Bilinogojstvo s tloznanstvom Samo za internu upotrebu Uvod

Bilinogojstvo s tloznanstvom Samo za internu upotrebu

Uvod u bilinogojstvo • bilinogojstvo=uzgoj biljaka, temelji se na fotosintezi • Što je to fotosinteza? • poljoprivreda (poljodjelstvo, agronomija)-gospodarska grana u kojoj su kulturna biljka i domaće životinje, međusobno, preko tla, nerazdvojno povezane u skladnu cjelinu, ili • poljoprivreda je djelatnost koja povezuje obradu i iskorištavanje tla (oranice, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci), i uzgoj krupne i sitne stoke te peradi • temeljna zadaća poljoprivrede je proizvodnja hrane

• upotreba kulturnih biljaka (čovjek ih uzgaja ili ih je uzgajao) je vrlo raznolika: -izravno za hranu -za prehrambenu industriju -za ishranu stoke (krmne kulture) -kao ljekovito bilje -kao začinsko bilje -za proizvodnju pića -za uživanje -za vlakna (tekstilno bilje) -za prirodne boje • ZADATAK -navesti nekoliko biljnih vrsta po gore navedenim namjenama

• sve veće potrebe za hranom se mogu podmiriti ili povećevanjem proizvodnje po jedinici površine ili povećavanjem poljoprivrednih površina • suvremena poljoprivreda se treba temeljiti na proizvodnji koja će izbjegavati svako onečišćenje, a prije svega onečišćenje tla i vode • važna promjena je nastojanje uvođenja ekološki prihvatljivih postupaka u uzgoju biljaka i životinja. To je tzv. ODRŽIVA POLJOPRIVREDA • tome cilju teži i tzv. POLJOPRIVREDA MALIH ULAGANJA, nastoji se smanjiti količina upotrebljenih sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva (AGROKEMIKALIJE), ali uz zadržavanje visine prinosa

Kulturna biljka Botanička pripadnost kulturnog bilja • botanika-grana biologije koja proučava život biljaka • sistematika bilja -svrstava biljke u određene sistematske jedinice na temelju nekih njihovih zajedničkih osobina • sistematske jedinice su: biljna vrsta (najniža jedinica)→ rod →porodica →red →razred →pododjel →odjel • sve biljke su podjeljene u dva odjela: 1. niže biljke: gljive, alge lišajevi 2. više biljke: mahovine, paprati, preslice i sjemenjače

• biljna vrsta je temeljna biološka jedinica u bilinogojstvu • najveći broj vrsta kulturnih biljaka botanički pripada klasi sjemenjača ( Spermatophyta ) koja se dijeli u dva razreda: - jednosupnice ( monokotiledone ) - dvosupnice ( dikotiledone ) • sorta ili kultivar su biljke iste vrste, koje imaju slična morfološka i genetska obilježja izdvojena izborom, tradicionalnim iskustvenim metodama ili modernim znanstvenim metodama selekcijskog rada na nekoj vrsti, u koju je ugrađena veća genetska vrijednost, koja se odražava višim prinosom ili boljom kakvoćom • linija je generativno uzgojeno potomstvo jedne biljke • čista linija je generativno uzgojeno potomstvo jedne samooplodne biljke • klonovi su potomstvo dobiveno vegetativnim putem

• ZADATCI: -skicirati morfološke razlike u građi korijena, lista i cvijeta jednosupnica i dvosupnica -skicirati morfološke razlike u nicanju jednosupnica i dvosupnica -nabrojati po pet predstavnika jednosupnica i dvosupnica -nabrojati pet sorti jabuka i navesti po čemu se međusobno razlikuju

Važnije porodice kulturnih biljaka i predstavnici Znanstveni naziv Hrvatski naziv Prdstavnici Poaceae (Gramineae) trave žitarice, trave lepirnjače soja, grah, grašak pomoćnice krumpir, duhan, rajčica krstašice kupus, kelj, uljana repica Fabaceae (Leguminosae) Solonaceae Brassicaceae (Cruciferae) Chenopodiaceae Asteraceae (Compositae) lobodnjače šećerna repa, cikla, špinat glavočike suncokret, salata Canabaceae konoplja, hmelj Cucurbitaceae tikvenjače dinje, lubenice, krastavci

Porijeklo kulturnog bilja, genska središta • sve kulturne biljke porijeklom su iz slobodne prirode, iz prirode su dobivene domestikacijom i dugotrajnim odabiranjem • one su bitno izmjenjene u usporedbi s divljim (izvornim) pretkom • na promjenu izgleda i osobina neke vrste, osim selekcijskog rada snažno su utjecale i drugačije ekološke prilike područja na kojemu su se širile pojedine vrste • izvorne sorte su dragocjeno genetsko bogatstvo svake države, koje čuvamo u posebnim institucijama koje nazivamo banke biljnih gena • Hrvatska raspolaže bogatim gen-fondom koji se čuva u Hrvatskoj banci biljnih gena • gensko središte ili zemljopisno porijeklo kulturnih biljaka je područjena kojem je prvi put provedeno pripitomljivanjedomestikacija neke vrste, na kojem se i danas nalaze izvorni, divlji, oblici te vrste

