BOJE Boje su od davnina koriene U primitivnoj
BOJE Boje su od davnina korišćene. U primitivnoj zajednici ljudi su slikali po zidovima pećina, koristeći mineralne boje: okeri i zemljane umbra boje. Crna Za bojasadrže se bele dobijala bojeiz i Ovedobijanje boje okside koristio ugljenisanih se živi ostataka kreči hidrokside gvožđa drveta i kostiju mangana
prva veštačka boja, berlinsko plavo, je proizvedena početkom XVIII veka. Ranije se koristila prirodna plava boja koja se dobija iz minerala lapis lazuri (prirodni ultramin) Utvrđeno je da je hemijski sastav prirodnig ultramarina Na 8 Al 6 Si 6 O 24 S 2 Veštački ultramin je smesa kineske gline, uglja ili drveta, sode, silicijuma. . .
Dobijanje ultramarina Mineral se prvo melje u električnom mlinu Zatim se fini delovi mešaju sa alkoholom Smesa se meša sa voskom i vodom, zatim se procedi kroz tkaninu Kao krajnji produkt je visoko kvalitetan ultramarin
pronađena je i grupa žutih boja -hromno žuto (olovo-hromat, Pb. Cr. O 4) -kadmijum žuto (kadmijum-sulfid, Cd. S) hromno žuto se veštački dobija, ali u prirodi se nalazi u retkom mineralu –crocoite dobija se reakcijom olovo II nitrata i kalijum hromata Iz kadmijum-sulfida može da se dobije od najsvetlije žute do narandžaste. U prirodi se nalazi u mineralu greenockite
dobijanje kadmijum-sulfida Kadmijum II nitrat (levo) Natrijum sulfid (desno) Zagrevanje Reakcija kadmijum II nitrata i Natrijum sulfida Mešanje taloga Filtracija – nastajanje žutog pigmenta
u XX veku je otkriven jedan od najznačajnijih belih pigmenata – titanova bela. Po hemijskom sastavu je titan oksid (Ti. O 2). Primer dobijanja titan dioksida iz peći od tekstilnih boja prve su korišćene plavi indigo, koji se dobija iz biljke sač (Isatis tinctoria), i alizarin. kasnije su počele da se koriste cvetne boje koje su biljnog porekla, ali i životinjske Kao što su skerletna, antički purpur. . .
Fizički pojam boje naše oko registruje određeni spektar talasnih tužina. Svaka talasna dužina predstavlja određenu boju Ultraljubičasta oblast 375 450 500 570 590 610 740 nm Ljubičasta Plava Zelena Žuta Narandžasta Crvena infracrvena
supstanca upija određeni spektar boja, a reflektuje ostatak. Kao posledica nastaje komplementarna boja apsorbovane svetlosti (monohromatska boja). ahromatska boja je uzrok apsorbovanja svih talasnih dužina ili reflektovanja svih talasnih dužina (bela i crna). sposobnost apsorbovanja svetlosti zavisi od mogućnosti prelaska elektrona iz molekulskih orbitala niže energije u orbitale više energije.
Sintetske organske boje se dele prema: materijalu koji se njima dobija: 1. tekstilne boje 2. boje za kožu 3. boje za papir 4. boje za plastične mase i druge osobinama bojenja 1. direktne ili supstantivne boje 2. indirektne ili adjektivne boje 3. azoične ili ledene boje 4. redukcione boje 5. disperzione boje 6. boje rastvorne u ulju i alkoholu hemijskoj strukturi: 1. nitro i nitrozo boje 2. azo-boje 3. trifenilmetanske boje 4. indigoidne boje 5. antrahinonske boje
Azo boje dobijaju se iz azo-benzena najbrojnije su. Služe za bojenje vune, pamuka, svile. . . najpoznatiji predstavnik ovih boja je metiloranž (helijantin). U alkalnom rastvoru je obojen žut, a u kiselom crveno.
Trifenilmetanske boje važan predstavnik ove grupe boja je malahitno zeleno. takođe je i poznat fenolftalein koji se ne upotrebljava kao boja, već kao indikator
dobijanje malahitnog zelenog Rastvor natrijum-karbonata se dodaje rastvoru bakar II sulfata Formira se gasovit ugljen dioksid Filtriranjem se dobija konačan proizvod
Indigoidne boje u prirodi indigo se nalazi u obliku glukozida indikana (bezbojan). plavi indigo se koristi za bojenje tkanina. Pomoću natrijum-hiposulfida redukuje se u beli indigo. U alkalni rastvor belog indiga potopi se tkanina, zatim se tkanina izloži dejstvu kiseonika, i beli indigo prelazi u plavi.
dobijanje indiga u laboratiji O-nitrobenzalaldehid se rastvori u acetonu i vodi i polako se meša. Zatim se polako dodaje natrijum hidroksid. Smesa se meša štapićem i zatim ostavi pet minuta da stoji. Rastvor se filtrira i dobija se indigo pigment.
Antrahinonske boje najpoznatija boja iz ove grupe je alizarin. Dobija se iz korena biljke broć. Spada u močilske boje, jer sa nekim metalnim oksidima gradi nerastvorna jedinjenja. najpoznatija boja alizarina je tursko crveno
dobijanje alizarina u laboratoriji Rastvor natrijum karbonata se sipa u rastvor aluminijum sulfata Taloženje aluminijum hidroksida Aluminijum hidroksidu se doda Na 3 PO 4, Ca. Cl 2, Zatim se doda alizarin, i sve se to kuva 6 sati. Alizarin pomešan sa ricinusovim uljem (tursko crveno ulje) Boja smese posle jedno sata ključanja
- Slides: 17