Biocenoze ivotne zajednice ivotna zajednica Biocenoza je skup

Biocenoze - životne zajednice Životna zajednica (Biocenoza) je skup svih populacija (svih živih organizama) na nekom području

Biocenoze • Fitocenoze – biljne z. • Zoocenoze – životinjske • Autotrofne – same proizvode hranu • Heterotrofne – nesamostalne; ovisne o vanjskom izvoru hrane • Bioraznolikost = raznolikost živoga svijeta

Struktura biocenoza • Vertikalni raspored unutar kopnenih biocenoza • Stratifikacija (slojevitost)

Utjecaj nadmorske visine i geografske širine

Bioraznolikost = sveukupna raznolikost živoga svijeta

Primjer - leptiri lastorepci Tropsko područje = optimum životnih uvjeta

Područja najveće bioraznolikosti

Zaštita bioraznolikosti Radi utjecaja čovjeka na pad bioraznolikosti IUCN – International Union for Conservation of Nature and Natural Resources osnovana 1948. danas broji preko 1200 organizacija članica u oko 160 država RH – Zakon o zaštiti prirode

Zaštita bioraznolikosti Problem – koja područja proglasiti zaštićenima? Različite ugrožene vrste raspoređene u različitim predjelima

Sukcesije = promjene strukture biocenoza u vremenu Primarne – na prethodno beživotnim područjima Sekundarne – na već naseljenim staništima (nakon nekog većeg poremećaja, npr. poplave ili požara)

Primarna sukcesija Primjer – otok Krakatau Vulkanska erupcija 1883. Otok Rakata prekriven slojem od 30 -60 m lave

Primarna sukcesija 3 godine – modrozelene alge i mahovine slijede paprati i trave, cvjetnice, . . . šume 100 godina nakon “sterilizacije” – 420 vrsta

Sukcesije Klimaks = završna točka sukcesije – sastav flore karakterističan za klimu tog područja Klimaks = dinamička ravnoteža neke biocenoze