Gen-središta Gensko središte Vrste Sjeverna Amerika pura, suncokret Srednja Amerika kukuruz, grah, rajčica Ande (Južna Amerika) biber, kikiriki Bliski Istok Kina Europa ovca, koza, pšenica, crveni luk soja vinova loza, svinja, govedo, maslina

Rast i razvoj kulturne biljke • rast biljke je povećanje količine suhe tvari, što vidimo kao povećanje visine, širine i debljine pojedinih organa ili cijele biljke • razvoj biljke čini skup procesa u kojem se izdvajaju i diferenciraju pojedini dijelovi – organi biljke • razlikujemo: -vegetativno razdoblje – razvija se isključivo vegetativna masa (korijen, stabljika i list) -generativno razdoblje – formiraju se generativni organi (cvijet, plod i sjeme )

Građa biljnog organizma biljka voda 80% suha tvar 20% organska tvar 94% mineralna tvar 6% pepel

Prirod i prinos • prirod je ukupna vegetacijska masa ( podzemna i nadzemna ) biljke koja se razvija u jednoj vegetaciji usjeva • izražava se u t/ha • prinos je količina biljnih organa koji su cilj uzgoja kulturne biljke, proizvedene po jedinici površine u jednom vegetacijskom razdoblju • izražava se u t/ha • jedan od najvažnijih ciljeva selekcije kulturnog bilja je povećavanje udjela organa biljke koji su cilj uzgoja, npr. za pšenicu to je više zrna a manje slame, za šećernu repu više korijena i sl.

• maksimalno mogući prinos nazivamo GENETSKI POTENCIJAL RODNOSTI • to je onaj prinos koji bi biljke mogle dati, ali je on uvijek manji od stvarnog prinosa Stvarni prinos Maksimalno mogući prinos pšenica 6 -7 t/ha pšenica 14, 5 t/ha kukuruz 10 t/ha kukuruz 22, 5 t/ha soja 4 t/ha soja 5 -6 t/ha

• stvarni prinos je manji od maksimalno mogućeg zbog više razloga, npr: -loše tlo -nedovoljno oborina -loša obrada tla -napad biljnih nametnika -nepovoljan sklop biljaka. . . (sklop je broj biljaka po jedinici površine)

• osim visine prinosa, bitna je i kakvoća (kvaliteta). Elementi kvalitete su različiti: -oblik, boja, veličina, okus, miris, tvrdoća plodova -sadržaj ulja, šećera škroba. . . -zahtijevi potrošača -prehrambeno-tehnička kakvoća-da se zrno pšenice lako melje, da je brašno rastezljivo, da su gomolji krumpira dovoljno veliki i bogati škrobom. . .

• glavni cilj bilnogojstva je proizvesti što veći prinos iz što manji utrošak ljudskog rada (EKONOMSKA DJELOTVORNOST ) i bez onečišćenja okoliša (EKOLOŠKA DJELOTVORNOST )

Poljoprivredni proizvodni prostor • agrosfera je poljoprivredni uzgojni prostor tj. prostor na kojem se odvija uzgoj bilja i stoke – poljoprivredna proizvodnja • agrobiotop je poljoprivredno stanište, ekološka jedinica u agrosferi, odnosno dio agrosfere s istim fitoekološkim prilikama, talnim prilikama, zatim uvjetima podneblja i reljefa, na kojem se razvija i raste kulturna biljka • veličinu agrobiotopa određuje reljef

• agrobiocenoza je poljoprivredna životna zajednica • to je posebna životna zajednica koju utemeljuje, održava, mijenja i unapređuje čovjek • agrobiocenoza je siromašna biljnim vrstama • danas se u svijetu uzgaja samo 140 biljnih vrsta • od toga 12 vrsta čini 75% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a samo 4 vrste čine 50% proizvodnje ( pšenica, kukuruz, riža, krumpir ) • danas se teži obogaćivanju agrobiocenoze novim “zaboravljenim biljnim vrstama”

• članovi biocenoze dijele se na: -glavne članove – oni su nositelji proizvodnjebiljke i domaće životinje -sporedne članove – oni su potrošački kompleks, koji nisu važni, ali mogu biti korisni pas, mačka) ili štetni ako su u velikom broju (golubovi) • proizvođači - biljke i domaće životinje • potrošači - čovjek, dom. životinje, pratilački kompleks • razgrađivači - mikroorganizmi, mikroflora i mikrofauna

Agroekološki čimbenici • agroekologija-znanost koja proučava utjecaje vanjske sredine na kulturnu biljku • agroekološki (vegetacijski) čimbenici -svi čimbenici rasta i razvoja biljke, a mogu biti: -unutarnji-genetska svojstva biljke -vanjski-djeluju iz okoline u kojoj biljka raste • vanjski agroekološki čimbenici mogu biti: -atmosferski-klima i vremenske prilike: svjetlost, toplina, oborine, CO 2, O 2 -edafski-djeluju iz tla: voda, zrak mineralne tvari

