Budunost Web dizajna Budunost Web dizajna q Budunost
Budućnost Web dizajna
Budućnost Web dizajna q Budućnost nije lako predvideti q Svakako je lakše pričati o dalekoj budućnosti – do nje proteći više vremena q Opšte je predviđanje da će za 25 godina: v Web biti sveprisutan v Usluge prenosa podataka velikom brzinom preko kabla ili bežično biti široko dostupne u razvijenom svetu v Korisnicima će na raspolaganju biti i različiti oblici interfejsa: od glasovnog zadavanja komandi, preko prepoznavanja rukopisa do možda biomehaničkih senzora v Verovatno će korisnik moći da boravi u stvarnom, a komunicira sa virtuelnim svetom 2
Nasledstvo HTML-a q Predviđanje: Razni oblici jezika HTML još dugo će se koristiti na Webu v Uzevši u obzir količinu sadržaja u HTML formatu - prelaženje na nov format bio bi dugogodišnji poduhvat q HTML se vrlo često nepravilno koristi – proizvođači čitača Weba ne trude se dovoljno da uvedu standarde q Bez čvrste standardizacije veoma je teško automatski generisati i tačno analizirati HTML datoteke q Predviđanje: Kaskadni stilovi će se sve više upotrebljavati, oslobađajući tako HTML uloge u definisanju izgleda dokumenta 3
Nasledstvo HTML-a q Predviđanje: Upotreba fontova koji se preuzimaju sa Weba postaće uobičajena q Na Web lokacijama treba koristiti fontove koji se preuzimaju (eng. downlodable) – omogućavaju da autor izbegne zamenu stilizovanog teksta slikama q Predviđanje: Kako jezik HTML bude strukturiraniji, a pravila sve strožija, HTML kod će se sve ređe ručno uređivati 4
Razdvajanje sadržaja, strukture, stila i logike q Predviđanje: Strogo razdvajanje strukture, logike i izgleda sadržaja koji se objavljuje na Webu biće sve važnije – omogućava dinamičku izradu Web strana Struktura <html> <xml> Izgled <style>+CSS <html> Sadržaj Baza podataka Logika <script> <object> 5
Upotreba baze podataka Predviđanje: Upotreba baze podataka biće neophodna Sadržaj Web lokacije čuva se u centralnoj bazi podataka – od kojeg se dinamički izrađuju Web strane za različita okruženja, u zavisnosti od postupka korisnika Izlazni medijum CD-ROM Predstavljanje Formatiranje Web čitači Formatiranje Štampač Formatiranje Program za prelom strana Baza podataka na Webu Struktura i logika Nasleđeni sistemi baza podataka Razvojni sistemi 6
XML: dobar za sve ili potpuno neupotrebljiv q Predviđanje: Jezik XML biće dobro prihvaćen kao neutralni jezik za razmenu podataka q Da bi se poboljšala razmena podataka između sistema, potrebno je uvesti neutralan format podataka – XML upravo sadrži alate za definisanje takvog jezika q Predviđanje: Usvajanje XML standarda biće sporo, jer korisnici neće moći da se sporazumeju q Osim za razmenu podataka, XML će možda biti teško prihvaćen za druge namene – na prvom mestu zato što čitači koji mogu da obrade sirovi XML nisu široko podržani 7
Korisnici vladaju Webom q Predviđanje: Dizajn prilagođen korisniku i dalje će biti osnovni zahtev. q U okruženju koje nudi velike mogućnosti izbora – korisnici se neće zadržavati na lokacijama koje ne zadovoljavaju njihove potrebe q Korisnik jednostavno napušta lokaciju sa zbunjujućim interfejsom ili lokaciju koja je suviše spora q Ipak, Web u budućnosti neće ispunjavati sve želje korisnicima – kada lokacija stekne zadovoljavajući broj korisnika ili ponudi sadržaj koji ne nudi nijedna druga lokacija 8
