BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST VII razred Pravopis Crta

BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VII razred Pravopis: Crta, crtica i zagrada - obrada -

CRTA ( – ) �Crta u službi pravopisnog znaka uvijek ima bjeline (razmake) s obje strane; dakle, odmaknuta je od riječi, brojki, simbola. (Time se u kucanome tekstu jasno razlikuje od crtice, koja se obično kuca istim znakom, ali nema razmaka ni s jedne strane. ) �Jedino je između brojeva poželjno primaknuti crtu. (Primaknuta crta u tiskanome tekstu razlikuje se od crtice po dužini: crtica je kraća. )

CRTA ( – ) �Npr. : put Sarajevo – Beograd; put Sjenica – Novi Pazar; šahovski susret Nova Varoš – Prijepolje. Ali: Zija Dizdarević (1916– 1942). �Usporedite crticu i crtu po dužini u sljedećim primjerima: put Sarajevo – Beograd crta, ispravno napisano put Sarajevo-Beograd crtica, neispravno napisano

CRTA ( – ) �Crta kao pravopisni znak ima nekoliko mogućnosti primjene. U prvom slučaju, pravopisni znak crta, može upućivati na to da tekst koji slijedi sadrži objašnjenje ili zaključak prethodnog teksta; može se upotrijebiti za označavanje pauze, a može se pisati i ispred jedinica u nabrajanju te onih koje želimo naročito istaći, kao i ispred teksta koji se navodi. �Crte služe i za odjeljivanje umetnutih dijelova rečenice. Dakle, crta može biti u ulozi zareza, dvotačke, triju tačaka, navodnika, kao i znakova ponavljanja, a dvije crte u ulozi zareza ili zagrada.

CRTA ( – ) � Crtom se, kao i zarezom i dvotačkom, odjeljuje dio rečenice koji sadrži naknadno objašnjenje: � U tim prilikama nastao je Duvanjski arzuhal – svojevrsna molba na bosanskom jeziku, čiji je autor do sada bio nepoznat. (A. Isaković, Biserje) � Ta kula se zove Kanli kula – Krvava kula. (Z. Džumhur, Putovanje bijelom lađom) � Crta obilježava pauzu između dijela teksta koji joj prethodi i onoga koji slijedi. Njome se naročito naglašava odnos između dvaju dijelova teksta: � Sjećam se: jurili smo po vršajevima za konjima, preko trave i kamenja, kroz dječije razigrane prostore, zaboravljajući otići pet puta na dan u džamiju i – poslije su očeve batine bile svršetak radosti. (Z. Dizdarević, Majka)

CRTICA (-) � Crtica kao pravopisni znak stavlja se između sastavnih dijelova riječi. Kad se u novi red prenosi dio koji se rastavlja crticom, ispred njega se piše crtica (tj. novi red počinje crticom). � Crtica se piše između sastavnih dijelova polusloženice: bajram-namaz, Zul-Karnejn, Kotor-Varoš, Gazi Husrev-beg, Husrev-begov, reisul-ulema, sahat-kula, bosansko-njemačkoengleski (rječnik). � Crtica se stavlja između sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem riječi bliskog ili suprotnog značenja: hoću-neću, rekla-kazala, gore-dolje, kakav-takav.

CRTICA (-) � Tako se pišu i dva broja kojima se označavaju približne vrijednosti: dva-tri, te slične veze (ljeto-dva). � Crtica povezuje dva prezimena ženskih osoba: Nasiha Kapidžić-Hadžić. � Crtica se ne piše između imena i nadimka muških i ženskih osoba kao ni između dvostrukih prezimena muških osoba: Fadila Odžaković Žuta, Asim Ferhatović Hase, Avdo Karabegović Hasanbegov. � Crticom se povezuju dijelovi poput slova (simbola) i brojki: DC-9;

ZAGRADA ( ) �Zagrade su dvostruki znak kojim se, kao pravopisnim znakom u užem smislu, označava umetnuto naknadno kao i sporedno objašnjenje koje se odnosi na dio rečenice, rečenicu ili više njih. �Zagrade se mogu nalaziti u sredini i na kraju rečenice. Iza njih dolazi rečenični znak koji pripada dijelu rečenice u kojem se nalaze, odnosno rečenici unutar koje su zagrade.

ZAGRADA ( ) �Zagradama izdvajamo svoj tekst umetnut u tuđi, uz napomenu da umetnuti dio ne pripada navodu: �Hasanaginica je, međutim, ostala na tom tlu (poslije progona Bošnjaka iz Imotske krajine, nap. naša) i počela svoj novi život. (A. Peco, Neki problemi „Hasanaginice“ sa posebnim osvrtom na njenu osnovnu varijantu) �U tekstovima posebne namjene zagrade služe za označavanje dvostrukih likova pojedinih riječi i oblika: akcen(a)t, lijepog(a), sto(l)ni (to znači da se ove riječi i oblici upotrebljavaju u likovima akcenat i akcent, lijepog i lijepoga, stolni i stoni).

Obnovimo zajedno! �Crta u službi pravopisnog znaka uvijek ima bjeline (razmake). �Crte služe i za odjeljivanje umetnutih dijelova rečenice. �Crtom se, kao i zarezom i dvotačkom, odjeljuje dio rečenice koji sadrži naknadno objašnjenje. �Crtica se piše između sastavnih dijelova polusloženice. �Crtica povezuje dva prezimena ženskih osoba. �Zagrade se mogu nalaziti u sredini i na kraju rečenice. �Zagradama izdvajamo svoj tekst umetnut u tuđi, uz napomenu da umetnuti dio ne pripada navodu.

ZAGRADA ( ) CRTA ( – ) CRTICA (-) HVALA NA PAŽNJI Pripremio: Dino Lotinac