Bosna i Hercegovina Obuka u oblasti statistike Upotreba

Bosna i Hercegovina Obuka u oblasti statistike Upotreba statističkih podataka o kriminalu, pravdi i sigurnosti

Sažetak Prikupljanje statističkih podataka je skup proces, a uloženi novac će biti uzalud utrošen ukoliko se brojke ne koriste adekvatno. Tri su ključne upotrebe statističkih podataka o kriminalu, pravdi i sigurnosti: 1. Omogućiti rukovodećim službenicima da učinkovito rukovode agencijom 2. Omogućiti agencijama da odgovaraju za provođenje zakona parlamentu, javnosti i medijima. 3. Osigurati da su politike koje obuhvataju više od jedne agencije adekvatno razmatrane i ocjenjene

A. Statistički podaci za efikasno upravljanje agencijama Za efikasno upravljanje agencijom, potrebno je sljedeće: 1. Stanje obima predmeta i resursa, pogotovo osoblja 2. Indikatori o radu koji obavlja agencija 3. Indikatori o radu koji nije obavljen: npr. neriješeni zločini; odgođeni predmeti. 4. Statistički podaci za sve dijelove zemlje koji pokazuju da svaki dio zemlje ima jednak dio usluga. 5. Mehanizam za dostavljanje brojki rukovodiocima na rutinski način 6. Statistička obuka za rukovodioce

Statistike o broju predmeta i resursima Statistika potrebna za sva geog. područja Predmeti u radu Resursi Policija 1. Evidentirana djela, prema vrsti Saobraćajne nezgode 1. 2. Br. policijskih službenika Troškovi policije 2. Tužilaštva 1. 2. Predmeti iz policije Predmeti upućeni sudovima 1. 2. Br. tužilaca Troškovi tužilaca Sudovi 1. 2. Primljeni predmeti Riješeni predmeti 1. 2. Br. sudija, osoblja Troškovi sudova Uvjetna kazna 1. Predmeti na uvjetnoj od sudova, prema djelu Naredbe za rad u zajednici 1. Br. službenika za uvjetnu kaznu Troškovi uvjetne kazne Zatvorenici u zatvoru, prema vrsti Zatvorenici u pritvoru 1. 2. Zatvori 1. 2. 2. Br. zatvorskih službenika Troškovi zatvora

Indikatori potrebni rukovodiocima Za svako geog. područje Indikatori Policija 1. 2. 3. Djela evidentirana po policijskom službeniku Djela riješena po policijskom službeniku Neriješeni slučajevi po policijskom službeniku Tužilaštva 1. 2. 3. Predmeti procesuirani po uposleniku Predmeti vraćeni policiji po uposleniku Predmet uspješni pred sudovima po uposleniku Sudovi 1. 2. 3. Obim predmeta po uposleniku Novčane kazne prikupljene od strane sudova Prosječno vrijeme čekanja u zatvoru Uvjetna kazna 1. 2. Obim predmeta po uposleniku Uspješno okončani predmeti po službeniku Zatvori 1. 2. Zatvorenici po policijskom službeniku Prenatrpanost zatvora

Dostavljanje statističkih podataka rukovodiocima 1. 2. 3. 4. 5. 6. Dostavljanje zahtjeva postojanje mehanizma poput statističkog biltena, dopisa ili rutinskog sastanka Potrebno obavljati najmanje na mjesečnoj osnovi Treba biti kratko i uključivati samo kraće dijelove statistika Također je potreban komentar i tabele kako bi se olakšalo čitanje brojki Potrebna obuka rukovodioca za korištenje statistika. Također im je potrebno da izraze svoje potrebe za novim statistikama i različitim načinima prezentacije. Dostavljanje statističkih podataka rukovodiocima se u potpunosti razlikuje od izvještavanja parlamenta i javnosti koje ne mora biti tako učestalo.

B. 1. 2. 3. 4. 5. Korištenje statističkih podataka za javnu odgovornost Glavni korisnici statističkih podataka su parlamenti, mediji, javnost i međunarodna tijela Članovi parlamenta trebaju imati statistički pregled koji im se dostavlja u formi godišnjeg izvještaja, koji treba biti čitak i uključivati komentare i brojke, pisan jednostavnim jezikom Medijima je potrebno dostavljati statistike, vjerojatno na godišnjoj osnovi, u čitkoj formi, najčešće na konferencijama za novinare, gdje je moguće postavljati pitanja. Javnost generalno dobiva statistike putem medija. Međutim, moguće je da su određenim pojedincima, poput akademske zajednice, interesnih grupa i studenata, potrebni specifični statistički podaci i potrebno je osigurati im pristup istim kroz zasebne aranžmane. Međunarodna tijela poput EU i UN-a obično traže podatke u vlastitim upitnicima