• agroekološki čimbenici djeluju u rasponu između tzv. KARDINALNIH TOČAKA, a nazivamo ih MINIMUM i MAKSIMUM, ispod i iznad kojih nema života • spomenuti raspon nazivamo EKOLOŠKA VALENCIJA ili AMPLITUDA • prema amplitudi razlikujemo: -EURIVALENTNE BILJKE -tj. prilagodljive jer imaju širok raspon između minimuma i maksimuma. Tu spadaju pšenica, ječam, krumpir, šljiva. . . -STENOVALENTNE BILJKE -tj. neprilagodljive jer imaju uzak raspon između minimuma i maksimuma. Tu spadaju maslina, smokva, vinova loza, duhan. . .

• između minimalnih i maksimalnih kardinalnih točaka se nalazi OPTIMUM, koji označava najpovoljnije stanje za biljku

Klima i vrijeme • Svjetlost • svjetlost je najvažniji agroekološki čimbenik jer sudjeluje u tvorbi klorofila i u fotosintezi • najvažniji izvor svijetla za agrobiocenozu je Sunce • svjetlost čine elektromagnetske zrake različite valne duljine • vidljivi dio spektra su zrake duljine od 380 nm do 750 nm, a boja im je od ultraljubičaste, preko plave, zelene do crvene • nevidljivi dio spektra čine kraće, kozmičke gama zrake, x-zrake, ili rengenske zrake i dio ultraljubičastih • dulje zrake od vidljivog spektra su: infracrvene, radarske, televizijske i radiozrake

• Ultraljubičaste zrake -djeluju na tvorbu antocijana, fotoperiodičku reakciju biljke, inaktiviraju hormon rasta -one koje su valne duljine 295 -310 nm pridonose tvorbi vitamina D -sve koje imaju valnu duljinu od 200 nm štetne su za živa bića -one ne stižu do površine zemlje jer ih apsorbira ozonski sloj stratosfere -nastankom ozonskih rupa ta zaštita nestaje -plave i crvene zrake imaju kemijski učinak. -crveno-žuti dio spektra stimulira stvaranje ugljikohidrata. -plavi dio spektra stimulira stvaranje bjelančevina, a crveni klorofila. • Infracrvene zrake -imaju toplinski učinak i važnost za transpiraciju biljaka • Vidljivi dio spektra je bitan za fotosintezu

Sastav Sunčevog spektra

Intenzitet svjetla • ovisi o zemljopisnoj širini • s udaljavanjem od ekvatora prema sj. i južnom polu Sunčevo svjetlo je manjeg intenziteta, ali duljeg trajanja, u njemu prevladavaju zrake većih duljina ( narančaste, crvene i infracrvene ) • što smo bliže ekvatoru stanje je obrnuto, veći je intenzitet a manja duljina osvjetljenja, prevladavaju kraće zrake ( ultraljubičaste, ljubičaste i plave ) • na intenzitet svjetla utječu naoblaka i zasjenjivanje • ako je posrijedi zasjenjivanje, produžava se vegetacija biljke, jače se razvija vegetativna masa od generativne • u predjelima s učestalom naoblakom, u biljkama se nakuplja manje šećera i manje ulja • u nedostatku svjetla zasjenjenjem, stabljika je sočna, nježna, sklona polijeganju, a cvijet i plod se ne formiraju • naoblaka i zasjenjivanje pogoduju krmnim kulturama i sočnom povrću

• nedostatak svjetla izaziva ETIOLIRANJE-stabljika postaje nježna, izdužena i sklona polijegaju • ni prevelik intenzitet svjetla nije povoljan -on smanjuje habitus na biljci, lišće postaje manje i tamnije zeleno zbog nagomilavanja klorofila, povećava se isparavanje vode, a biljka razvija obrambene mehanizme npr: sjajnu površinu lista, dlačice itd. • nadmorska visina također utječe na intenzitet svjetla -vrhovi planina na visini od 1800 m dobivaju 75%, a na morskoj razini 50% svjetla

FOTOPERIODIZAM – trajanje dnevnog osvjetljenja • reakcija biljke na duljinu dana i noći zove se fotoperiodička reakcija ili fotoperiodizam. • obzirom na fotoperiodičku reakciju razlikujemo biljke dugog dana, kratkog dana i neutralne biljke • Biljke dugog dana • to su biljke kojima je za razvitak reprodukcijskih organa ( cvijeta i ploda) potrebno da barem neko razdoblje vegetacijskog ciklusa dnevno osvjetljenje traje dulje od 14 sati ( pšenica, zob , raž, grašak, crvena djetelina, lucerna, luk itd. )

