Blaeni Alojzije Stepinac Brezari 1898 Krai 1960 roen
Blaženi Alojzije Stepinac Brezarić 1898. – Krašić 1960.
rođen 8. svibnja 1898. u Brezariću pokraj Krašića bio je peto od osmero djece Josipa i njegove druge žene Barbare (Josip je imao još četvero djece iz prvog braka) nakon 4 razreda OŠ, odlazi u Zagreb u Klasičnu gimnaziju – maturirao 1916. s 18 godina postaje austrougarski vojnik ROĐENJE I ŠKOLOVANJE
vojnu obuku završava u Rijeci nedjeljom odlazi na drugu misu na Trsat borio se u prvom svjetskom ratu na talijanskom ratištu 1918. je ranjen u nogu i zarobljen u talijanskom logoru uči talijanski jezik nakon zatvora bori se na solunskoj fronti u Jugoslavenskoj legiji VOJSKA I RATOVANJE
1919. se vraća u Hrvatsku – upisuje studij agronomije u Zagrebu zbog raskalašenog ponašanja studenata napušta studij zaručio se s Marijom Horvat sve joj je rjeđe pisao, pa mu je ona vratila prsten (raskinula zaruke) – on ju nije ni pokušao odgovoriti POVRATAK U HRVATSKU
SVEĆENIŠTVO 1924. , s 26 godina, odlučuje postati svećenikom studira na Gregorijanskom sveučilištu u Rimu (7 godina) 1. 1930. služi mladu misu 1931. nagovara zgb. nadbiskupa da ustanovi Caritas 1932. postao je nadbiskupom koadjutorom Uzeo je geslo: In Te, Domine, speravi! - U Tebe se, Gospodine, uzdam!
Kada je Stepinac saznao da će postati Bauerov nasljednik, prvo je gledao bez riječi u nadbiskupa Bauera, a onda je prasnuo u smijeh. No, kada je nadbiskup Bauer ponovio svoju tvrdnju, Stepinac je pao na koljena govoreći kako je mlad i sasvim neprikladan. Monsinjor Pellegrinetti tješio ga je: "Budite mirni! Pogreška da ste mlad postaje svakim danom sve manja. " BISKUPSTVO
u travnju 1941. čestitao je Kvaterniku i Paveliću uspostavu ND Hrvatske Već u svibnju prosvjeduje protiv ubijanja Srba i odluke da Židovi moraju nositi znak iste godine je zapovijedio svećenicima da zbrinu Židove i pravoslavce koji su bili u opasnosti. 1943. je pomogao spašavanju srpske djece 1944. , NDH je planirala atentat na njega RAZDOBLJE NDH
1944. je prosvjedovao zbog američkog bombardiranja naših gradova održao je značajnu propovijed u kojemu je rekao da svaki čovjek, bio on Židov, Srbin ili Rom ima pravo na život dostojan čovjeka tijekom rata je sudjelovao u sakrivanju Židova i Roma pred ustašama
UHIĆENJE I SUĐENJE Tito, predsjednik Jugoslavije, tražio je od Stepinca da otcijepi hrvatsku Crkvu od Katoličke crkve, što je on odbio 1946. Stepinac je uhićen pod optužbom da je podržavao ustaše sudski proces je bio montiran (lažni svjedoci i dokazi) osuđen je na 16 godina strogog zatvora
5 godina je odsluživao kaznu u Lepoglavi susjedna soba je pretvorena u kapelicu, gdje je svaki dan služio misu ustao je u 5, misu služio u 6, šetnja dvorištom u 9, ručak, šetnja u 15 sati 1951. je prebačen iz Lepoglave u Krašić, gdje je nastavio odsluživati kaznu u kućnom zatvoru ZATVOR
1952. proglašen je kardinalom vlast mu nudi da ode u Vatikan primiti kardinalsku čast, on to odbija umro je 10. veljače 1960. prije smrti uspio je šapnuti: Fiat voluntas tua – budi volja tvoja kasnije je utvrđeno da je bio dugotrajno trovan Pokopan je u Katedrali sv. Stjepana u Zg. KUĆNI ZATVOR
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Stepinca blaženim u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. Spomendan mu je 10. veljače, u narodu zvan i Stepinčevo BLAŽENSTVO
- Slides: 17