Pojave velike propusne moći q Predviđanje: Pristup mreži preko veze velike propusne moći povećaće upotrebu multimedije, ali će brzina preuzimanja i dalje biti problem q U narednih nekoliko godina znatno će se uvećati broj korisnika koji raspolažu velikom propusnom moći – na lokacijama će se naći mnogo više multimedijskog sadržaja q Veće slike, zvučni i video zapisi i animacije brže se prenose preko veza velike propusne moći q Predviđanje: Sa većom propusnom moći na raspolaganju, interfejsi lokacija trebalo bi da postanu brži i bogatiji, ali najveći deo propusne moći biće korišćen za prenos sadržaja q Predviđanje: Jednostavan tekst će zbog svoje fleksibilnosti i dalje biti važan oblik sadržaja Web lokacija 9
Pristup Webu sa drugih uređaja q Porast popularnosti drugih uređaja za pristupanje Webu je izvestan q Na primer, krstarenje Webom i gledanje televizije objedinjeni su u uređaju Web. TV: q v koji zahteva sasvim drugačiji pristup dizajnu Web strana od onog koji će biti pregledan na računaru v Web bi mogao biti povezan sa televizijskim programom tako da korisnici mogu da pristupaju informacijama o emisiji dok je gledaju Predviđanje: Krstarenje Webom pomoću uređaja koji nisu računari biće u porastu i zahtevaće da se izmene pravila za dizajniranje Web lokacija 10
Nesputan pristup Webu q Bežične mreže pružaju korisnicima mogućnost da pristupaju Webu odakle god požele, što daje veliki osećaj slobode q Danas već postoje bežične lokalne mreže, koje u kombinaciji sa prenosivim računarima daju skoro punu slobodu kretanja q Mobilni telefoni lako pristupaju Webu 11
Nesputan pristup Webu q Lični digitalni pomoćnici – PDA mogu da se upotrebe za bežično pristupanje Webu q Webu se može pristupiti i iz automobila – informacije specifične za mesto i vreme q Alternativna okruženja za pristup Webu – prilagođena za prijem informacija nego za slanje, jer unos veće količine informacija može biti neprikladan q Pravilo: Sadržaji na Webu moraće biti prilagođeni mobilnim korisnicima 12
Čitači će postati potrošna roba q Predviđanje: Čitači Weba više neće biti u centru pažnje q Vrlo je verovatno da će korisnici u budućnosti manje brinuti o čitačima koje koriste nego današnji korisnici q Kao što mali broj ljudi brine o tome koju marku televizora kupuje – televizijski aparati, iako važni, nisu od primarnog značaja za gledaoca – važan je televizijski program q Iako čitači neće biti u sferi interesovanja korisnika – ne znači da njihovi autori neće imati o čemu da brinu – naprotiv programeri će morati da naprave čitač koji neće privlačiti (odvlačiti) pažnju korisnika od sadržaja Web lokacije 13
Uticaj zajednice q Jednostavan oblik Web zajednice su prstenovi lokacija (eng. webrings) koji omogućavaju korisnicima da se pridruže grupi lokacija sa sličnim sadržajem q Korisnik koji poseti jednu lokaciju pronaći će sistem hiperveza koji ga može povezati sa ostalim lokacijama prstena q Osnovna prednost prstenova lokacije jeste to što oni povezuju sličan sadržaj, što zainteresovanom korisniku omogućava lakše pronalaženje informacija q Naprednije zajednice na Webu omogućavaju korisnicima da razgovaraju ili ostavljaju komentare o lokacijama koje su posetili 14
Uticaj zajednice 15
Problem preobimnog sadržaja q Jedna od najvećih prednosti Weba jeste ogromna količina sadržaja q Tolika količina sadržaja može da bude i problem q Web se zapravo sastoji od brojnih ostrva sa dobro organizovanim i korisnim sadržajem i ogromnog mora nepopisanog, sumnjivog pa čak i opasnog sadržaja q Ključni deo posla Web dizajnera – obeleži sigurne putanje kroz informacije q Na sadržaj i sistem za navigaciju možemo da utičemo samo na lokacijama koje sami kontrolišemo 16
