BRZINA Danas n n veina sportskih strunjaka slae

BRZINA

Danas… n n većina sportskih stručnjaka slaže da brzina ima veliku važnost za uspjeh u mnogim sportovima. Moguće je primijetiti da se u literaturi koja se bavi sportskim treningom, u pravilu posvećuje znatno manje pažnje brzini nego izdržljivosti i snazi. ¡ Razlozi tomu vjerojatno leže u slabijoj istraženosti te složenoj strukturi brzine u odnosu na druge kondicijske sposobnosti

Zašto? n n Grosser (1991. ) ističe da postoji još dosta neistraženog prostora i nesuglasnosti u pitanju treninga brzine te njezinog definiranja i sistematizacije. Bauersfeld i Voss (1992. ) navode kako se za opis brzine i njenih manifestnih oblika u svjetskoj literaturi koristi preko 50 različitih pojmova.

Konačno… n Iako se brzina ubraja u kondicijske sposobnosti, većina autora pri njenom definiranju ističu da nije samo kondicijska, već i koordinacijska sposobnost, želeći na taj način naglasiti da na brzinu utječu 1. 2. energetski mehanizmi, mehanizmi živčane regulacije (čak i u većoj mjeri)

Brzina je… n sposobnost da se na temelju kognitivnih procesa, maksimalne volje i funkcionalnosti živčano - mišićnog sustava postigne najveća moguća brzina reakcije ili pokreta u zato određenim uvjetima (Grosser 1991)

Brzina je… n sposobnost da se na temelju kognitivnih procesa, maksimalne volje i funkcionalnosti živčano - mišićnog sustava postigne najveća moguća brzina reakcije ili pokreta u zato određenim uvjetima (Grosser 1991) Autor ne naglašava samo važnost optimalnog funkcioniranja živčanog sustava, nego i psiholoških kvaliteta vezanih uz koncentraciju te snažnu volju da se zahtijevana kretnja izvede u što kraćem vremenu

Neka druga razmatranja… Schnabel, Harre i Borde (1994. ) razlikuju dva pristupa pri definiranju brzine: 1. Sportsko-pedagoški pristup 2. Fiziološki pristup

Neka druga razmatranja… 1. Sportsko-pedagoški pristup ¡ ¡ bazira se na Zaciorskovoj definiciji brzine kao sposobnosti sportaša da završi motoričku akciju u zadanim uvjetima u što kraćem vremenskom intervalu, a kao uvjete za takvu izvedbu potrebno je osigurati malen otpor te isključiti utjecaj umora. Ovakvu definiciju mnogi autori proširuju i na brzinu reakcije na određeni podražaj.

Neka druga razmatranja… 2. Fiziološki pristup ¡ najbolje reprezentira Freyova (1977. ) prema kome je brzina sposobnost sportaša da na temelju efikasnosti živčano – mišićnog sustava izvodi pokret u najkraćim vremenskim intervalima.

Podjela brzine (tj. jedna od beskonačnog broja)… n n Brzina reakcije - sposobnost brzog reagiranja na vidne, slušne i taktilne podražaje. Frekvencija pokreta - sposobnost maksimalno brzog izvođenja repetitivnih pokreta konstantne amplitude Brzina pojedinačnog pokreta - sposobnost izvođenja jednog jednostavnog pokreta maksimalnom brzinom. Brzina kretanja tijela (lokomotorna brzina) maksimalno postignuta brzina tijela sportaša cikličkim i acikličkim pokretima

Podjela brzine (tj. jedna od beskonačnog broja)… SAMI PROCJENITE KOLIKO JE KOJA OD OVIH MOTORIČKA SPOSOBNOST, A KOLIKO NEŠTO DRUGO… n n Brzina reakcije - sposobnost brzog reagiranja na vidne, slušne i taktilne podražaje. Frekvencija pokreta - sposobnost maksimalno brzog izvođenja repetitivnih pokreta konstantne amplitude Brzina pojedinačnog pokreta - sposobnost izvođenja jednog jednostavnog pokreta maksimalnom brzinom. Brzina kretanja tijela (lokomotorna brzina) maksimalno postignuta brzina tijela sportaša cikličkim i acikličkim pokretima

Fiziološke osnove treninga brzine 1. Brzina je kondicijsko koordinacijska sposobnost s najvišim koeficijentom urođenosti. n Prema Hollmannu i Hettingeru (2000. ) ova se sposobnost kod odrasle netrenirane osobe može treningom popraviti oko 20 % Zašto?