• Biljke kratkog dana • za cvatnju i formoranje ploda potrebno je da barem neko vrijeme provedu u uvjetima dana kraćeg od 14 sati npr: kukuruz, sirak, proso, paprika, krastavac, patliđan, riža, grah, soja, krumpir, krizantema • Neutralne biljke • su biljke kod kojih na razvoj ne utječe duljina dana npr. rajčica, repica, heljda, ozimi mak, neki var. duhana

• ako biljku dugog dana premjestimo u uvjete kraćeg dana, ona smanjuje fotosintezu, usporava razvoj, cvjeta kasnije ili ne cvjeta • ako biljku kratkog dana premjestimo u uvjete dugog dana, one razvijaju samo vegetativne organe i veću vegetativnu masu, a cvatnja kasni ili izostaje • podjela biljaka obzirom na zahtjeve prema svjetlu: -HELIOFITI- biljke svjetla- kukuruz, duhan -SEMISKIOFITI- osrednjih potreba- grah, luk -SKIOFITI- biljke sjene- kava

Toplina • toplina je važna za odvijanje gotovo svih procesa, od početka do kraja života biljke, dakle od klijanja sjemena do zriobe i žetve • najvažniji izvor topline za agrosferu je sunce • Biološki temperaturni minimum je temperatura pri kojoj počinju životni procesi većine biljaka, a to je u umjerenom pojasu 5°C • sve temperature više od biološkog minimuma nazivaju se efektivnim temperaturama • optimalne temperature za većinu fizioloških procesa su od 20 do 30° C • na 45° C klorofil se inaktivira, a prestaje fotosinteza, iznad te temperature klorofil se raspada • na 50° C prestaje disanje, pa biljka vene • raspon temperatura unutar kojih se biljke razvija je 0 -45° C

• temperaturni pragovi su temperature na kojima započinju neki procesi, a to su 0, 5, 10, 20 i 25 stupnjeva C • temperatura 0º C smatra se donjom granicom aktivnog života • na 5º C počinje aktivni rast strnih žitarica i trava umjerenog pojasa • na 10º C počinje rast suptropskih termofilnih kultura, na 20º C tropskih biljaka, na 25º C optimum je za cvatnju, a iznad te temperature za zriobu većine kultura.

• Prema zahtjevima za toplinom, biljke se mogu podjeliti na 3 skupine: -termofilne biljke, tj. biljke toplih krajeva, koje za razvoj traže visoke temperature, a uopće ne podnose mrazeve: kukuruz, pamuk, proso, riža, kikiriki, krastavac, lubenica itd. -mezofilne biljke imaju osrednje zahtjeve za toplinom -kriofilne biljke, prilagođene su niskim temperaturama u jednom razdoblju razvoja, to su sve naše ozime kulture: pšenica, ječam, uljana repica, raž, crvena djetelina, neke trave, kruška, jabuka i dr.

Utjecaj niskih temperatura • niske temperature uzrokuju promjene metabolizma biljke, a na negativnim temperaturama ozime kriofilne biljke prelaze u tzv. kriptovegetaciju ili latentni život • na – 10º C prestaje disanje većine biljaka, premda ozima raž izdrži -30º, pšenica – 20º, a repa samo – 7º C • ozime žitarice mogu prijeći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja samo ako su bile izložene niskim temperaturama • taj se proces naziva jarovizacija ili vernalizacija, a odvija se na temperaturi 0 -4º C • proces kojim se ozime kulture pripremaju za prezimljenje naziva se kaljenje biljaka

• kaljenje se optimalno odvija za vedrih jesenskih dana na temperaturi od približno 6º C. U tim se uvjetima odvija fotosinteza, a disanje je minimalno, pa se u staničnom soku nakuplja šećer, a smanjuje sadržaj vode • ako takve vremenske prilike izostanu, biljke su manje otporne • niske temperature mogu prouzročiti tzv. fiziološku sušu. To je pojava da biljka za topla dana kada postoje uvjeti za fotosintezu ne može primiti vodu iz tla jer je ta voda smrznuta • smrzavanjem površinskog sloja tla dolazi do pojave koju nazivamo SRIJEŽ

Utjecaj visokih temperatura • visoke temperature mogu biti štetne ili korisne, ovisno o tome kada se pojavljuju. Visoke temperature povećavaju evapotranspiraciju i gubitak vode iz biljke i tla, uzrokuju inaktivaciju klorofila, prestanak disanja i uvenuće • ako se visoke temperature pojavljuju u fazi nalijevanja zrna, slijedi ubrzana ili tzv. prisilna zrioba – toplinski udar, a posljedica je niži prinos i smanjena kakvoća zrna (šturo zrno)

• ako su visoke temperature praćene suhim vjetrom, može uslijediti sušenje njuške tučka ( svile kod kukuruza ) što smanjuje oplodnju zrna • visoke temperature su i korisne ako isušuju premokra, hidromorfna tla i tako omogućuju obradu i korištenje tla, odnosno ako prate zriobu usjeva i voća te sušenje sijena