Problem preobimnog sadržaja q Koji metod upotrebiti da bi se korisniku pomoglo da pronađe put na Webu ili velikoj lokaciji? q Vodiči – stručnjaci će filtrirati informacije, ocenjivaće sadržaj, ponašati se kao vodiči, pa čak i voditi grupe u obilazak q Klasifikacija ogromne količine informacija – vizuelizacija: v Grafički interfejs – u vidu mape v Hiperbolička stabla 17
Interfejs u obliku topološke mape 18
Vizuelizacija strukture lokacije 19
Vizuelizacija strukture lokacije 20
Hiperbolička stabla 21
Život na Webu q Predviđanje: Korisnici koji intenzivno koriste Web biće sve nestrpljiviji i suroviji prema Web lokacijama q Najvažniji od svih trendova na Internetu jeste “kolonizacija Weba” – sve veći broj korisnika provodi sve više vremena na Internetu, preplićući stvarne živote sa virtuelnim q v Proveravaju stanje na računu v Rezervišu sto u restoranu, i sl. v Trgovina preko Weba je u procvatu v Korisnici prihvataju Web kao sastavni deo života Korisnici očekuju da lokacije odgovaraju njihovim potrebama i da rade dosledno, reaguju na geografsku lokaciju, na njegov jezik, tehnologiju i želje 22
Primena novih tehnologija u procesu razvoja IS
Primena novih tehnologija u procesu razvoja IS SOA v Web 2. 0 v Pervasive computing v Mashup v 24
Service Oriented Architecture SOA
Servisno orijentisana arhitektura (SOA) q SOA predstavlja model projektovanja IT sistema u kome se funkcionalnosti dekomponuju na različite jedinice (servise), koji se mogu nezavisno distribuirati putem mreže i kombinovati sa drugim servisima radi stvaranja kompleksnijih biznis aplikacija. q SOA definiše IT strukturu unutar same firme koja omogućava različitim aplikacijama na različitim nivoima da razmenjuju podatke bez obzira na kom se operativnom sistemu izvršavaju i na kom su programskom jeziku napisane. q Ovi servisi komuniciraju izmedju sebe putem razmene podataka od jednog ka drugom, ili putem koordinacije aktivnosti između dva ili više servisa. 26
Principi SOA q Ponovna upotreba, modularnost, kompenzacija i interoperabilnost servisa, q Projektovanje prema standardima (kako zvaničnim, tako i specifičnim za pojedine industrijske grane), q Identifikacija i kategorizacija servisa, sređivanje i isporuka, monitoring i praćenje. 27
Karakteristike SOA q Enkapsulacija servisa – Mnogi web servisi su konsolidavani kako bi bili korišćeni unutar SOA strukture. q Lako vezivanje servisa – Servisi ostvaruju veze koje smanjuju zavisnost izmedju njih i zahtevaju samo saznanja o postojanju onog drugog. q Ugovor servisa – Servisi se pridržavaju ugovora komunikacije, kako je definisano od strane dva ili više servisa. q Apstrakcija servisa – Servis ne dozovljava uvid u njegovu logiku osim onoga što je opisano u ugovoru servisa. q Ponovne upotrebe servisa – Kolekcija servisa se može koordinirati i asemblirati na više različitih načina kako bi stvorili više različitih struktura, q Autonomija servisa – Servisi imaju potpunu kontrolu nad logikom koju sadrže. 28
Arhitektura SOA servisa 29
Prednosti SOA za poslovni sistem q Jače veze sa kupcima i dobavljačima. Uspostavljajući dinamičke aplikacije i poslovne servise ka kupcima i dobaljavčima, pospešuje se saradnja i zadovoljstvo između kompanije i partnera. q Poboljšava procese donošenja odluka. Agregiranjem pristupa servisima i informacijama u dinamički skup jedne poslovne aplikacije, donosioci odluka dobijaju tačnije i sveobuhvatnije informacije za kraće vreme i manje troškove. Takođe, u zavisnosti od tipa servisa, moguće je podesiti različite načine pristupa (Web, rich client, mobilni uredjaji) koji najviše odgovaraju osobi koja će ih koristiti. q Povećanje produktivnosti zaposlenih. Stvarajući jednostavan i direktan pristup sistemu i informacijama omogućava efektvnije i efikasnije izvršavanje poslovnih procesa. 30
