Borba Dubrovnika za slobodu 1683 1699 Grga Novak

Borba Dubrovnika za slobodu 1683 -1699 / Grga Novak KROATOLOGIJA KOLEGIJI HRVATSKA DRUŠTVENA I KULTURNA POVIJEST DO KRAJA XVIII. ST- IZV. PROF. DR. SC. DARKO VITEK IZRADIO: LEON PALIĆ

Grga Novak Hrvatski povjesničar, arheolog i geograf Studirao u Zagrebu, Beču i Pragu Kasnije bio profesor povijesti na FFZG-u, te predsjednik JAZU-a U središtu njegovoga zanimanja bila je Dalmacija Najviše je pridonjeo istraživanjima Hvara, Splita, Dubrovnika i Visa Istražio je lokalitete Grapčevu špilju, špilju Badanju i Markovu špilju na Hvaru, te Velu spilu na Korčuli

Borba za „goli” život Dubrovačka Republika nije bila velebna država koja se nalazila u klinu između velikih sila Sa istoka dolazila je i okruživalo Osmansko Carstvo dok sa sjevera i na moru prijetili su Mlečani Za Dubrovačku Republiku nisu bili najsvjetliji dani, poradi lige koja se formirala na kršćanskom dijelu Europe

1684. -1685. Oformljivanje Svete Lige davalo je ugrozu Dubrovačkoj Republici, poradi venecijanskih pretendencija na prostor današnje Crne Gore i Bi. H Spajanje dalmatinskog prostora Venecije i albanskog prouzročilo bi blokadu i propast Dubrovnika Sklapanje pakta sa carom Leopoldom I. - 20. travnja 1684. Plaćanje pakta Osmanskom Carstvu je i dalje aktivno

1687. Pad Hercegnovog u mletačke ruke Dubrovčani nagovaraju španjolskoga poslanika u Beču da se zalaže za carsko osvajanje Trebinja i Popova Dubrovčani i posjećuju papu Inocenta XI. u nadi da izvrši pritisak na Veneciju

1688. Dubrovčani vode jaku diplomatsku težnju prema Hercegovini i Bosni da pođu pod carski barjak Grčeviti pokušaji carskog poslanika Corradina da unutar dubrovačkih zidina dovede carsku vojsku

Pad Beograda-6. rujan 1688. Pad Beograda uzdrmalo je europsku političku scenu, poslije pada Budima ova bitka dokazuje da Osmansko Carstvo gubi svoju jačinu Car Leopold I. poručuje Mlečanima da želi Hercegovinu za sebe 19. 12. 1688. car izdaje dekret o prihvaćanju Hercegovaca pod svoj carski barjak

1689. Sve veći pritisak carskog poslanika Corrdina na Dubrovčane da prime carske jedinice 1689. vijesti o miru, Dubrovčane dovodi u još teži položaj zbog mogućih mletačkih osvajanja Trebinja i Popova 11. 6. 1689. Trebinje i Popovo padaju pod mletačku vlast Dubrovčani ponovno inzistiraju kod hercegovačkih predstavnika da se što prije pošalju carevi ljudi

Spremanje mirovnih sporazuma s osmanske strane ne teku glatko, pad aktualne vlasti koja dovodi ratno orijentirane sile za daljnji nastavak sukoba Cavtat zauzimaju Mlečani i zaustavljaju sve prema Dubrovniku i nap plaćanje tranzita svemu što ide k Dubrovačkoj Republici, u više navrata Mlečani s kreću po dubrovačkom teritoriju bez dozvole

1690. /91. Pogubna godina za Dubrovačku Republiku koja se nalazi u klinu Mlečana koji žele uništiti njihovu trgovinu Smrt veleposlanika Corradina otežava i baca ljagu na Dubrovčane poradi njihovog „makijavelizma” i baca sumnju na mogučnost trovanja Incident u Cavtatu izaziva još jedan od mnogih problema za Dubrovčane

1692. /93. Poslanstvo Serafina Ivana Bone kao diplomata koji bi urgirao sa Mlečanima ne postiže nekakve dogovore po pitanju dubrovačkog zaleđa i venecijanski senat ostaje pri politici zauzimanja Prolaz dužda Francesca Morocinia sa flotom pored Dubrovnika, koja može osvojiti Dubrovnik Veleposlanik Saponara piše caru za potrebitu pomoć, koji je puno pripomogao širenju careva imena na prostoru Bosne i Hercegovine

1694. /1696. Dubrovčani čestitaju Mlečanima na poduhvatu u Hercegovini i zauzimanju (Trebinje, Klobuk, Čitluk, Popovo, Zabežlja i Gabele) Nastupaju oskudice u gradu poradi blokade Danak Turcima se i dalje isplaćuje Danijel Dolfini opisuje prilike u Dubrovnika i u njemu na svom povratku iz Dalmacije u Veneciju

Kršćanske vojne kampanje i pad turske moći Pribojavanje Dubrovnika zbog potpunog mletačkog okruženja Kršćanska vojska pljačka i pali Sarajevo 24. listopada 1697. , bitka kod Zente Eugen Savojski zadaje udarac novom sultanu Mehmedu II. I uništava san o povratku izgubljenih prostora Dubrovčani traže od cara da ne dopusti osvojeni teritoriji i da ponovno graniči s Osmanskim Carstvom, no dvije diplomatske skupine radili su obrnuto jedna od druge (Carigrad i Beč)

Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. Mlečani žele „progurati ideju” svoga zaleđa Turska delegacija ne dopušta i ne pristaje na mletački prijedlog, te pružaju žestok otpor toj ideji 26. siječnja 1699. carska delegacija potpisuje mir, dok Mlečani odugovlače sve do 7. veljače

Leopold Schlickgeneral grof Ferdinando Marsiglidiplomat Stanisław Małachowski