BOLNICA KOMPLEKSNI SUSTAV Julija Jai i Hrvoje Jurlina

BOLNICA- KOMPLEKSNI SUSTAV Julija Jaić i Hrvoje Jurlina

TIPOVI BOLNICA (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, čl. 83. ) OPĆA SPECIJALNA KLINIČKA

n Opća bolnica ima jedinice za internu medicinu, kirurgiju, pedijatriju, ginekologiju i porodništvo te dijagnostičko-laboratorijske djelatnosti (Zakon o zdravstvenoj zaštiti čl. 84. ). n Specijalna bolnica se bavi liječenjem i rehabilitacijom bolesnika koji boluju od jedne bolesti, skupine bolesti ili određenih dobnih skupina stanovništva (npr. gerijatrijska bolnica, bolnica za dječje bolesti) (Zakon o ZZ, čl. 85. ).

n Kliničke bolnice Klinička bolnica je bolnica u kojoj najmanje dvije djelatnosti (interna, kirurgija, pedijatrija, ginekologija) nose naziv klinika, kao i najmanje druge dvije djelatnosti drugih specijalnosti odnosno dijagnostika. KBC jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne, kirurgije, pedijatrije te ginekologije i porodništva naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi nastava i znanstvenoistraživački rad. (Zakon o ZZ, čl. 90. , 91. )

Rukovođenje bolnicom n n n Bolnica je složeni sustav. Njezino funkcioniranje se temelji na strogo definiranom hijerarhijskom sustavu koji čine: -Upravno vijeće -Ravnatelj -Uprava -Stručno vijeće -Stručni kolegij -Etičko povjerenstvo

n Ravnatelja bira upravno vijeće bolnice koje čine tri predstavnika vlasnika bolnice (vlada RH) i dva predstavnika zaposlenih. Uvjeti su visoka stručna sprema i najmanje pet godina radnog iskustva u struci. Ako ravnatelj nema visoku stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja njegov zamjenik ili pomoćnik mora imati te kvalifikacije. Ravnatelj se brine o poslovanju bolnice, zastupa ju i odgovoran je za zakonitost rada. Njegov mandat traje 4 godine nakon čega može biti ponovno izabran putem natječaja. (Zakon o ZZ, čl. 53. , 55. , 56. , 57. , 58. ) n Upravno vijeće nadzire rad uprave.

Upravu čine: ravnatelj, zamjenik ravnatelja, pomoćnici ravnatelja i glavna sestra. Bira se i postavlja na mandat od 4 godine. Odluke uprave bolnice donose se nadpolovičnom većinom. n Stručno vijeće je savjetodavno tijelo ravnatelja čije članove postavlja sam ravnatelj. Stručno vijeće se mora sastati najmanje jedanput u mjesec dana. (Zakon o ZZ, čl. 60. , 61. ) n

Stručni kolegij jest tijelo koje se bavi pitanjima iz područja stručnog rada te djelatnosti. (Zakon o ZZ, 63. ) n Etičko povjerenstvo osigurava obavljanje djelatnosti ustanove po načelima medicinske etike i deontologije. Sastoji se od 5 članova (jedan član mora biti ne-medicinske struke). Etičko povjerenstvo imenuje upravno vijeće. (Zakon o ZZ, čl. 64. ) n

Klinika za dječje bolesti Zagreb- ustrojstvo i rukovođenje

prof. dr. sc. Goran Roić, spec. radiologije i ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb n sam se educirao za svoj posao (završio je jednogodišnji studij „Leadership Management and Health Services “ u sklopu ŠNZ Andrija Štampar) n timski posao (ima pomoćnike iz područja ekonomije i prava ) n

Klinika za dječje bolesti Zagreb jedina se u Republici Hrvatskoj bavi isključivo liječenjem djece n jedna ustanova tog tipa dolazi na 4 -5 milijuna stanovnika n

650 zaposlenika n 100 liječnika n 205 kreveta (5% je intenzivna njega) n prosječna dužina liječenja je 6. 3 dana za cijelu bolnicu n organizirano dežurstvo koje čine 9 liječnika iz područja kirurgije, pedijatrije i anesteziologije. n

Klinika za dječje bolesti Zagreb je javna, neprofitabilna ustanova n Budžet koji odobrava HZZO i kojim ravnatelj raspolaže- 9. 2 mil. kn mjesečno n Iz njega se financiraju plaće zaposlenika koje čine 70% budžeta n Ostalo zauzimaju medicinske usluge te različite potrebe bolnice (pranje rublja, prehrana, održavanje, računovodstvo i slično ) n

n Dio financijskih sredstava bolnica dobiva putem donacija što mora odobriti Ministarstvo zdravstva

Smanjenje troškova“out-sourcing” posao distribucije, unajmljivanja i pranja posteljine prepustio je privatnoj tvrtki koja je putem javnog natječaja dala najbolju ponudu

Glavni cilj za 2008 n navodi uvođenje jedinstvenog bolničkog informacijskog sustava koji bi omogućio bolje povezivanje i protok informacija unutar same bolnice te tako dodatno unaprijedio i pojednostavnio njezin rad.

n Zahvaljujemo prof. Roiću na susretljivosti i korisnim informacijama o ustrojstvu i radu bolnice koji nije nimalo lak.