SOA u poslovnom sistemu Bez SOA Sa SOA 31
Web 2. 0
Karakteristike Web 2. 0 q Web 2. 0 - druga velika faza razvoja World Wide Web-a, okarakterisana sve većim usmeravanjem na networking i dinamične izvore informacija. q Korišćenje naprednih tehnika za stvaranje bogatih Internet sadržaja. q Najbolji primer novih tehnoloških principa na kojima se zasniva Web 2. 0 predstavlja P 2 P model. On predstavlja mrežnu arhitekturu ravnopravnih računara (peer-to-peer), u kojoj svaki računar (radna stanica) ima podjednake mogućnosti i odgovornosti 33
Web 2. 0 q Web 2. 0 koncept omogućava da sadržaji budu potpuno odvojeni od forme i nezavisni od tehnologije izrade sajta, tako se jednostavno i na standardizovan način mogu preuzeti i prikazati na Web stranicama. q Tako prikupljene informacije mogu se prikazati i na drugim medijima. Kada su podaci strukturirani i dodatno opisani primenom novih standarda, može se uvesti automatizacija, dozvoliti računaru da sam pretražuje i pronalazi informacije od konkretnog značaja. q Web 2. 0 omogućava da sadržaje unosi svako ko ima osnovna znanja o računaru, pa informacije uređuju oni koji su eksperti za određenu temu, a ne oni koji su stručni za izradu web-a. 34
Web 2 koncept 35
Web 2. 0 tehnologija q RSS (Real Simple Syndication): v najpoznatiji i najčešće korišćeni format za automatsko povlačenje delova ili celih dokumenata sa Web strane. v korisnici Interneta mogu lako na jednom mestu da prate novosti sa različitih lokacija, a da ne idu na svaki pojedinačni sajt koji ih interesuje. v Tek kada pročitaju naslov ili deo teksta koji ih interesuje, klikom na link dolaze do sajta da pregledaju kompletan dokument. 36
Web 2. 0 tehnologija q Folksonomy - predstavlja kategoriziciju koju spontano stvaraju milioni običnih korisnika kroz proces tagovanja ili tagging. Korisnik obeležava ključnu reč i povezuje je sa datim linkom, koji opisuje dati pojam. Tako pravi svoju putanju i može kasnije da se vrati na date strane. q Blogovi predstavljaju novu formu izražavanja na Internetu – lični, odnosno nekomercijalni web prostor, na kojem njegov autor u formi dnevnika iznosi sopstvene stavove o određenim temama. q Wiki je zbirka web-stranica dizajnirana za pristup svakome ko hoće doprineti ili menjati sadržaj, korišćenjem pojednostavljenog markup jezika. q Social networking - društveno umrežavanje podržava stvaranje socijalnih mreža u online okruženju. 37
Web 2. 0 aplikacije q Flickr – on-line deljenje fotografija koje su korisnici tagovali. q Gmail – email servis sa dodatnim aplikacijama. q 37 signals proizvodi (Basecamp, Backpack, Tada Lists) – omogućili su da timska saradnja i upravljanje projektima na Webu postane jednostavnija. q Del. icio. us – Ideja uključivanja Bookmarks/Favorites linkova korisnika u jedinstvenu bazu koja se trenutno ažurira. q Meebo – servis koji omugućava korišćenje MSN, ICQ, AOL Messangera ili Jabber nalog za instant komunikaciju kroz Web okruženje. 38
Odnos administratora i korisnika u Web 1 i Web 2 sistemima Web 2 omogućava da sadržaje unosi svako ko ima osnovna znanja o računaru, pa informacije uređuju oni koji su eksperti za određenu temu, 39 a ne oni koji su stručni za izradu web-a.