Voda kao agroekološki čimbenik • svi životni procesi biljke vezani su za vodu • svoje fiziološke potrebe za vodom biljka podmiruje iz tla, pa voda prema tome pripada edafskim agroekološkim čimbenicima • voda iz atmosfere u obliku oblaka , padalina i kao relativna vlažnost tla utječe na nadzemni dio biljke • voda ima višestruku ulogu u svim fazama života biljke: 1. -ona je temeljna pokretačka snaga koja u tlu otapa i u promet stavlja biogene elemente-hraniva, donosi ih biljci, raznosi ih u sve njezine organe, a zatim biva otpuštena u atmosferu u procesu transpiracije

2. -najvažnija je uloga vode u hranidbi biljke, primanju biogenih elemenata ili hraniva preko korijena iz tla 3. -voda ulazi u sastav biljke osobito njenih sočnih dijelova, koji mogu sadržati i do 98 % vode 4. -voda je u biljci prijenosnik proizvoda metabolizma s mjesta formiranja u sve ostale organe 5. -sudjeluje neposredno u tvorbi organske tvari u procesu fotosinteze 6. -kao regulator temperature biljke, voda služi za transpiraciju 7. - voda održava turgor u biljkama

Transpiracija i transpiracijski koeficijent • transpiracija je proces kojim biljka otvorima na listu ( puči ili stome ) ispušta vodu u atmosferu • transpiracija je prirodno, nasljedno obilježje svake biljne vrste, neke od njih imaju veliku sposobnost transpiracije, druge transpiriraju osrednje, a neke malo • to ovisi o građi, smještaju puči, njihovoj otvorenosti i agroekološkim prilikama u agrobiotopu • neke biljke imaju puči samo na donjoj strani, naličju listahipostomatično lišće ( orah, dud ), druge na objema stranama- amfistomatično lišće ( kukuruz, pšenica, grah)

• na transpiraciju utječe tip puči, a navode se 4 važna tipa: -lucerna tip – puči su otvorene danju, a zatvorene noću -krumpir tip – puči su trajno otvorene, osim 3 sata poslije zalaza sunca, a danju samo ako je lišće uvenulo -ječam tip – dnevno otvaranje i zatvaranje vrlo je brzo, puči su rijetko potpuno otvorene dulje od 1 do 2 sata, a noću su uvijek zatvorene -preslica tip – puči su uvijek otvorene

• transpiracijski koeficijent- predstavlja kojičinu vode u g ili kg, koja se utroši transpiracijom, za tvorbu jednog g ili kg suhe tvari

Padaline (oborine) • • • nastaju kondenzacijom vode koja je u atmosferi EVAPORACIJA-isparavanje vode iz tla EVAPOTRANSPIRACIJA-isparavanje vode iz tla i biljaka HUMIDNA PODNEBLJA-više padalina nego što je evapotranspiracija, vlažna podneblja ARIDNA PODNEBLJA-manje padalina nego što je evapotranspiracija, suha podneblja LANGOV KIŠNI FAKTOR-pokazatelj humidnosti, predstavlja odnos prosječne godišnje količine padalina- P (mm) i srednje godišnje temperature zraka- T (stupnjevi C) • KF= P/T • što je KF veći, to je više padalina u tom području • BILANCA VODE-prihod vode padalinama umanjen za gubitak vode evapotranspiracijom

Oblici padalina • kiša-najvažniji oblik. Poželjne su dugotrajne kiše malog intenziteta. Kiše većeg intenziteta (pljuskovi i oluje) su nepoželjne, a mogu izazvati i eroziju tla • snijeg-toplinski izolator. Štetni su vlažan snijeg i ledena kora • led- štetan jer izaziva ledoizvale • tuča- štetna • rosa- jedini izvor vode u aridnim predjelima • mraz- štetan, posebno kasni proljetni i rani jesenski mraz

Zrak • vjetar- kretanje zraka • blagi vjetar- povjetarac je koristan jer prenosi polen, isušuje i prozračuje tlo, sprječava pojavu kasnog proljetnog mraza • hladan vjetar- štetan jer usporava vegetaciju, isušuje tlo • bura- u primorskom dijelu je štetna • CO 2 - u zraku ga ima oko 0, 03% - stalno se obnavlja disanjem heterotrofnih organizama, izgaranjem fosilnih goriva, erupcijom vulkana, šumskim požarima

Biljnouzgojni zahvati • ili agrotehnički zahvati su svi zahvati u uzgoju jedne kulture • ti zahvati su: plodored, obrada tla, gnojidba tla, sjetva, njega kultura, žetva (berba, vađenje) i skladištenje • cilj izvođenja ovih zahvata je stvaranje povoljnih uvjeta za rast i razvoj biljke