Fiziološke osnove treninga brzine Brzina je kondicijsko - koordinacijska sposobnost s najvišim koeficijentom urođenosti. 1. n n n Pri velikoj brzini kontrakcije glavnu ulogu imaju brza mišićna vlakna čiji je udio u mišićima genetski određen te se treningom može malo mijenjati. Promjene koje se mogu izazvati odnose se na udio pojedine vrste vlakana u ukupnom volumenu mišića na što se može treningom utjecati putem selektivne hipertrofije Pri tomu će trening brzine dovesti do hipertrofije brzih vlakana dok će trening aerobne izdržljivosti izazvati umjerenu hipertrofiju sporih vlakana

Dokaz za ovo prije… n Većina vrhunskih svjetskih sprintera ima preko 70 % brzih mišićnih vlakana, dok je svjetski prosjek oko 50%

Može li se po tom pitanju nešto napraviti? n IZGLEDA DA MOŽE JER… ¡ ¡ Djeca u odnosu na odrasle imaju znatno veći udio intermedijalnih mišićnih vlakana (i do 13 %, dok odrasli imaju 2 – 3 %), koja tendiraju prema prijelazu u spora ili brza vlakna, ovisno o vrsti trenažnih podražaja. Primjenom odgovarajućeg i pravovremenog treninga brzine kod djece moguće je dodatno prilagoditi genetski određenu strukturu mišićnih vlakana.

TRENING BRZINE n n Kao što je vidljivo iz prethodnog – ima puno različitih manifestacija brzine, pa je logično i da postoje različiti treninzi brzine Trening brzine ustvari se dijeli na trening: ¡ ¡ brzine reakcije ubrzanja maksimalne brzine (brzine cikličkog kretanja) brzinske izdržljivosti

Idemo s konkretnim primjerom - sprint

Pa ćemo na to nastaviti s faktorima koji utječu na pojedinu fazu… 1. Sposobnost brze reakcije ¡ ¡ ¡ 2. dolazak podražaja do receptora širenje istih do CNS-a generiranje naredbi u CNS-u transmisija signala od CNS-a do mišića podraživanje mišića Sposobnost ubrzanja ¡ ¡ ¡ dinamika ubrzanja dužina puta ubrzanja brzinska snaga maksimalna snaga neuromuskularni mehanizmi 3. Brzina cikličnog kretanja ¡ ¡ ¡ intramuskularna koordinacija intermuskularna koordinacija tipovi mišićnih vlakana

Brzina reakcije n n Brzina reakcije predstavlja sposobnost sportaša da na određeni signal reagira u što moguće kraćem vremenu. S obzirom na vrstu podražaja moguće je razlikovati brzinu reakcije na: ¡ ¡ n vidne (mačevanje, karate, boks, motosport, itd. ), akustičke (atletika, plivanje i sl. ), taktilne (hrvanje, judo) i kinestetičke signale (sportska gimnastika, skokovi u vodu i sl. ). Vrijeme reakcije je različito za različite podražaje, tako reakcija na vidne signale u pravilu traje duže nego na akustičke zbog različitog trajanja pretvorbe signala u živčane impulse.

Brzina reakcije n Moguće je razlikovati: Vrijeme reakcije - predstavlja vremenski interval koji protekne od davanja signala do početka voljne reakcije te je izravni pokazatelj stupnja razvijenosti brzine reakcije. ¡ Latentno vrijeme reakcije - vrijeme koje Vrijeme reakcije je u velikoj mjeri genetski protekne od trenutka izlaganja organa podražaju determinirano ga je treningom do prvete mjerljive električnemoguće reakcijesamo u ograničeno poboljšati. podraženom organu (Harre, Borde i Schnabel, 1994. ). Kod jednostavne reakcije moguće je poboljšanje od 10 do 20 %, a kod reakcije izbora i do 30 % ¡

Brzina reakcije n n n Metoda ponavljanja Metoda raščlanjivanja Senzorna metoda

Brzina reakcije n Metoda ponavljanja ¡ ¡ ¡ sportaš opetovano, najbrže što može reagira na različite signale. ova metoda relativno brzo dovodi do poboljšanja, nakon čega dolazi do stabilizacije i daljnji pomaci izostaju. stagnacija u daljnjem razvoju može se odgoditi variranjem vrste i intenziteta podražaja, pri čemu treba usmjeriti koncentraciju na maksimalno brzu izvedbu pokreta, a ne na sam signal.