Web 2. 0 operativni sistemi Prednost ovakvih projekata u odnosu na klasične desktop verzije je u tome što su oni uglavnom besplatni i nalaze se pod GNU licencom (General Public Licence) koja omogućava svima dalje nadograđivanje i redistribuciju softvera. Neki od primera Web 2. 0 OS su: o. Desktop - www. odesktop. net Ajax OS ajax. Windows - www. ajaxwindows. com Schmedley - www. schmedley. com 40
Web 2. 0 u poslovnim sistemima q Kolaboracija Razmena iskustava i kreiranje proizvoda kroz alate za kolaboraciju, bez obzira na lokaciju. q E-logistika Raspoloživost najpre pravih informacija, a potom i pravih materijalnih dobara primenom Web 2. 0. q Elektronsko poslovanje Podrazumeva organizaciju poslovanja firme u mrežnom okruženju. q Baza znanja dokumentacija, metode, poslovne strategije, različite studije, analize i slično. q Distance Learning System – DLS veb bazirano učenje. 41
Prednosti Web 2. 0 za poslovni sistem 42
Domaće kompanije koriste Web 2. 0 43
Magazin TIME je za ličnost 2006. godine odabrao svog čitaoca, aludirajući na WEB 2. 0 bum i mogućnost globalnog učestvovanja u stvaranju nove internet ere. ”Time's Person of the Year 2006 is You. Yes, You control the Information Age. Welcome to your world. ” TIME Magazine 44
Pervasive computing Sveprisutnost računara
Sveprisutnost računara Računarska era - prema onome što trenutno znamo i možemo da anticipiramo, sastoji se od tri talasa. 1. Rani koraci u razvoju računarske tehnike - obeležili veliki, “mainframe” računari Ø Model rada sa računarima u to vreme bio je jedan računar – mnogo korisnika. 2. Omasovljenje upotrebe personalnih računara i traje do današnjih dana. Ø Model: jedan čovek – jedan računar. 3. Na čijem se početku nalazimo. Ø Sistem u kome na jednog korisnika dolazi mnogo računara koji se nalaze svuda oko nas - sveprisutna (eng. ubiquitous) ili prožimajuća (eng. pervasive) računarska tehnologija. 46
Sveprisutnost računara q Primer pametnog frižidera - poseduje računar, displej, odgovarajuće senzore i mogućnost povezivanja na Internet. Na osnovu podešavanja korisnika, meri trenutnu količinu zaliha i automatski sa onlajn prodavnica naručuje nove količine po potrebi. v frižider može da vam pošalje e-mail poruku o tome da bi trebalo brzo da potrošite onih 238 grama sira pošto mu uskoro ističe rok trajanja. v Budući da računar “zna” vaše navike i ukus, može da preporuči i kako da iskoristite sir, da naruči nedostajuće namirnice ili čak da pošalje signal kompjuteru u šporetu kako bi ovaj na vreme uključio rernu i podesio je na odgovarajuću temperaturu. v q Zelene zgrade v mogu da mere osvetljenost prostorije, prisustvo ljudi i druge parametre i tako značajno štede potrošnju energije. 47
Sveprisutnost računara q Sveprisutno, prožimajuće računarstvo predstavlja skup nekoliko novih elemenata IT tehnologija. q Računari trećeg talasa biće ugrađivani u odeću, automobile, male kućne aparate, časovnike, građevine i sve druge predmete svakodnevnog života. q Uređaji i senzori mogu biti: v mobilni (bežični PDA uređaji ili smart telefoni), v ili mogu biti ugneždeni u okruženje (senzori i kompjuterski čipovi), u zidove ili u opremu. 48
Pervasive computing 49