Vrste statističkih podataka potrebnih za javnu odgovornost Za učinkovitost pravosudnog sistema objavljuju se jednostavne sumarne statistike, u formi indikatora učinka: npr. 1. Policija, tužilaštva, sudovi 1. Rasvijetljeno/okončano najmanje X% prijavljenih slučajeva 2. Okončati predmete za određeno vrijeme 3. Održati povjerenje javnosti 2. Zatvori: 1. smanjiti prenapučenost: 2. unaprijediti zdravstvenu zaštitu: 3. re-edukacija zatvorenika

Postavljanje ciljeva i priprema akcionih planova 1. Javna odgovornost nerijetko uključuje definiranje akcionog plana poboljšanja 2. Statistika je važan dio planova 3. Ciljeve je moguće definirati za naredne godine na osnovu indikatora učinka koji su navedeni na prethodnom slajdu 4. Redovne publikacije će pokazati da li su ciljevi ostvareni 5. Također će predstavljati važnu polaznu tačku za razmatranje potreba za resursima u različitim dijelovima pravosudnog sistema.

Akcioni plan za korištenje mjerila učinka 1. 2. 3. 4. 5. 6. Unaprijed se usaglasiti o indikatorima koji će se koristiti Objaviti listu, zajedno s osnovnim postojećim vrijednostima indikatora. Redovno mjeriti obim poslova uposlenika Mjerenje uspješnosti: npr. rasvijetljeni predmeti: okončani predmeti Zabilježiti osnovne vremenske odgode za sud. Provesti istraživanja kako bi se steklo povjerenje javnosti u postojeću situaciju i način na koji se situacija razvija.

C. Korištenje statističkih podataka za izradu politika Postoji nekoliko razloga zašto mijenjati politike: 1. Radi uštede sredstava za vlasti 2. Kao odgovor na društvene promjene (promjene stanovništva, turizam, narkotici, terorizam, organizovani kriminal. ) 3. Radi djelotvornije upotrebe tehničkih dostignuća (otisci prstiju, DNK, elektroničko praćenje) 4. Iz razloga prenatrpanosti policije, sudova, zatvora, što rezultira nedostacima. 5. Radi veće kontrole nad procesima u oblasti kriminala i pravosuđa

Ko započinje s promjenama Promjena politika se može započeti u različitim oblastima pravosudnog sistema: npr. 1. 2. 3. 4. 5. Ministarstvo financija može zahtijevati uštede Političari i čelnici žele krenuti s pravnim reformama Operativne agencije (policija, tužilaštvo, sudovi, uvjetni, zatvori) mogu težiti većoj efikasnosti Javnost vrši pritisak za promjenom Druge zemlje rješavaju slične probleme na bolji način Međutim, statističari imaju ključnu ulogu u svemu ovome jer imaju pristup brojkama i mogu vidjeti gdje stvari nisu efikasne u mjeri u kojoj bi mogle biti, te predviđati buduća dešavanja

Primjeri moguće upotrebe statističkih podataka Brojne oblasti politika obuhvataju različite pravosudne agencije i koriste se statističkim podacima kako bi im pomogli prilikom planiranja: pet primjera upotrebe se navode u narednim dijelovima: I. Promjena pritvorskih politika II. Smanjenje odgoda u pravosuđu III. Izrada kaznenih politika IV. Razmatranje politika pravne pomoći Ostale moguće upotrebe statističkih podataka koje nisu navedene u nastavku: a. b. c. Veća ovlaštenja za policiju da okonča predmete određivanjem fiksnog iznosa novčanih kazni za sitna djela. Smanjenje počinjenja djela kroz rad sa počiniocima Restrukturiranje pravosudnog sistema

I. Korištenje statistika za promjenu pritvorskih politika • Veliki broj lica u pritvoru može dovesti do rasipanja resursa: – Troškovi ishrane zatvorenika od kojih mnogi ne budu osuđeni na kaznu zatvora – Troškovi u slučajevima gdje se vrijeme provedeno u pritvoru ne uračunava u kaznu • Troškovi prijevoza prilikom dovođenja na sud, posebno u slučajevima koji dugo traju do okončanja. • Dugi periodi pritvora gdje zatvorske službe ne mogu započeti sa rehabilitacijom i zatvorenici nemaju priliku da rade ili stječu vještine • Veće poteškoće za advokate da savjetuju svoje branjenike o njihovim pravima

Pritvor: potrebe • Objediniti policijske, sudske i zatvorske statistike • Zatvorske brojke: – prema dobi, spolu, krivičnom djelu, vjerskoj pripadnosti • Dužina trajanja pritvora • Procjena koliko lica nije osuđeno na kaznu zatvora: možda je potrebno jednostavno istraživanje, • Razmotriti lica koja nisu u pritvoru da bi se vidjeli problemi koji se mogu javiti: – Neplaćanje jamčevine, odgode u predmetima, počinjenje novih krivičnih djela

