Briga za mentalno zdravlje dr sc Marlena Plavi

Briga za mentalno zdravlje dr. sc. Marlena Plavšić Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Mentalno zdravlje • stanje općenito dobre čuvstvene i socijalne prilagodbe u različitim područjima života (Petz, 2005) • opće javno dobro, osnovno ljudsko pravo, osnažitelj socijalne kohezije, socijalnog kapitala i sigurnosti (SZO, 2001) 2

Mentalno zdravlje i EU • European Pact for Mental Health and Well-being (2008) • cilj: promocija značaja mentalnog zdravlja za javno zdravstvo, produktivnost, učenje i društvenu koheziju • 1 od 5 prioriteta: Mentalno zdravlje u mladosti i obrazovanju 3

Mentalno zdravlje i EU • do 50 % psihičkih poremećaja počinje u adolescenciji • 10– 20% mladih s problemima ment. zdravlja preporuke: rana intervencija kroz obrazovni sustav programi roditeljskih vještina obrazovanje stručnjaka i stručnjakinja u zdravstvu, obrazovanju, radu s mladima 4. socio-emocionalno učenje 5. prevencija zlostavljanja, nasilja, izolacije djece 6. uključivanje mladih u obrazovanje, kulturu, sport • 1. 2. 3. 4

Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja 2011. – 2016. 1. 2. 3. 4. promocija mentalnog zdravlja za sve prevencija mentalnih poremećaja rane intervencije i liječenje unaprjeđenje kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima 5. usklađivanje s drugim strategijama 6. informiranje, istraživanje, obrazovanje 5

Nacionalna strategija – unaprjeđenje ment. zdr. u dobnospecifičnim i vulnerabilnim populacijama: • • • unaprjeđivanje roditeljskih vještina povećavanje sposobnosti djece za nošenje s problemima prepoznavanje problema ment. zdravlja mladih prevencija obiteljskog i vršnjačkog nasilja prepoznavanje i rana intervencija kod djece i mladih s intelektualnim teškoćama (Božičević, Brlas, Gulin, 2011) 6

Županijski plan zdravlja: Istarska županija • 1 od 9 javnozdravstvenih prioriteta za 2013. -2016. : mentalno zdravlje djece i mladih (www. istra-istria. hr) 7

Obilježja mentalnog zdravlja POZITIVNA • optimizam • učinkovito funkcioniranje • veće samopoštovanje • zadovoljstvo • . . . NEGATIVNA • depresivnost • anksioznost • pesimizam • nezadovoljstvo • narušena funkcionalnost • . . . 8

Rizični i zaštitni faktori mentalnog zdravlja § individualni § obiteljski § u školi § u zajednici (Bašić, Ferić Šlehan, Kranželić Tavra, 2007) 9

Što kod učenika i učenica najviše utječe na. . . ZADOVOLJSTVO ŠKOLOM • pozitivna školska klima • podrška učitelja/ica • češće korištenje suvremenih metoda poučavanja NEZADOVOLJSTVO ŠKOLOM • slabije školsko postignuće • manje pozitivna školska klima (Šakić i Raboteg Šakić, 2011) 10

Tko je više, a tko manje zadovoljan? Učenička perspektiva • djevojčice i mlađi učenici/učenice – školsku klimu ocjenjuju najpozitivnije – doživljavaju da dobivaju više podrške – smatraju učit. poštenijima u ocjenjivanju • dječaci i stariji učenici/učenice – smatraju učit. strožima u ocjenjivanju (Šakić i Raboteg Šakić, 2011) 11

Posljedice za učenike i učenice koji su: • • ZADOVOLJNIJI osjećaju se ugodnije u školi namjeravaju se dulje školovati imaju više volje za preuzimanje odgovornosti za šk. (ne)uspjeh imaju više ciljeve učenja • • NEZADOVOLJNIJI odnose s vršnj. i nast. vide lošijima ne vide korist od škole manje poštuju nast. imaju slabiji uspjeh manje se uključuju u donošenje odluka osjećaj nesigurnosti izbjegavaju školu (Šakić i Raboteg Šakić, 2011) 12

Mentalno zdravlje zaposlenih u obrazovanju • rastuće nezadovoljstvo s: – uvjetima rada – životnim standardom – socijalnim statusom (Vizek Vidović, 2005) 13