Karakteristike pervasive computing-a q Mali: Sadrži minijaturne komponente. q Ugneždeni: Komponente su smeštene na ili u uređajima ili predmetima. q Umrežen: Fleksibilan kapacitet za razmenu podataka i softverskih komponenti sa drugim uređajima i platformama. q Osetljiv kontekst: Sakupljanje i razmena podataka u okruženju preko senzora. q Prilagodljiv: Izvršene promene i modifikacije na softveru i predmetnom nivou. q Spreman na saradnju: Sposoban za otkrivanje drugih objekata i interakciju sa njima radi uspostavljanja kooperacije. q Nevidljiv: Stvarno i virtuelno okruženje su povezani kroz korišćenje uređaja. Povezivanje stvarnog sveta informacija (npr. senzorski uređaji) Dajući nam pristup svetu informacija (npr. personalni računari, mobilni telefoni itd. ) v Obezbeđivanje servisa između informacionih i stvarnih svetova (npr. kreditne kartice i web servisi). v v q Lokacija i povezivanje: Mogućnost lociranja i povezivanja predmeta. q Gomilanje podataka: generiše mnogo više podataka 50
Komponente i tehnologija pervasive computing-a q uređaji, q povezivanje q korisnički interfejsi q mrežna infrastruktura Predstavnici uređaja: • PDA (mala memorija, naizmenična konekcija, pristup velikom izvoru podataka) • MP 3 plejeri/ kamere, itd (specifični zadaci, specijalizovana obrada) • Senzori (jednostavne dimenzije, ograničavajuća moć računara) • Mobilni telefoni (konvergentni sa PDA uređajima). 51
Uređaji q infrastrukturni – komunikacione mreže, senzori, aktivatori, RFID dodaci i čitači itd. q pristupni uređaji – koji se mogu videti i dodirnuti, kao što su PDA i laptopovi. q ugrađeni inteligentni uređaji – kontrolori u mašinama za pranje veša, kolima, mobilnim telefonima itd. q simbolički ključevi – primer: kreditne kartice, koje reprezentuju plaćanje i kreditni servis. 52
RFID - Radio frequency identification q Identifikacija putem radio frekvencije q RFID je sistem daljinskog slanja i prijema podataka pomoću RFID pločica/odašiljača. q RFID pločica je izuzetno mali objekat koji se može zalepiti ili ugraditi u željeni proizvod. q RFID pločice sadrže u sebi antenu koja im omogućava prijem i slanje radio talasa od RFID primopredajnika. q Standardni bar kod identifikuje samo proizvođača i proizvod, ali ne i jedinstveni artikal. q RFID transponder (tag), naprotiv, nosi identifikator – serijski broj jedinstven samo za taj specifični proizvod. 53
RFID transponder - tag q Reč transponder – potiče od termina transmitter/responder - prema funkciji tog uređaja koji na transmisiju čitača odgovara (respond) podatkom. q Osnovne komponente transpondera su: mikročip i antena, zaliveni u kućište otporno na uticaj okoline. q Karakteristike koje razvrstavaju RFID transpondere u različite grupe: v v v način odnosno sredstvo napajanja, sposobnost čuvanja podataka - odnosno opcije programiranja, radna frekvencija opseg (udaljenost) čitanja fizički oblik cena. 54
RFID transponder (tag) q Fizički, uopštene su kategorije: transponder (tag) v "smart" nalepnice v RFID pločica (PCB) v q Nosilac informacije u obliku transpondera, nalepnice, ili PCB-a obično se postavlja na objekt, ambalažu, paletu, kontejner ili čak na sam proizvod, tako da može putovati s njime i na svakom koraku ga identifikovati. q Podaci u transponderu mogu biti raznovrsni – svakako će identifikovati: v v v proizvod na traci, robu u tranzitu, lokaciju, vozilo, takođe i životinju ili osobu 55
ADC - Automatic Data Capturing 56
Vrste RFID Tagova 57
Primena u svakodnevnom životu q u transportu i logistici, proizvodnji i kontroli q praćenje proizvoda u lancu nabavke, q praćenje poštanskih pošiljaka i prtljaga u avioprevozu, q naplata putarine i parkinga, q kontrola pristupa vozilima, q zaštita vrednih predmeta od krađe, q kontrola ulaza i radnog vremena, q označavanje životinja u uzgoju, q sigurnosna kontrola pristupa određenim lokacijama. 58
