Blaeni Alojzije Stepinac Brezari 1898 Krai 1960 ROENJE

Blaženi Alojzije Stepinac Brezarić 1898. – Krašić 1960.

ROĐENJE I ŠKOLOVANJE �rođen 8. svibnja 1898. u Brezariću pokraj Krašića �bio je peto od osmero djece Josipa i njegove druge žene Barbare (Josip je imao još četvero djece iz prvog braka) �nakon 4 razreda OŠ, odlazi u Zagreb u Klasičnu gimnaziju – maturirao 1916. �s 18 godina postaje austrougarski vojnik

VOJSKA I RATOVANJE �vojnu obuku završava u Rijeci �nedjeljom odlazi na drugu misu na Trsat �borio se u prvom svjetskom ratu na talijanskom ratištu � 1918. je ranjen u nogu i zarobljen �u talijanskom logoru uči talijanski jezik �nakon zatvora bori se na solunskoj fronti u Jugoslavenskoj legiji

POVRATAK U HRVATSKU � 1919. se vraća u Hrvatsku – upisuje studij agronomije u Zagrebu �zbog raskalašenog ponašanja studenata napušta studij �zaručio se s Marijom Horvat �sve joj je rjeđe pisao, pa mu je ona vratila prsten (raskinula zaruke) – on ju nije ni pokušao odgovoriti

SVEĆENIŠTVO � 1924. , s 26 godina, odlučuje postati svećenikom �studira na Gregorijanskom sveučilištu u Rimu (7 godina) � 1. 1930. služi mladu misu � 1931. nagovara zgb. nadbiskupa da ustanovi Caritas � 1932. postao je nadbiskupom koadjutorom �Uzeo je geslo: In Te, Domine, speravi! - U Tebe se, Gospodine, uzdam!

BISKUPSTVO Kada je Stepinac saznao da će postati Bauerov nasljednik, prvo je gledao bez riječi u nadbiskupa Bauera, a onda je prasnuo u smijeh. No, kada je nadbiskup Bauer ponovio svoju tvrdnju, Stepinac je pao na koljena govoreći kako je mlad i sasvim neprikladan. Monsinjor Pellegrinetti tješio ga je: "Budite mirni! Pogreška da ste mlad postaje svakim danom sve manja. "

�u travnju 1941. čestitao je Kvaterniku i Paveliću uspostavu ND Hrvatske �Već u svibnju prosvjeduje protiv ubijanja Srba i odluke da Židovi moraju nositi znak �iste godine je zapovjedio svećenicima da zbrinu Židove i pravoslavce koji su bili u opasnosti. � 1943. je pomogao spašavanju srpske djece � 1944. , NDH je planirala atentat na njega RAZDOBLJE NDH

� 1944. je prosvjedovao zbog američkog bombardiranja naših gradova �održao je značajnu propovijed u kojemu je rekao da svaki čovjek, bio on Židov, Srbin ili Rom ima pravo na život dostojan čovjeka �tijekom rata je sudjelovao u sakrivanju Židova i Roma pred ustašama

UHIĆENJE I SUĐENJE �Tito, predsjednik Jugoslavije, tražio je od Stepinca da otcijepi hrvatsku Crkvu od Katoličke crkve, što je on odbio � 1946. Stepinac je uhićen pod optužbom da je podržavao ustaše �sudski proces je bio montiran (lažni svjedoci i dokazi) �osuđen je na 16 godina strogog zatvora

ZATVOR � 5 godina je odsluživao kaznu u Lepoglavi �susjedna soba je pretvorena u kapelicu, gdje je svaki dan služio misu �ustao je u 5, misu služio u 6, šetnja dvorištom u 9, ručak, šetnja u 15 sati � 1951. je prebačen iz Lepoglave u Krašić, gdje je nastavio odsluživati kaznu u kućnom zatvoru

KUĆNI ZATVOR � 1952. proglašen je kardinalom �vlast mu nudi da ode u Vatikan primiti kardinalsku čast, on to odbija �umro je 10. veljače 1960. �prije smrti uspio je šapnuti: Fiat voluntas tua – budi volja tvoja �kasnije je utvrđeno da je bio dugotrajno trovan �Pokopan je u Katedrali sv. Stjepana u Zg.

BLAŽENSTVO �Papa Ivan Pavao II. proglasio je Stepinca blaženim u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. �Spomendan mu je 10. veljače, u narodu zvan i Stepinčevo

IZRADILI: �Ivan Minković 8 c �Dimitar Sladić 8 c