Tko je više, a tko manje zadovoljan? Nastavnička perspektiva • hrvatski prosjek zadovoljstva poslom: 2. 87 • prosjek odgojit. , nast. u OŠ i nast. u SŠ: 3. 10 – prosjek odgojit. : 2. 74 – prosjek nast. u OŠ: 3. 22 – prosjek nast. u SŠ: 3. 33 (Kopačević, Habus, Šarić, 2011) 14

Kod nastavnika i nastavnica najviše na zadovoljstvo i motivaciju utječe • otvorena školska klima – povezana s: – povjerenjem – osjećajem privrženosti školi – slobodom za promoviranje novih ideja – postizanjem adekvatnih razina odgovornosti 15

Veći osjećaj učinkovitosti imaju nastavnici i nastavnice koji: su stariji imaju više radnog iskustva su zadovoljniji poslom koriste više aktivnih strategija učenja daju snažnu podršku učenicima/učenicama postavljaju veće izazove pred učenice/učenike • imaju viša očekivanja od učenika/učenica • imaju pozitivnije stavove prema poučavanju • • • (Šimić Šašić, 2011) 16

Učinkovitiji nastavnici i nastavnice • • vjeruju da mogu poboljšati život učenika/ica postavljaju si više ciljeve i ustrajni su otvoreni su prema novim idejama više planiraju manje kritiziraju učenike/učenice imaju više entuzijazma u poučavanju dulje ostaju u nastavničkom zanimanju imaju uspješnije, zadovoljnije, motiviranije učenike/učenice i bolje odnose (Šimić Šašić, 2011) 17

A vaše mentalno zdravlje? • izvori stresa: – uvjeti rada – vrsta posla – obilježja osoba s kojima se radi – razlika između očekivanja okoline i profesionalnih standarda – nedovoljna kompetentnost – faktori izvan mogućnosti utjecaja (Ajduković, M. , 2012) 18

Prevencija sagorijevanja na poslu usavršavanje razvijanje timova i zajedničkog rada razvijanje posvećenosti poslu rano prepoznavanje znakova sagorijevanja • samopomoć • • (Maslach, 2011; Ajduković, 2012) 19

Temeljne osobine vezane uz veću sreću i zadovoljstvo • univerzalne: iz literature, različitih kultura, društava – mudrost – odvažnost – humanost – pravednost – umjerenost – transcendentnost www. viacharacter. org (Park, Peterson, Seligman, 2004) 20

Temeljne osobine vezane uz veću sreću i zadovoljstvo • odvažnost • mudrost: • r ad • ž e l o z n al o s t j a za uč e n j • ot v e m o u m a r e n o st • kre a • m u t i v n o st dr os t t s o st r b no t a hr por nos zam • u re ija • isk tuz • en • (Park, Peterson, Seligman, 2004) 21

Temeljne osobine vezane uz veću sreću i zadovoljstvo • pravednost • humanost: • v • l eliko • s ju b a d u š no i n t o c i ja v st eli ln ge a nc i ja • dr uš t v e na odg ov o r n o st • p o št e n je • sp o s obnos t v ođ e n ja (Park, Peterson, Seligman, 2004) 22

Temeljne osobine vezane uz veću sreću i zadovoljstvo • transcendentnost • umjerenost: • s • r am • s az b o k • o k r o or i ont pr m n t os r ol a aš o t t a st nj e • za h • n a v al n o st d a • hu • du m or • po hov no st š t o l je p v an ot e j e i zv r i sn o st i (Park, Peterson, Seligman, 2004) 23

Literatura • Bašić, J. , Ferić Šlehan, M. , Kranželić Tavra, V. : – Zajednice koje brinu, ERF, IŽ, Pula-Zagreb, 2007. • Božičević, V. , Brlas, S. , Gulin, M. : – Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja: priručnik ZZJZ Sv. Rok, Virovitica, 2012. • Rijavec, M. , Miljković, D. : – Tko su dobri ljudi? IEP, Zagreb, 2006. – Pozitivna disciplina u razredu, IEP, Zagreb, 2010. • Seligman, M. : – Naučeni optimizam, IEP, Zagreb, 2006 24

http: //www. youtube. com/watch? v=a. NQBd. IMM 3 m. Q 25