IT u zdravstvu Kamera u piluli: Wireless endoskopija 59
Lična pokretna informaciona mreža Bluetooth u uhu Multifunkcionalni sat na ruci Holter na mišici Laptop u torbi! 60
Bluetooth Laser Virtual Keyboard 61
Mešap aplikacije
Mešap aplikacije q Reč mešap (mashup) dolazi iz pop muzike, hip-hop sveta, gde se često koristi da opiše remiksovanje pesama q Uzima podatke za različitih izvora i kombinuje njih u jedinstven prikaz. q Prvi mešap je Housing. Maps, softver koji kombinuje listu nekretnina (Craigslist) sa mapama ( Google ) 63
Mešap aplikacije Osnovne vrste mešap aplikacija su: 1. javne – dostupne svim korisnicima na internetu 2. interne – dostupne u okviru neke grupe, organizacije ili kompanije 3. desktop – offline aplikacije Podela mešapa po kategorijama: 64
Mešap aplikacije q Proces stvaranja mešap aplikacija: 1. određivanje cilja 2. identifikacija podataka i ključa 3. pristup podacima 4. regrupisanje 5. pravljenje korisničkog interfejsa 6. implementacija mešapa 7. implementacija početne strane 65
Poslovanje sa mešap aplikacijama q Mešap aplikacije su napravljene spajanjem internih i eksternih informacija i aplikacija, sa ciljem da dostignu novi nivo poslovne prednosti i konkurentnosti q Aplikacije su brže, lakše za pisanje i implementaciju i po nižoj ceni q Ubrzani tempo prihvatanja mešap aplikacija u poslovnom svetu je povezan sa dva parametra: dobit kompanije i smanjenje troškova 66
Poslovanje i mešap aplikacije q Ciljevi, koji se postižu uvođenjem mešapa: S S S Poboljšanje procesa donošenja odluka od strane menadžmenta Optimizacija produktivnost ljudskih resursa Demonstracija novih poslovnih prilika Pronalaženje i alokacija stručnih zaposlenih Poboljšanje informacionih procesa u kompaniji 67
Case study Housing. Maps. com 1. softver koji kombinuje listu nekretnina ( Craigslist ) sa mapama ( Google) 2. koristan način da se brzo i lako dođe do informacija vezane za iznamljivanje i kupovinu nekretnina 3. Unosom željenih kriterijuma, izlistavaju nam se sve nekretnine u zadatom gradu, kao i cene i datum kada su postavljeni oglasi 68
Case study Map. My. Event. com portal koji sadži podatke o hotelima, informacije o događajima i konferencijama u jednom mestu 2. kombinaciju nekoliko sajtova 1. v v Google Maps Upcoming Zvents Yelp 69
Mašup ili Web 2. 0? Web 2. 0 Mashup Klasifikacija Nastavak na tradicionalni model koji koristi dobro definisani pristup Nova tehnologija, implicitno vezana za Web 2. 0 Pristup Koristi pristup podele uloge web servera u 2 faze – generisanje i agregacija podataka Koristi API obezbeđen od različitih sajtova da spoji podatke i prezentuje ih na drugačiji način Podrška HTML, WML, Voice. XML HTML, XML Lokacija Agregacija podataka se vrši na serveru ili korisničkom interfejsu Stil "Salad bar" – spajanje podataka jednog pored drugog "Melting Pot" – podaci mogu biti spojeni u bilo kakvom obliku 70
Zaključak q Prednost korišćenja nove tehnologije je da ostvari bolju konkurentnost, ponudi spremnost i prilike za inovaciju q Brzo reaguju na promene koje se dešavaju u poslovnom okruženju q Mešup pomaže malim timovima i individualnim poslovnim korisnicima da dobiju ono što im je potrebno iz raspoloživih sredstva, omogućavajući brzu kastomizaciju od strane samih korisnika. 71
- Slides: 71