Bioloka vanost i tetnost kukaca OPENITO O KUKCIMA
Biološka važnost i štetnost kukaca
OPĆENITO O KUKCIMA: KUKCI (Razred Insecta) Ø najveća životinjska skupina; opisano oko 800 000 vrsta; procjena od 1 do 30 milijuna vrsta Øpojavili se u devonu, prije 400 milijuna godina Øprilagodili se različitim uvjetima okoliša
Osnovna obilježja građe kukaca
ØTijelo građeno od kolutića (glava, prsa, zadak) ØNa svakom prsnom kolutiću nalazi se po jedan par nogu (ukupno 6 nogu) ØNa 2. i 3. prsnom kolutiću nalaze se krila ØTvrdi vanjski skelet – egzoskelet (čvrsta hitinska kutikula)
Klasifikacija kukaca • Osnovna podjela kukaca na: Ø BESKRILCE (Apterygota); skokuni, četinaši Ø KRILAŠE (Pterygota): § KORNJAŠI (Coleoptera)najbrojniji kukci; više od 350 000 vrsta
§ VODENCVJETOVI (Ephemeroptera) § VRETENCA (Odonata) § RAVNOKRILCI (Orthoptera)
§ ŽOHAROKRILAŠI (Blattopteroidea)
§ LEPTIRI (Lepidoptera)
§ DVOKRILCI (Diptera)
§ BUHE (Siphonaptera)
§ OPNOKRILCI (Hymenoptera)
§ GRIZLICE (Psocoptera)
§ POLUKRILAŠI (Hemiptera)
VAŽNOST KUKACA
1. Kukci imaju veliku ulogu kao oprašivači biljaka ØMnoge vrste biljaka bi izumrle kada ne bi bilo kukaca Ø 4/5 svih cvjetnjača oprašuje se pomoću kukaca ØCvijet crvene djeteline mogu oprašiti samo bumbari!
Ø 80% u oprašivanju zauzimaju pčele; medonosna pčela (Apis mellifica), ali i kukci iz redova opnokrilaca (Hymenoptera), dvokrilaca (Diptera), leptira (Lepidoptera) i kornjaša (Coleoptera). Ø Jedna pčela -> do 1000 cvjetova u jednom danu> u državi New York, 3 milijuna kolonija medonosnih pčela, svaka sa 10 000 radilica -> u jednom danu pčele mogu posjetiti 30 trilijuna cvjetova Ø U prošlosti kukci su bili brojniji u oprašivanju usjeva; intenzivna poljoprivreda i upotreba insekticida reducirala je populacije mnogih vrsta
2. Utječu na rasprostranjenje biljaka ØZa širenje biljaka odnosno razmnažanje njihova sjemena najvažniji su među kukcima mravi ->MIRMEKOHORNE BILJKE ØObligatni mutualizam između biljke i mrava (pr. Pseudomyrmex ferruginea i akacija) ØFakultativni mutualizam
3. Kukci imaju važnu ulogu u razlaganju mrtvih organizama
Detritofagi Ø Coleoptera: § Silphidae-strvinari Necrophorus vespilio Necrophorus interruptus – hrane se leševima i zakopavaju ih u zemlju § Scarabeinae-kotrljani (balegaši) Scarabeus sacer
4. Kukci su važna karika u održavanju biološke ravnoteže § Dio su gotovo svakog kopnenog i vodenog ekosustava § Predatori § Paraziti § Predatori: Coccinellidae § Coccinella septempunctata, hrani se biljnim ušima § Novius cardinalis, hrani se biljnom uši Icerya purchasi, spasila je agrume Kalifornije § Prvi poticaj u biološkoj borbi protiv kukaca!
• Syrphidae - pršilice • Odonata – vretenca • Asilidae – grabežnice • Carabidea – trčci • Neuroptera – mrežokrilaši • Mantidae - bogomoljke
• Paraziti: Ø Ose najeznice (većinom kao endoparaziti); por. Ichneumonidae Ø por. Braconidae Ø por. Chalcididae –kovnarice; ličinke su nametnici u jajima, ličinkama, kukuljicama ili šiškama Ø por. Trichogrammatidae; jajni nametnici, Trichogramma evanescens – parazit kod 70 -ak vrsta kukaca Ø Muhe gusjeničarke; por. Tachinidae
Uništavanje korova: Ø Opuntia inermis; ukrasna biljka uvezena iz Amerike u Australiju; Za uništavanje uvezen leptir: Cactoblastis cactorum
Ø Gospina trava (Hypericum perforatum) Prenesena je u Ameriku, Novi Zeland i postala opasan korov Iz Europe su uvezene dvije zlatnice: Chrysolina hyperici Chrysolina gomellata I jedan krasnik: Agrylus hyperici Širenje korova je zaustavljeno!