Obrada tla • obrada tla je mehanički zahvat u tlo ručnim i strojnim oruđima, kojim se tlo preokreće, rahli, mrvi i miješa. Stvaraju se povoljni uvjeti za rast i razvoj kulturne biljke, a od površine do određene dubine stvara se mekota ( antropogeni sloj) u koji se unose gnojiva, obavlja sjetva ili sadnja, započinje život kulturnog bilja, razvija se najaktivnije korijenje rizosfere, tlo postaje toplije • svakim zahvatom obrade tla istodobno se uništava korov • podjela obrade tla prema namjeni: -osnovna ili primarna -dopunska ili sekundarna -integralna ili cjelovita

Obrada tla • neke zahvate obrade izvodimo svake godine, a neke jednom u nekoliko godina, jer njihovi pozitivni efekti traju dulje. To je tzv. MELIORATIVNA OBRADA • optimalna vlažnost tla za obradu je oko 60% ukupnog kapaciteta tla za vodu, tj. vlažnost je nešto ispod donje granice plastičnosti. Kažemo da je tlo umjereno vlažno, koherencija je bitno smanjena, a adhezije praktički nema • KOHERENCIJA- sila kojom se čestice tla drže jedna za drugu • ADHEZIJA- sila kojom se čestice tla lijepe za strane predmete • obrada suhog tla-pojačano kvarenje mehanizacije -veća potrošnja goriva -tlo se lomi na velike grude

Obrada tla • obrada mokrog tla- zapadanje mehanizacije - tlo se lijepi za oruđa - tlo se zbija • dubina obrade tla ovisi: - o prirodnoj dubini tla - o visini podzemne vode - snazi mehanizacije - položaju u reljefu - potrebama pojedinih kultura • Kada je povoljan trenutak za obradu? Spustimo grudu zemlje s raspadne = povoljno za obradu 1 m visine, ako se

PODJELA OBRADE prema dubini: - do 10 cm vrlo plitka - do 20 cm plitka - do 40 cm srednje duboka - do 100 cm duboka - > 100 cm vrlo duboka 1. Vrlo plitka (do 10 cm): - priprema sjetvenog sloja - razbijanje pokorice - omogućuje prodor vode i zraka, disanje, zagrijavanje tla 2. Plitka (do 20 cm): isto kao pod 1, dodatno za unošenje žetvenih ostataka, gnojiva za sjetvu ili sadnju nekih kultura 3. Srednje duboka (do 40 cm): za sjetvu, sadnju, unošenje gnojiva, za korekturu klime i produbljenje mekote 4. Duboka obrada ( do 100 cm): melioracija tla, korektura klime, za tla nepovoljne uslojenosti, za drvenaste kulture 5. Vrlo duboka (>100 cm): isto kao pod 4, ali samo s meliorativnim značenjem, promjena mehaničkog sastava oraničkog sloja

Osnovna obrada tla • ovom obradom zahvaćamo tlo do najveće željene dubine kako bi stvorili povoljne uvjete za rast i razvoj korijena • zahvati osnovne obrade su: - oranje - rigolanje - dubinsko rahljenje

Oranje • • oranjem se tlo preokreće, rahli, mrvi i miješa izvodi se PLUGOM, koji tlo reže, podiže i okreće oranjem se u tlo unose (zaoravaju) biljni ostatci, gnojiva i pesticidi namjene oranja: - smanjuje se zbijenost tla - tlo se prozračuje - poboljšava se aktivnose korisnih organizama u tlu - tlo postaje propusnije za vodu i zrak - obrađeno tlo ima 20 -25% veći volumen - tlo postaje toplije - povećava se evaporacija - stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj korijena • ZADATAK: skicirati presjek izoranog tla

• vrste plugova: 1. LEMEŠNI (raonični) – klasični a) brazda u desno b) premetnjak (obrtač) 2. DISKOSNI - ili tanjurasti 3. NOVE PREINAKE ILI ADAPTACIJE PLUGOVA

LEMEŠNI PLUG radi na načelu rezanja i struganja, a zahvaćeni dio je BRAZDA ili PLASTICA. Klasični plug (4 -brazdni) Daska Lemeš (odgrnjača) (ralo) Plug premetnjak

Oranje lemešnim plugom • ZADATAK: skicirati i označiti dijelove klasičnog lemešnog pluga • lemešni plug radi na principu rezanja i struganja • crtalo odrezuje brazdu okomito, a lemeš vodoravno. Brazda se izdiže na plužnu dasu i na njoj preokreće, te pada na prethodnu brazdu (poorano tlo) • Prema broju plužnih tijela plugovi mogu biri: - jednobrazni - dvobrazni - višebrazni • ZADATAK: shematski prikaz oranja lemešnim plugom

Tanjurasti plug • radni organi su tanjuri ili diskovi promjera 60 -80 cm • tanjuri i pravac kretanja zatvaraju kut 35 -55 stupnjeva, što omogućava okretanje tanjura, te rezanje i miješanje tla • ovi plugovi se koriste na teškim glinastim tlima, na tlima izloženim eroziji i za unošenje većih količina organske tvari u tlo