Brzina reakcije n Metoda raščlanjivanja ¡ ¡ ¡ kod ove metode cilj je analitičkim pristupom osigurati olakšane uvjete za reagiranje na zadani signal tako se primjerice kod sprintera koristi visoki start pri komu je opterećenje na ruke manje od onog u niskom startu. Hollamnn i Hettinger (2000. ) naglašavaju kako povećanje opterećenja produžava vrijeme reakcije, dok bolje razvijena izdržljivost i snaga pozitivno djeluje na skraćenje vremena reakcije.

Brzina reakcije n Senzorna metoda ¡ ¡ temelji se na povezanosti brzine reakcije i sposobnosti sportaša da razlikuje male vremenske intervale. Sportaš se prvo izlaže određenim signalima na koje treba što brže reagirati, ali tako da nakon svake reakcije ima povratnu informaciju od trenera o postignutom vremenu (npr. start i sprint 5 metara). Nakon toga sportaš ima zadatak sam procijeniti vrijeme koje je postigao te ga usporediti sa stvarno postignutim. Na kraju sportaš pokušava postići vremena koja zadaje

TRENING BRZINE n n Kao što je vidljivo iz prethodnog – ima puno različitih manifestacija brzine, pa je logično i da postoje različiti treninzi brzine Trening brzine ustvari se dijeli na trening: ¡ ¡ brzine reakcije ubrzanja maksimalne brzine (brzine cikličkog kretanja) brzinske izdržljivosti

Ubrzanje n n Ubrzanje kao fizikalna veličina predstavlja promjenu brzine u jedinici vremena U sportu se pod ubrzanjem podrazumijeva sposobnost dostizanja maksimalne brzine u što kraćem vremenu.

Ubrzanje VAŽNOST… n Ballreich (1969; prema Hollman i Hettinger, 2000. ) u svojim istraživanjima dolazi do zaključka da rezultat u utrci na 100 m 85 % ovisi o sposobnosti ubrzanja i maksimalnoj sprinterskoj brzini.

Ubrzanje – trenažni sadržaji n n Trčanje kratkih dionica Skokovi Trčanja s povećanim otporom Trening snage

Ubrzanje – trenažni sadržaji Trčanje kratkih dionica 1. dužina dionice kreće se od 10 do 60 m ovisno o trajanju ili dužini faze ubrzanja pojedinog sportaša (Harre, 1979. ). 2. U godišnjem ciklusu potrebno je vršiti postupno povećanje dužine dionice sukladno mogućnostima sportaša. 3. Trajanje faze ubrzanja zavisi o kvaliteti sprintera. Tako kvalitetniji sprinteri postižu veću maksimalnu brzinu na dužem putu pa su njihove dionice duže nego kod manje kvalitetnih sprintera. 4. Pauze između ponavljanja trebaju osigurati potpuni oporavak, a trajanje ovisi o dužini pretrčane dionice. 5. Pri tom je moguće primijeniti okvirno pravilo da se za svakih 10 pretrčanih metara uzima pauza od najmanje 1 minute.

Ubrzanje – trenažni sadržaji Trčanje kratkih dionica … 6. Broj ponavljanja obično se kreće između 10 - 15 zavisno o sposobnosti sportaša da zadrži maksimalni intenzitet (Geese i Hillbrecht, 1995. ). 7. Ako se primijeti ili mjerenjem utvrdi da sportaš ne izvodi zadatak s 100%-nim intenzitetom, potrebno je prekinuti s daljnjim ponavljanjima. 8. U odabiru sadržaja poželjno je varirati različite uvjete pod kojim se trče kratke dionice (npr. startovi iz različitih pozicija, u olakšanim i otežanim uvjetima, na različitim podlogama i signalima, itd. ) kako bi se izbjeglo stvaranje čvrstih stereotipa gibanja koja mogu spriječiti daljnji razvoj ove sposobnosti (Weineck, 2001. ).