5. Hrana su drugim životinjskim skupinama Ø Ø Ø Ribe Vodozemci Gmazovi Ptice Sisavci
Ø Sisavci: Šišmiši (komarci, hruštevi, noćni leptiri, muhe); jedna jedinka može pojesti i do 1000 komaraca tijekom noći; proučavanja u biološkom načinu suzbijanja kukaca Insectivora: rovka, krtica, jež Lisica (leptiri i jaja smrekova prelca) Jazavac (kornjaši) Vjeverica, puh, miševi (hruštevi i ose listarice)
Ø Ptice Ø 2/3 naših ptica hrani se kukcima Galica (Pyrrhocorax grauculus) – skakavci, zrikavci Ružičasti čvorak (Pastor roseus) – skakavci Kukavica (Cuculus canorus) – gusjenice raznih prelaca, gusjenice osa listarica, hruštevi Zlatna vuga (Oriolus oriolu) – zrikavci, skakavci, gusjenice gubara, hrastova prelca, savijača, hruštevi Djetlić (Dendrocopus major, D. syriacus) – kukci iz drva Sjenice (Parus major, …) – jaja različitih štetnika, gusjenice; veliki neprijatelji gubarevih jaja
• Vodozemci Krastače – za vrijeme osmomjesečne aktivnosti mogu pojesti i do 24 000 kukaca! - “ne razlikuju” korisne od štetnih vrsta kukaca
• Ribe • • • Vodencvjetovi (Ephemeroptera) Vretenca (Odonata) Obalčari (Plecoptera) Trzalci (Chironomidae) Tulari (Trichoptera) Komarci (Culicidae)
6. Produkti kukaca izravno su korisni čovjeku Ø Med – najrašireniji i najpoznatiji produkt kukaca; medonosna pčela (Apis mellifica) Ø Pčelinji vosak Ø Svila; dudov svilac (Bombyx mori); počeci proizvodnje svile datiraju iz vremena 3. tisuć. pr. Kr. od Kineza Uzgoj dostigao savršenstvo u doba vladavine careva dinastije Hu (1122. -1255. god. ) Ø Lak je sekret žlijezda vrste Laccifer lacca koja naseljava drveće smokve u Burmi i Indiji. Luči smolastu masu koja se koristi za izradu laka Ø Košenil – proizvod šitaste uši (Voccus cacti), koja se hrani opuncijom; ruževi, dekoracije tkanina, kozmetika
7. Kukci mogu biti kvalitetna hrana Ø Kukci imaju visoku energetsku vrijednost; škrob, masti, bjelančevine, minerali, vitamini, istovrijedni kao kod drugih životinja i mogu biti kvalitetna zamjena Ø Termiti, mravi, skakavci, gusjenice različitih leptira, kornjaši… Ø Stanovništvo Afrike, Aboriđani u Australiji Ø Šturci (Gryllidae), hrana za cijenjene goste na Jamajci Ø Jaja vodenih stjenica – za izradu slatkiša u Meksiku Ø Goveđi štrk (Hypoderma bovis) – hrana plemena Indijanaca Ø Noctuide – sovice s okusom oraha, u Australiji Ø Skakavci – u Australiji
8. Upotreba kukaca u medicini Ø “maggot” terapija; zaraštavanje nekrotičnog tkiva; alantoin Ø Kantaridin – iz vrste Lytta vesicatoria; za tretman kod određenih bolesti mokraćnog trakta Ø Aboriđani – žohari kao lokalni anestetik; napitak od zelenih mrava kao sredstvo za iskašljavanje, antiseptik, lijep protiv glavobolje
9. Kukci u biološkim istraživanjima Ø Idealni organizmi za fundamentalna biološka istraživanja Ø Vinska mušica (Drosophilla melanogaster) – istraživanja u genetici Ø Kukci roda Tribolium (Coleoptera, Tenebrionidae), Ø Musca (Diptera, Muscidae), Ø Periplaneta (Blattaria), Ø Apis (Hymenoptera, Apidae), Ø Aedes (Diptera, Culicidae), Ø U arheološkim istraživanjima
10. Forenzična entomologija Ø Kriminalistička istraživanja Ø Prva ispitivanja – na muhama Ø Utvrđivanje vremena smrti, premještanja tijela itd.
Ø “ŠTETNI” I “KORISNI” KUKCI; umjetna podjela, s biološkog gledišta NEISPRAVNO!! ŠTETNI KUKCI: Ø Ø Ø Poljoprivredni štetnici Skladišni štetnici Ekonomski štetnici Molestanti Vektori
Ø S obzirom na zdravstveni značaj: § Korisni kukci § Molestanti § Štetni kukci: – vektori (mehanički, muhe i biološki, komarci roda Anopheles); - paraziti (ektoparaziti, muhe, nevidi, stjenice, uši, buhe. . ; endoparaziti, muhe, štrkovi); - Otrovni (ose, stršljeni. . )
METODE SUZBIJANJA KUKACA Ø Biološke, mehaničke, fizikalne, kemijske Biološke metode suzbijanja; temelje se na činjenici da sve vrste imaju svog prirodnog neprijatelja § Bt (Bacillus thuringiensis) § Predatori i paraziti kukaca (oblići, “dobri” kukci; božje ovčice, parazitske ose, bogomoljke; šišmiši, ptice, vodozemci…)
Mehaničke metode suzbijanja § Ljepljive trake § Diatomejska zemlja § Zaštitni iskopi § Prevrtanje gomila § Razne mreže ili sita § Prirodni sprejevi (sprej od češnjaka ili luka) Fizikalne metode suzbijanja Regulacija temperature, svjetlost, zračenje, ultra zvuk Kemijske metode suzbijanja (pesticidi; insekticidi)
ZAKLJUČAK 1. Kukci imaju veliku ulogu kao oprašivači biljaka 2. Utječu na rasprostranjenje biljaka 3. Imaju važnu ulogu u razlaganju mrtvih organizama 4. Važna su karika u održavanju biološke ravnoteže 5. Hrana su drugim životinjskim skupinama 6. Produkti kukaca izravno su korisni čovjeku 7. Mogu biti kvalitetna hrana 8. Koriste se u medicini 9. Važni su za biološka istraživanja 10. Istraživanja u forenzičnoj entomologiji
- Slides: 41