BKT agresivnosti kod djece Melita Ladika 21 prosinca

BKT agresivnosti kod djece Melita Ladika 21. prosinca 2019.

Agresija (Bandura, 1973; Lochman, 1984) �Interpersonalna ponašanja �Verbalna ili fizička �Usmjerena na ljude ili objekte �S ciljem nanošenja štete

Tko je agresivan? �Sva djeca ponekad pokazuju agresivna ponašanja �Djeca s visokim razinama agresije takva ponašanja pokazuju učestalo, kronično i u ozbiljnijem obliku – patološka agresija �Agresivno ponašanje je stabilno u vremenu konzistetno kroz situacije

Patološka agresija �Dijagnoze problema u ponašanju (agresivno ponašanje, uništavanje, krađa) ili poremećaja ophođenja s prošenjem (svađa, neposlušnost, osvetoljubivost) �Komorbidtet s ADHD-om, distimijom i PTSP-om �Češće ostala rizična ponašanja (delinkvencija, ovisnosti) – niska samokontrola �Češće u tretmanu zbog prirode agresivnog ponašanja – intenzivno, socijalno nepoželjno

Socijalno-kognitivni model �Kroz pojavu emocije ljutnje objašnjava agresivnu reakciju Djeca s agresijom imaju specifične kognitivne disfunkcije: �Kognitivna deficijencija – nedostatna količina kognitivne aktivnosti �Kognitivne distorzije – propust u percepciji

Socijalno-kognitivni model �Događaj/trigger emocionalna i fiziološka pobuđenost procjena događaja i vlastite pobuđenosti ponašanje �Djetetova procjena i interpretacija događaja – najvažnija !! �Negativne posljedice koje slijede nakon agresivnog ponašanja mogu postati trigger i za buduće agresivno ponašanje

Kognitivne karakteristike djece s patološkom agresijom �Procjena situacije – previše usmjereni na hostilne znakove iz okoline, skloni atribuiranju hostilnih namjera drugima, podcjenjuju vlastite agresivne tendencije �Socijalno rješavanje problema – sužen obim mogućih rješenja, deficit verbalne asertivnosti, direktno aktivno reagiraju, neskloni kompromisnim rješenjima, krajnji odgovor je agresivan

Kognitivne karakteristike djece s patološkom agresijom �Procjena vlastite afektivne pobuđenosti – često krivo tumače pobuđenost kao ljutnju, atribucijski pristrani ka hostilnim tumačenjima, niske razine empatije �Kognitivno funkcioniranje – poteškoće u održavanju pažnje, automatski preuzimaju rješenja iz dugoročnog pamćenja pri čemu su to češće manje socijalno kompetentna ponašanja

Kognitivne karakteristike djece s patološkom agresijom �Sheme – više cijene socijalne ciljeve dominacije i osvete naspram afilijacije, a nisko vrednuju ishode patnje žrtve, osvete žrtve ili odbacivanje vršnjaka, očekuju da će agresivno ponašanje donijeti nagrade i smanjiti averzivne reakcije, očekuju da će drugi biti agresivni i imaju nisko samopoštovanje u preadolescenciji

BKT procjena agresivnosti u djece Bihevioralne check liste �Child Behavior Checklist (CBCL; Achenbach, 1991; Achenbach & Edelbrock, 1983) – za dijete, roditelje i učitelje, sadrži procjenu prosocijalnog ponašanja. �Revised Behavior Problem Checklist (RBPC; Quay i Peterson, 1983) �Eyberg Child Behavior Inventory (ECBI; Eyberg, 1980) �Missouri Child Behavior Checklist (Sines i sur. , 1969)

BKT procjena agresivnosti u djece �Intervju – dijete, roditelji, učitelji Child Assesment Schedule (CAS; Hodges, 1987) i Diagnostic Interview Schedule for Children (DISC; Costello, Edelbrock, Dulcan i Kalas, 1984) �Bihevioralno opažanje – interakcije roditelj-dijete – ponašanje u grupi vršnjaka �Procjene vršnjaka – grupna dinamika, identifikacija socijalno odbačene djece

Otkuda početi? �Tehnike i ciljevi BKT-a u tretmanu ljutnje kod djece i adolescenata usmjereni su na djetetove deficte i distorzije u pecepciji događaja te regulacije emocija �Ljutnja – teško kontrolirati, vodi u agresiju �Agresija – otkriti funkciju agresivnog ponašanja

BKT tretman agresivnosti �Usmjeren na poboljšavanje deficijentnih i distorziranih socijalno-kognitivnih procesa, posebno u frustirajućim situacijama, plus trening nošenja s ljutnjom i trening socijalnih vještina �Bihevioralne tehnike: samomotrenje, samoinstruiranje, relaksacijske tehnike, potkrepljivanje �Kognitivne tehnike: psihoedukacija, imenovanje osjećaja, razvoj unutarnjeg govora, problem solving tehnike za socijalne situacije, zauzimanje perspektive, kognitivna restrukturacija, trening socijalnih vještina

BKT tretman agresivnosti �Grupni tretman izrazito moćan zbog potkrepljenja vršnjaka �Grupa je mjesto gdje se odmah može provjeriti naučeno i gdje drugi mogu modelirati socijalna ponašanja �Vrijede pravila kao i za ostale grupe – grupe moraju biti homogene prema dobi, spolu i problematici sudionika �Treba postaviti jasna pravila sudjelovanja u grupi �Individualna terapija služi kao priprema za uključivanje u grupni tretman

BKT tretman agresivnosti �Evaluacija BKT tretmana agresivnosti kod djece upućuje na obećavajuće i pozitivne ishode �Treba obratiti pažnju na komorbiditete �Tretman agresivnosti treba biti posebno prilagođen uzrastu djeteta �U tretman treba uključiti roditelje kao koterapeute

Literatura �Kendall, P. C. (2006). Child and Adolescent Therapy: Cognitive Behavioral Procedures. New York: The Guilford Press.