alge obavijene hifama) - askosporama Žive na: kori drveća, stijenama, panjevima, u tundrama. . . Nastanjuju čiste sredine (indikatori čistoće zraka) Pionirske su vrste Značaj: u ishrani, medicini (antibiotici), za parfeme, dobijanje vitamina, u hemijskoj industriji (lakmus)

Građa lišaja Slojevite su građe - 1 sloj: gornja kora - 2 sloj: asimilacijski (za fotosintezu) - 3 sloj: srž (od gljiva za disanje) - 4 sloj: donja kora (sa rizoidima) n

Razdeo : LICHENES - Lišajevi su zajednica dva organizma gljiva + alga oba partnera imaju korist = mutualistička simbioza - Gljive -Ascomyceta ili Basidiomyceta + alge iz Chlorophyta ili Cyanophyta

Korasti (Rhizocarpon) Grmasti ( Cladonia) Predstavnici: Islandski lišaj (Cetraria islandica)

Evernia prunastri Grmasti (Usnea) Rocella Listasti (Parmelia caperata)