Podjela oranja po dubini • prema dubini obrađenog sloja tla razlikujmo: 1. vrlo plitko oranje -do 10 cm dubine. Najviše se primjenjuje ljeti nakon žetve strnih žitarica. Naziva se i prašenje strništa. Ovim oranjem u tlo unosimo biljne ostatke, omogućavamo prodiranje ljetnih oborina u tlo, čuvamo vlagu tla 2. plitko oranje -do 20 cm, primjenjuje se za unošenje u tlo organskih gnojiva ( stajnjak ), nadzemnih žetvenih ostataka, izniklih korova i zelene gnojidbe. Izvodimo ga tokom kolovoza 3. srednje duboko oranje -do 40 cm, stvara se najpovoljniji sloj tla za sjetvu ili sadnju kao i za gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima. Stvaramo povoljne uvjete za razvoj korijena

4. duboko oranje -do 100 cm, izvodi se za višegodišnje kulture dubokog korijena, npr. za podizanje voćnjaka 5. vrlo duboko oranje - preko 100 cm, namjena je tog oranja popravak, melioracija tla i meliorativna gnojidba. Izvodi se jednom u nekoliko godima. Izvodimo ga u ljetno-jesenskom periodu

Brzina oranja • za normalne uvjete 4 -8 km/sat • ispod 4 km/sat -mali učinak i slabija kakvoća u okretanju i sitnjenju plastice • iznad 8 km/sat- više energije, preinake plužnih tijela, brzo raste otpor tla, povećava se utrošak goriva, maziva, troše se (habaju) strojevi i oruđa i veća pažnja vozača • može i 9, 5 km/sat – za manje dubine oranja i prilagođene plugove

Širina oranja • pri srednjem dubokom oranju, najbolji odnos dubine oranja i širine oranja 1: 1, 41 jer je tad kut nagiba brazde 45 stupnjeva, a kut preokretanja je 135 stupnjeva • -sva oranja uža od 1: 1, 41 su uska oranja, a oranja odnosa 1: 2 su široka, pri ćemu se brazda potpuno okreće (za 180 stupnjeva) Smjer oranja • ovisi o reljefu, veličini i obliku parcele

Tehnika slaganja brazdi pri oranju • prema tehnici slaganja brazde na parceli, oranje se dijeli na: 1. oranje u ravnicu , može biti naoravanje i razoravanje 2. oranje na slogove 3. oranje u figuru 4. oranje na grebenove 5. oranje na sistematiziranim terenima u ravnici i na nagibu • ZADATAK: nacrtati, označiti i opisati oranje naoravanjem, oranje razoravanjem i oranje u ravnicu

Rigolanje • oblik meliorativne obradetla na dubinu 50 -200 cm • izvodi se jednobraznim plugovima velikih dimenzija, a za njihovu vuču se koriste traktori velike snage • za razliku od oranja, dubina brazde je znatno veća od širine, pa humusni sloj ne završava na dnu nego po sredini preorane mase tla • izvodi se u suho doba godine • rigola se prije sadnje drvenastih kultura i nekih oraničnih

Dubinsko rahljenje tla • izvodi se na dubinu 20 -100 cm • cilj je rastresanje zbijene zdravice kako bi omogućili prodiranje vode i korijena u dublje slojeve tla • podjela: - vertikalno dubinsko rahljenje - podrivanje - krtična drenaža

Vertikalno dubinsko rahljenje • primjena: na tlima koja imaju zbijeni, nepropusni sloj ispod 40 cm, a težeg su mehaničkog sastava • oruđa: rahljači u dvije izvedbe: 1. pasivni 2. vibracijski (VIBROTILERI), i to vibrira: a) cijeli okvir s radnim organima b) samo ralo ili pločica iznad. • među najnovija oruđa za dubinsko rahljenje spadaju oruđa koja imaju pogon s priključnog vratila, a mogu raditi i kad je tlo vlažnije, a među poznatijima je Vibratiler, TGL-12

Vertikalno dubinsko rahljenje • nakon vertikalnog dubinskog rahljenja tlo je osjetljivo na gaženje i ako se želi sačuvati učinak rahljenja, tlo se ne smije gaziti mokro, a obrađivati ga treba što manje i plitko. Učinak traje obično 6 -9 godina, ovisno o tipu tla, klimi, a najviše o kasnijoj tehnologiji – gaženju!

