BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST Predmet Bosanski jezik i

BOSANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Predmet: Bosanski jezik i književnost III r. srednje škole Nastavna jedinica- Izbor iz poezije Alekse Šantića

Aleksa Šantić pisao je rodoljubivu, socijalnu, ljubavnu i elegičnu oeziju napisao je i nekoliko drama u stihu, od kojih je ajpoznatija Hasanaginica, kao i nekoliko ripovijetki, te pjesme za djecu

Rođen je 27. maja 1868. godine u Mostaru gdje je proveo veći dio svog života. Školovao se u Trstu i Ljubljani, a nakon završene trgovačke škole vraća se u rodni grad.

Najveća djela stvarao je krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se razdoblje od 1904. do 1912. Najveći utjecaj na njegovo stvaranje imala je narodna književnost (narodna lirska pjesma sevdalinka, balada, romansa i narodna epska pjesma). Njegove pjesme pune su emocionalne boli, rodoljublja i ljubavne čežnje za nacionalno i socijalno ugroženim Hercegovcima

Pročitaj pjesmu Jedna suza Ponoć je. Ležim, a sve mislim na te – u tvojoj bašti ja te vidjeh juče, gdje bereš krupne raspukle granate. Mila kô zlatno nebo pošlje tuče, u tihu hladu stare kruške one, sjede ti djeca i zadaću uče. Nad šedrvanom leptiri se gone i sjajne kapi, sa bezbroj rubina, rasipaju se, dok polako tone Jesenje sunce. . . I kô sa visina olovni oblak, po duši mi pade najcrnji pokrov bola i gorčina. I kobna misô moriti me stade: što moja nisi, i što smiraj dana ne nosi meni zvijezde, no jade? Što moje bašte ostaše bez grana i slatka ploda, što rađa i zrije na vatri srca? . . . Gdje su jorgovana vijenci plavi? . . . Gdi je kletva, gdi je? . . . Vaj, vjetar huji. . . a ja mislim na te, i sve te gledam, kroz suzu što lije, gdje bereš slatke, raspukle granate.

- ljubavna pjesma -elegični uzdah zbog neostvarene ljubavi -na početku pjesme dat je orijentalni ambijent bašče pjesnik je zanesen slikom koju vidi i prikriven posmatra “Nad šedrvanom leptiri se gone i sjajne kapi, sa bezbroj rubina, rasipaju se, dok polako tone Jesenje sunce. . . ! “ -u njemu je tihi bol i gorčina jer djevojka koju je volio sad je tuđa žena „ sjede ti djeca i zadaću uče” -tuga i očaj zbog neostvarene ljubavi osjećanje usamljenosti, promašenog života, kroz suzu što lije pita se “što moje bašte ostaše bez grana i slatka ploda. . . ”

Emina Sinoć, kad se vratih iz topla hamama, prođoh pokraj bašte staroga imama; Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina, s ibrikom u ruci stajaše Emina. Ja kakva je, pusta! Tako mi imana, stid je ne bi bilo da je kod sultana! Pa još kad se šeće i plećima kreće. . . -Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!. . . -Ja joj nazvah selam. -Al' moga mi dina, ne šće ni da čuje lijepa Emina, -no u srebren ibrik zahitila vode -pa po bašti đule zalivati ode; -S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste - rasplete joj one pletenice guste, -zamirisa ko zumbuli plavi, -a meni se krenu bururet u glavi! -Malo ne posrnuh, mojega mi dina, -no meni ne dođe lijepa Emina. -Samo me je jednom pogledala mrko -niti haje, alčak, što za njome crko'!. . .

Koluder Emina preminula je 1967. godine. Po predanju, kada je poznati bosanski pjevač sevdalinki Himzo Polovina čuo da je Emina preminula otišao je kod Sevde Katice iz Donje mahale, koja je bila poznata po usmenom kazivanju narodnih pjesama. Tako i tada nastala je posljednja strofa sevdalinke o Emini. “Umro stari pjesnik, umrla Emina Ostala je pusta, bašča od jasmina. Salomljen je ibrik, uvelo je cvijeće Pjesma o Emini, nikad umrijet neće. ” Aleksa Šantić - Emina (Tekst) - You. Tube

“Emina” je objavljena prvi put 1902. godine i to u časopisu “Kolo”. Tek šest godina poslije Aleksa Šantić odlučio ju je unijeti izmijenjenu u knjigu “Pjesme”.

Ko je bila Emina (Sefić) -blizu kuće imama Sefića živjeli su Šantićeva sestra i zet koje on često posjećivao, tako je jednog dana u komšiluku sreo imamovu kćer. Emina Sefić tek se “zacurila”, a priče o njoj kružile su po cijeloj čaršiji. Mladići su govorili da Sefićeva kćer nije žensko, već “dženetska hurija” - tako je nastala jedna od najljepših ljubavnih pjesama -Emina se udala sa 16 godina za jednako lijepog Avdagu Koludara i rodila mu je četrnaestoro djece

-ljubavna pjesma - orijentalizmi --pjesma je nastala po utjecajem sevdalinki -. u pjesmi se osjeća i čuje jezična aritmija, odnosno smjenjuju se dva međusobno oprečna glasa koja se sudaraju

Hvala na pažnji Nastavnik: Elvira Đekić A šta ćemo sutra? ? ? poslušaj pjesmu