Ubrzanje – trenažni sadržaji n Skokovi 1. 2. 3. za razvoj ubrzanja mogu se koristiti različite vrste skokova (kratki poskoci na jednoj ili s dvije noge, troskoci, peteroskoci, duže serije skokova na dionicama od 30 m, 60 m, 100 m i više, pa sve do primjene dubinskih skokova). Prema Weinecku (2000. ) vrijednost ove vrste treninga je u povećanju odskočne (reaktivne) snage koja ima važnu ulogu u sposobnosti ubrzanja. Primjena dubinskih skokova zahtijeva posebnu pripremljenost sportaša kako bi se izbjegle povrede do kojih može doći uslijed djelovanja velike sile i ekscentričnog rada muskulature

Ubrzanje – trenažni sadržaji n Trčanja s povećanim otporom ¡ ¡ Koriste se različiti načini pružanja otpora. Primjerice, trčanja uz brdo, primjena različitih opterećenja koje trkač vuče (npr. automobilske gume, utezi koji se vuku na posebnoj metalnoj plohi, padobrani, otpor prirodnom i umjetnom vjetru, i sl. Kod trčanja uz brdo potrebno je primijeniti nagib terena kod kojeg nije znatnije narušena tehnika trčanja, s dionicama koje ne prelaze 40 - 50 (Geese i Hillbrecht, 1995. ). Primjena padobrana kao načina pružanja otpora ima mnoge prednosti u odnosu na druge vrste otpora, između ostalog i zbog sile otpora koja djeluju na centar težišta tijela pod povoljnim kutom u odnosu na vuču različitih tereta koji klize po tlu, što manje narušava tehniku trčanja.

Ubrzanje – trenažni sadržaji n Trening snage ¡ ¡ ¡ izuzetno važnu ulogu za razvoj sposobnosti ubrzanja bilo da se radi o sprinterskim disciplinama u atletici ili o sportskim igrama, ima trening snage Važnost maksimalne snage određene mišićne skupine za povećanje ubrzanja i brzine pokreta ovisi o veličini otpora. Što je otpor u izvođenju brzih pokreta veći, to je i naglašenija uloga maksimalne snage Pored toga, ne treba zanemariti i jačanje svih mišićnih skupina s ciljem sprječavanja nastajanja mišićnog disbalansa. Posebnu ulogu trening snage ima pri sprječavanju nastajanja i razbijanju brzinske barijere.

TRENING BRZINE n n Kao što je vidljivo iz prethodnog – ima puno različitih manifestacija brzine, pa je logično i da postoje različiti treninzi brzine Trening brzine ustvari se dijeli na trening: ¡ ¡ brzine reakcije ubrzanja maksimalne brzine (brzine cikličkog kretanja) brzinske izdržljivosti

Maksimalna brzina n n Najveća moguća brzina koju sportaš može postići pri izvođenju pokreta s malim otporom Za razliku od sposobnosti ubrzanja maksimalna brzina kretanja ne ovisi bitno o jakosti muskulature nego prije svega o ¡ ¡ intramuskularnoj i intermuskularnoj koordinaciji, tipu mišićnih vlakana, brzini provodljivosti podražaja kvaliteti neuromuskularnih inervacijskih

Maksimalna brzina n n n Prema istraživanjima Lehmana (1993. ), Hollmana i Hettingera (2000. ) posebnu važnost za postizanje maksimalne brzine kretanja imaju neuromuskularni inervacijski programi, odnosno tzv. vremenski programi Buersfeld i Voß (1992. ) ove programe definiraju kao vremenski usklađen slijed neuromuskularnih impulsa koji određuju akciju mišića pri izvođenju odgovarajućeg pokreta, kao i trajanje i visinu bioelektrične aktivnosti. Pojednostavljeno Brzina nekog pokreta ovisi o vrsti spremljenog programa u centralnom živčanom sustavu.