Pritvorske statistike: moguće reakcije 1. 2. 3. 4. 5. Prihvatiti postojeću situaciju i tražiti resurse za njeno rješavanje. Omogućiti da se vrijeme provedeno u pritvoru uračunava u eventualnu kaznu. Omogućiti da se jedan period prije suđenja provede u zajednici, eventualno na uvjetnoj ili pod elektroničkim praćenjem. Omogućiti licima u zatvoru da započnu sa obukom i rehabilitacijom Uvesti maksimalni period vremena prije suđenja kako bi se ohrabrile agencije da budu efikasnije u svom radu u pripremi dokaza za suđenje

II. Korištenje statističkih podataka za smanjenje odgoda • Koje su posljedice odgoda u sudskim procesima i na koji način se te posljedice ili odgode mogu umanjiti? • Da li je odgoda uzrokovana sudskim procesom ili resursima? • Da li su uključeni i drugi faktori? • Da li drugi akteri u krivično-pravnom sistemu mogu pomoći kod smanjenja odgoda?

Odgode: potrebni statistički podaci • Izmjeriti vrijeme od lišavanja slobode do određivanja kazne • Proces razgraditi na njegove različite faze • Identificirati uzroke kašnjenja i nadležne koji bi se bavili tim problemom • Uspostaviti usaglašene aktivnosti između sudova i ostalih

Odgode: aktivnosti s potencijalnim učincima • Moguće je unaprijediti elemente sudskog procesa, poput ekspeditivnijeg zakazivanja termina suđenja i reorganizacije dostupnosti sudskih/pravosudnih resursa • Pozvati u pomoć druge agencije – poput policije koja će osigurati da se optuženi pojave pred sudovima • Unaprijediti prebacivanje zatvorenika iz zatvora do suda • Uvođenje novih elemenata – podrška ili zaštita svjedoka

III. Korištenje statistika kod izrade kaznenih politika • Da li su kazne učinkovite. – Koja je stopa ponovnih određivanja kazni? Šta misle žrtve – Kakvo je mišljenje javnosti? • Smanjenje kazni može dovesti do novčane uštede. (Statistike mogu dati ovu procjenu. ) • Veće kazne koštaju više novca (Ponovo, moguće uraditi procjenu) • Kazne bi mogle biti sličnije onima u drugim zemljama. • Moguće je izdati smjernice za odmjeravanje kazni za sudije, što bi omogućilo veću kontrolu. Navedeno je čest slučaj u SAD-u.

Potrebe prilikom odmjeravanja kazne • Mjera ponovnih kažnjavanja: potrebna baza podataka • Povjerenje na osnovu istraživanja • Efekti promjena kod odmjeravanja kazne: nova pravila primijenite na prošlogodišnje statističke podatke • Ispitajte smjernice iz drugih zemalja kako bi vidjeli da li se iste mogu primijeniti u vašem zakonodavstvu

Primjer u razmatranju politika kod odmjeravanja kazne • UK je zabrinut kaznama za djela koja uključuju noževe. Podaci su dostupni na web stranici i trendovi u zatvorskim brojkama su sljedeći: http: //www. justice. gov. uk/publications/docs/knife-possessionsentencing-bulletin-jan-march-10. pdf

IV. Korištenje statistika u razmatranju politika pravne pomoći • U velikom broju zemalja vlasti plaćaju određene troškove odbrane: ‘pravna pomoć’ • U nekim zemljama (EW) su ovi troškovi preveliki. • Ukoliko bi više počinilaca dobilo pravnu pomoć, možda inicijalno iz donatorskih sredstava, moglo bi biti se samo isplatiti kroz smanjenje troškova KPS. • Pravna pomoć se može pružati po lišavanju slobode kao u nekim zemljama (npr. England i Wales): za pojavljivanje pred sudom: u žalbenom postupku • Neke zemlje imaju naknade za povrede koje su rezultat krivičnog djela

Pravna pomoć: šta je potrebno • Istražite pravila drugih zemalja kod pravne pomoći i razmotrite kako se mogu prilagoditi za vašu zemlju • Pogledajte postojeće brojke o upotrebi advokata odbrane • Konsultirajte pravnike, sudsko osoblje, prekršioce, uz moguće korištenje istraživanja na uzorku • Razraditi efekte promjena: dužina suđenja, različite stope utvrđene krivične odgovornosti: različite kazne, itd.

Zaključci • Statistika može pomoći u upravljanju politikama u krivičnom pravu • Za svaku predloženu promjenu politika potrebno je obraditi različit set statističkih podataka • Navedeno je potrebno dopuniti ispitivanjima mnijenja. • Potreban je osnovni set statističkih podataka o postojećem stanju • Potom je moguće pripremiti procjene potencijalne promjene • Istraživači mogu sugerisati promjene koje bi mogle biti moguće na osnovu njihovih studija rada u drugim zemljama.