BOINI OBIAJI U SLAVONIJI U dananje vrijeme svi
BOŽIĆNI OBIČAJI U SLAVONIJI
U današnje vrijeme svi slavimo Božić na sličan način, ali nekad su običaji bili drugačiji i razlikovali se od regije do regije. Kako bi vam upotpunili i uljepšali ovaj Božić, prisjetit ćemo vas na stare slavonske božićne običaje.
Za boŽiĆ U Slavoniji je običaj da se na Božić u kući dariva prvo muško dijete. Kada u ranu zoru dječaci pohode kuće u susjedstvu ili rodbine tzv. Poležaji domaćinu se zaželi obilje roda u novoj godini, njemu se daje najveća kobasica i kojekakvi slatkiši. Tada se dan provodi u pripremanju. Prije večernjeg zvona je večera, svi se zajednički mole. Za večeru se jede posna hrana (božićni kruh, riba, itd. )
POLEŽAJ – Obiteljski boŽiĆni Čestitar Jedan od božićnih čestitara bio bi stariji muškarac zvan poležaj. Poležaj je bio unaprijed naručen, dogovoren i pozvan muškarac, obično koji susjed, prijatelj, kum ili član šire rodbine. Morao je zadovoljavati određene uvjete, odnosno biti pošten, marljiv, skrban i prijateljski naklonjen kući.
ZA BADNJAK Badnjakom se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi “bdjeti”, jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Kako se u badnjoj noći bdije razumljiva je uloga koju ima svjetlo. Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića osobit. Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim zdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom i gospodarskom dobru članova obitelji.
Ø Prije nego se započne s večerom, domaćin unosi krizban (bor) i konjsku ormu koju stavlja pod stol. U dijelu Slavonije čestitari na badnje veče ulaze u kuću i govore: “Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva”, a odgovara se: “I vi živi i zdravi bili!” Ø Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.
POLNOĆKA I SAM BOŽIĆ Ø Najvažnije jest bdjenje u iščekivanju polnoćke. Sudjelovanje na polnoćki smatraju važnim i oni koji ne odlaze redovito nedjeljama na misu. Ø Božić je dan, kada se s puno radosti, nade i žara u svečanom, veselom raspoloženju slavi Isusovo rođenje. Proslavlja se u krugu obitelji, a sljedeći dan na dan sv. Stjepana posjećuju se rođaci, prijatelji i susjedi i s njima se svečano proslavlja uz bogatu trpezu.
HVALA NA PAŽNJI I SRETAN VAM BOŽIĆ! Izradili: Dorian Šuster Gabriel Zagorec Lovro Pleško
- Slides: 8