Maksimalna brzina – trenažni postupci 1. 2. Elementarni trening maksimalne brzine kretanja Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja

Maksimalna brzina – trenažni postupci 1. Elementarni trening maksimalne brzine kretanja n n n Budući da vremenski programi nakon puberteta pokazuju priličnu rigidnost te ih je nakon toga jako teško ili gotovo nemoguće mijenjati, potrebno je pravovremeno krenuti s elementarnim treningom brzine U tu svrhu moguće je koristiti natjecateljske, specifične te vježbe općeg karaktera. Osnovna logika ove vrste treninga je u stvaranju uvjeta za dostizanje željenih vremenskih programa pomoću mijenjanja uvjeta pod kojima se određena vježba izvodi

Maksimalna brzina – trenažni postupci 1. Elementarni trening maksimalne brzine kretanja NAČIN MIJENJANJA UVJETA PRIMJERI lakše sprave lopte, bacačke sprave, hrvačka lutka, veslo i sl. manje sprave lopte, manje sprave u gimnastici, manji i lakši reket u tenisu i sl. “redukcija” tjelesne skokova “skakački pauk” težine kod pomoćni uređaji koji pomažu pri odskoku kao što elastične gume za vertikalne i horizontalne skokove, odskočne daske i sl. Mijenjanje natjecateljskih uvjeta vježbanje bacanja s partnerom iz niže klase, manja veličina terena za igru, lakše rukavice u boksu, niža mreža u odbojci i sl. Zadavanje željene brzine, odnosno vremenskog programa EMS – elektromiostimulacija

Maksimalna brzina – trenažni postupci 2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja ¡ Ako su primjenom elementarnog treninga brzine oblikovani željeni vremenski programi, potrebno ih je primjenom kompleksnog treninga uskladiti s ostalim faktorima uspjeha u određenoj sportskoj aktivnosti.

Maksimalna brzina – trenažni postupci 2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja ¡ Za razvoj maksimalne brzine kretanja u atletici i većini sportskih igara mogu se koristiti i sljedeći sadržaji: n n n n Progresivna trčanja Leteći sprint Trčanja niz brdo Trčanja s promjenom tempa Koordinacijska trčanja Prelazak iz koordinacijskih trčanja u sprint Kratki sprintevi iz niskog starta (do 60 m)

Maksimalna brzina – trenažni postupci 2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja ¡ Progresivna trčanja - trčanja s postupnim povećanjem brzine na dionici od 60 do 100 m pri čemu zadnjih 30 do 40 m treba izvesti maksimalnom brzinom.

Maksimalna brzina – trenažni postupci 2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja ¡ Leteći sprint - sportaš dobiva zadatak da nakon 30 -tak metara opuštenog trčanja pretrči 20 do 30 m maksimalnom brzinom.

Maksimalna brzina – trenažni postupci 2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja ¡ Trčanja niz brdo - primjenjuje se s ciljem povećanja frekvencije i dužine koraka, budući da sportaš uslijed olakšanih uvjeta dostiže brzine veće od onih na ravnom terenu. Dužina staze treba iznositi do 80 m, a nagib terena treba biti oko 3 stupnja.

Maksimalna brzina – trenažni postupci 2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja ¡ Trčanja s promjenom tempa - primjerice, 30 m maksimalnim tempom, 50 m umjerenim tempom (ukupna dionica 200 – 300 m).

Maksimalna brzina – trenažni postupci 2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja ¡ Koordinacijska trčanja - podrazumijevaju primjenu vježbi iz atletske škole trčanja: niski i visoki skip, grabeći korak, zabacivanja potkoljenice, skokovi s noge na nogu itd.

Maksimalna brzina – trenažni postupci 2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja ¡ Prelazak iz koordinacijskih trčanja u sprint nakon neke vježbe iz škole trčanja (npr. niski skip) postupno prijeći u maksimalni sprint.

Maksimalna brzina – trenažni postupci 2. Kompleksni trening maksimalne brzine kretanja ¡ Kratki sprintevi iz niskog starta (do 60 m) predstavljaju trenažno sredstvo za kombinirani razvoj brzine reakcije, ubrzanja i maksimalne brzine. Pri primjeni ovakvih opterećenja s ciljem kompleksnog djelovanja na razvoj brzine kao kondicijske sposobnosti, preporučuje se trening planirati uz kontrastne metode koje podrazumijevaju stalno variranje kako sadržaja i ciljeva, tako i intenziteta vježbanja unutar jedne serije ili trenažne jedinice.

Maksimalna brzina – trenažni postupci - generalno n n Sve navedene vježbe potrebno je izvoditi tehnički pravilno i na visokoj razini automatizma kako bi koncentracija bila usmjerena na brzinu, a ne na tehniku izvedbe. Ako to kod neke vježbe nije slučaj, potrebno je prvo primijeniti manji intenzitet opterećenja, a nakon što je sportaš u potrebnoj mjeri svladao tehniku vježbe, submaksimalan do supramaksimalan intenzitet.

