BRANO KRUH 99 2 Hrvatski kongres tehnologa proizvodnje

BRAŠNO - KRUH ‘ 99. 2. Hrvatski kongres tehnologa proizvodnje i prerade brašna Opatija, 26 -29. 10 1999. Marijan Jošt Visoko gospodarsko učilište u Križevcima USPOREDBA PEKARSKE KAKVOĆE HRVATSKIH I EUROPSKIH PŠENICA

Na kakvoću pšenice utjeće: GENOTIP Rodnost i kakvoća - negativna korelacija VANJSKI ČINITELJI Humidna klima Aridna klima Duža vegetacija - veća rodnost - bolja kakvoća - veća rodnost

Pšenica i EU Zahvaljujući: - politici cijena - smanjenju površina drugih žitarica - povećanju rodnosti (5% godišnje) 1960. - 27% svjetskog uvoza 1970. - uvoz = izvozu 1980. - izvoz 10 milj. t (kao Australija, …………. . i dvostruko više od Argentine) 1990. - proizvodnja preko 80 miljuna t

Prosječni urodi t/ha

ITALIJA Prva zelena revolucija (oko 1930. Strampelli) polupatuljasti habitus (rht 8), ranozrelost (Ppd 1) Značajne sorte: San Pastore, Produttore, Abbondanza, Libellula, Leonardo, Libero, Mieti, Barra, Zena, Serio

AUSTRIJA Prosječni urodi: 6, 57 - 7, 05 t/ha Oko 50% se izvozi (kvaliteta!) Klasifikacija: 9 kval. grupa (9=izvrsna, 1=loša) Tržišna klasifikacija: 1. Kvalitetna pšenica (>14%) 2. Pšenica za meljavu (>12, 5%) 3. Interventna pšenica(> 9, 5%) Proizvodnja kvalitetne pšenice temelji se na ugovoru između silosa i proizvođača i otkupljuje se po višoj cijeni.

AUSTRIJA

ŠVICARSKA Površine pod pšenicom: 100 tisuća ha (1/2 od Hrv. ) Prosječni urodi: 6, 2 t/ha (4 t/ha Hrv. ) Podmiruje vlastite potrebe Klasifikacija: 10 kval. grupa (numerički indeks 1 -10 bodova) Tržišna klasifikacija: 1. Kl. (>14%, >50 ml - za kruh) 2. Kl. (>13, 5%, >45 ml - za kruh) 3. Kl. (>11%, >30 ml konditor. ind. ) 4. Kl. ( - stočna hrana) U proizvodnji samo domaće sorte (453 strane sorte testirane u razdoblju 1987 -93. - Pitoma 11 -13% rodnija, po kvaliteti osrednja (sed. >42 ml) ali

FRANCUSKA Požete površine oko 4, 5 mil. ha (oko 20 x više no HR) Prosječni urodi: 6, 7 t/ha, (oko 2, 5 t/ha više no HR) Proizvodnja: >30 mil. t (oko 30 x više no HR) Zastupljenost kvalitetnih sorata: 68% površina (1995. ) Tržišna klasifikacija: 1. kl. - jaka krušna pšenica 2. kl. - krušna pšenica 3. kl. - nije za kruh 4. kl. - za druge namjene Najraširenije sorte: Soisson (40%), Sideral (10%), Thesee (6, 5%), Scipion (4, 4%), Forby (4, 2%) i dr.

NJEMAČKA Požete površine oko 2, 75 mil. ha (oko 11 x više no HR) Prosječni urodi: 6, 7 t/ha, (oko 2, 5 t/ha više no HR) Proizvodnja: 19 milj. t (II u EU) (oko 20 x više no HR) Zastupljenost kvalitetnih sorata: 60% Klasifikacija: E elitna pš. (>13, 8%, >47 ml) A kvalitetna pš. (>13, 2%, >33

HRVATSKA Požete površine oko 240 tisuća ha Prosječni urodi: 4, 2 t/ha Proizvodnja: 1 mil. t Zastupljenost kvalitetnih sorata: neznatna Klasifikacija: I kval. razred (>13%, >40 ml) II kval. razred (>11, 5%, >30 ml) III kval. razred (>10%, >18 ml) 1995 i 96. godine priznato 19 novih sorata: 1 durum, 1 namjenska (poboljšivač), 11 krušnih i 6 stočnih pšenica

Farinogram: upijanje vode razvoj stabilitet tijesta otpor stupanj omekšanja broj kakvoće skupina kakvoće • Napomena: I nakon 30 min bez omekšanja! 59, 2 % 3 min 12 min 15 min 0 FU 100 A 1