BORBA ZA HRVATSKI JEZIK Lucija Pari BORBA Krajem
BORBA ZA HRVATSKI JEZIK Lucija Parić
BORBA � � Krajem 18. i u 19. stoljeću na području Hrvatske bilo je pokušaja da se kao službeni jezik uvede njemački, a zatim i mađarski. Hrvati su branili latinski kao svoj službeni jezik. Tada još nije postojao jedinstveni hrvatski književni jezik. U raznim dijelovima zemlje govorilo se štokavskim, kajkavskim i čakavskim.
Napori � � � Napori za stvaranje jedinstvenog hrvatskog književnog jezika ojačali su u prvoj polovici 19. st. Pokret za Hrvatski jezik predvodio je Ljudevit Gaj koji je sastavio prvi hrvatski pravopis. Konačno 1847. g. Hrvatski sabor proglašava hrvatski jezik službenim na području Hrvatske.
U borbi za jezik i hrvatske interese borili su se:
Josip Jelačić Josip Jelačić bio je političar i vojnik. Njegov spomenik nalazi se na glavnom zagrebačkom trgu koji nosi njegovo ime. Nazivaju ga još i ban Josip Jelačić.
Ljudevit Gaj � � � Ljudevit Gaj bio je začetnik ilirskog pokreta. On je sastavio prvi hrvatski pravopis. Predvodio je pokret za hrvatski jezik.
Ivan Mažuranić Ivan Mažuranić je najznačajnija kreativna ličnost hrvatskog narodnog preporoda. Bio je književnik i političar. Ivan Mažuranić je djed Ivane Brlić- Mažuranić.
Ivan Kukuljević Sakcinski Ivan Kukuljević Sakcinski osnivač je arheološke znanosti u Hrvatskoj. Bio je povjesničar, političar i književnik. Sin je Antuna, hrvatskog političara.
Eugen Kvarternik Eugen Kvaternik rodio se u Zagrebu 1825. godine. Znao je mnoge strane jezike: talijanski , francuski, njemački, ruski, mađarski, slovački, latinski te slovenski jezik.
Vatroslav Lisinski Vatroslav Lisinski rođen je u Njemačkoj. Godine 1846. izvedena je prva opera na hrvatskom jeziku LJUBAV I ZLOBA Vatroslava Lisinskog. Rodno ime mu je Ignac Fochs.
Kraj!!!!!!
- Slides: 11