Maksimalna brzina – trenažni postupci - generalno n n n … Dužinu staze treba odrediti tako da sportaš uspije dostići maksimalnu brzinu i istu zadrži određeno vrijeme (u trčanju 1 - 2 sec). Kraće trajanje opterećenja od nevedenog neće izazvati razvoj maksimalne brzine, već sposobnost ubrzanja. Duže dionice nepotrebno dodatno umaraju sportaša i zahtijevaju duže pauze. Pored toga, dužina staze ovisit će o stanju sportske forme, kvaliteti i dobi sportaša te ju je potrebno egzaktno utvrditi mjerenjima. U sprintu se ova dionica nalazi između 35 – 80 m, a kod mlađih uzrasta između 20 – 60 m

Maksimalna brzina – trenažni postupci - generalno n n … Pauza između ponavljanja mora osigurati dovoljan oporavak (uz zadržavanje ekscitacijske razine CNS-a na što višoj razini) kako bi se sljedeće ponavljanje izvelo maksimalnim intenzitetom. Ako se primjenjuje pauza duža od 10 minuta, potrebno je prije sljedećeg ponavljanja napraviti kratko zagrijavanje (npr. lagano trčanje). Aktivna pauza (npr. lagano hodanje, istezanje) ne samo da ubrzava oporavak uslijed povećanja cirkulacije krvi kroz mišiće, već i dodatno osigurava potrebnu razinu ekscitacije motoričkih centara u CNSu.

Maksimalna brzina – trenažni postupci - generalno n n n … Volumen opterećenja kreće se obično od 5 do 15 ponavljanja maksimalnih i supramaksimalnih opterećenja. Hollman i Hettinger (2000. ) navode kako je se umijeće trenera prije svega ogleda u pronalaženju najprimjerenije kombinacije metoda za razvoj maksimalne brzine koja najbolje odgovara individualnim mogućnostima svakog pojedinog sportaša.

TRENING BRZINE n n Kao što je vidljivo iz prethodnog – ima puno različitih manifestacija brzine, pa je logično i da postoje različiti treninzi brzine Trening brzine ustvari se dijeli na trening: ¡ ¡ brzine reakcije ubrzanja maksimalne brzine (brzine cikličkog kretanja) brzinske izdržljivosti

Brzinska izdržljivost a) b) c) sposobnost sportaša da što duže zadrži postignutu maksimalnu brzinu sposobnost sportaša da nakon dostizanja faze maksimalne brzine (maksimalna ciklička brzina) djeluje protiv njenog opadanja, odnosno da održi veliku brzinu kontrakcije pri ponovljenim acikličkim pokretima …

Brzinska izdržljivost - trening n Osnovni cilj treninga brzinske izdržljivosti je primjenom odgovarajućih metoda i sadržaja odgoditi inhibicijske procese koji nastaju uslijed umora na razini CNS-a i povećanja koncentracije laktata te povećati fosfagene i glikolitičke energetske depoe

Brzinska izdržljivost – trening – neke generalne napomene n n Pri odabiru veličine opterećenja za navedene sadržaje važno je izbjeći narušavanje specifične tehnike. Dužina pauze mora osigurati dovoljan oporavak da se sljedeće opterećenje može izvesti s istim intenzitetom opterećenja te stoga ovisi i o jačini opterećenja i sposobnosti oporavka pojedinog sportaša.

Brzinska izdržljivost – trening – neke generalne napomene n n n Kada su u pitanju sportske igre, trening brzinske izdržljivosti, prema Weinecku (2000. ) ima negativan utjecaj na sportsku formu. Uzroci navedenom nalaze se u činjenici da se treningom brzinske izdržljivosti opterećuju nespecifični metabolički procesi (anaerobni glikolitički) što ide na štetu sposobnosti ubrzanja (fosfageni metabolički procesi). Pored toga, ovakva vrsta treninga dovodi do znatnog umora na razini CNS-a što onemogućava tehničkotaktički trening u istom danu, dok dva laktatna treninga tjedno uz ostale treninge mogu dovesti sportaša u stanje pretreniranosti