Podrivanje • dublje zadire u zdravicu, 8 -15 cm, ali tlo ostaje razrahljeno u mjestu • razlozi podrivanja : - na zbijenim (tlima) zdravicama i ako ima dokaza da bi dubljim oranjem došlo do pada prinosa. Inače, prednost ima oranje do te dubine. • podrivati dok je tlo na toj dubini suho (ljeto), a može i kombinacija s gnojidbom • maksimalno povećanje prinosa 60% (20 -30%), a trajanje učinka 1 -2 godine • na podrivanje kulture različito reagiraju, a također i vremenske prilike utječu na reakciju

Podrivač

Krtična drenaža -na teškim, glinovitim, vlažnim tlima kao zamjena za cijevnu drenažu -najbolje za travnjake, nesigurna za oranice radi “zasipavanja” drena -oruđe je slično dubinskom rahljaču uz dodatak “čunja”, Ø 7 -10 cm, na razmak 2 -3 m, 25 -50 cm dubine -zamjenjuje ju CIJEVNA DRENAŽA zbog sigurnosti, duljeg trajanja i učinkovitosti

Čimbenici o kojima ovisi dubina osnovne obrade tla • • svojstva tla reljef podneblje vučna sila traktora sustav gnojidbe razina poljoprivredne proizvodnje produženo djelovanje duboke obrade tla

Dopunska obrada tla • • • dopunjava osnovnu obradu tla omogućuje pripremu sjetvenog sloja služi za rahljenje površinskog sloja tla služi za uništavanje korova i unošenje gnojiva zahvati dopunske obrade tla su: -tanjuranje -drljanje -blanjanje -kultiviranje -valjanje -ogrtanje

Blanjanje • namjena: -razbijanje pokorice nezasijane površine -ravnanje površina -za prekid kapilariteta i sprječavanje evaporacije – “zatvaranje” zimske brazde -razgrtanje krtičnjaka na livadama ili humaka stočne balege na pašnjacima -blanje su građene od nekoliko paralelnih greda koje su elastično povezane lancima • dubina blanjanja: do 3 -5 cm

Kakva se tla blanjaju ? • lakša tla, dobrog kulturnog stanja, stabilne strukture NE PREPORUČUJE SE : -za teška, ljepljiva tla -za suha tla sklona raspršivanju • optimalna brzina : 6, 5 – 8, 5 km/sat • blanjati dijagonalno na smjer oranja ili u svim smjerovima

Suvremena oruđa ove vrste su ravnjači :

Tanjuranje • zahvat kojim se tlo reže, okreće, usitnjava i miješa • koristi se za zatvaranje zimske brazde, predsjetvenu pripremu tla, uništavanje korova i usitnjavanje biljnih ostataka • radna tijela su tanjuri ili diskovi koji se nalaze na osovini – radi na principu rotacije (tlo se reže, okreće i usitnjava) • u tlo prodire 10 -15 cm • optimalna brzina rada je 4 -5 km/sat • broj tanjura na osovini je 4 -12 • tanjuri po obodu mogu biti glatki, isječeni ili spiralno izvinuti

Podjela tanjurača 1. Prema broju osovina 2. Prema težini : • jednostruke (2 poluosovine) • lake • dvostruke ( 4 poluosovine) • teške

Drljanje • namjena -usitnjavanje tla u pripremi za sjetvu -za razbijanje pokorice -za prozračivanje tla -za uništavanje korova -površinsko ravnanje tla -u pripremi tla za sjetvu se koristi iza tanjurače -radni organi su metalni zubi različitog oblika i dužine

• ima svojstvo “sortiranja agregata” tla – vrši selekciju grudica, na površinu izbacuje krupnije dok na dnu ostaju sitnije grudice • prodire u tlo do 6 cm • djelotvornost ovisi o brzini kretanja – 5 -8 km/sat

Podjela drljača 1. Drljače sa zupcima • Dubina prodora i djelotvornost rada ovise o konstrukciji zubaca 2. Valjkaste okretne drljače 3. Rotirajuće drljače – s • Radna tijela – zupci drljače mogu biti različitog oblika pogonom preko priključnog vratila

Kultiviranje • tlo se rahli, usitnjava i miješa • djeluje na uništavanje korova • služi za unošenje mineralnih gnojiva • prema površini koju zahvaća, kultivacija se dijeli na: - plošnu kultivaciju- kada se zahvaća cijela površina - međurednu kultivaciju- kada se obrađuje tlo samo između redova biljaka

Radna tijela kultivatora su : • motičice različitih oblika : • na glavnom okviru nosača motičice mogu biti montirane : kruto, elastično i poluelastično

• • broj motičica varira od 7 -11 širina zahvata kultivatora je 150 -200 cm dubina rada je 10 -15 cm (30 cm ) brzina rada 7 km/h

Valjanje tla • namjena -poravnavanje površine tla -pojačani kapilarni uspon vode u tlu -pritiskivanje sjemena s tlom -priljubljivanje mrazom podlubljenog sloja tla (suzbijanje sriježi) -uništava ili potiče aktivan život korova

• glatki valjci – samo zbijaju tlo • valjci neravnog plašta – u površinskom sloju usitnjavaju, a u dubljem sloju zbijaju tlo

• plašt valjka može biti letvičast ili mrežast – sjetvospremači

• prema težini postoje : lagani (do 100 kg), srednje teški (do 500 kg) i teški (do 1000 kg) • promjer je od 30 do 150 cm • širina zahvata od 80 do 300 cm • brzina valjanja je od 3, 5 -5 km/sat • dubina do koje se valjanjem tlo zbija je 5 -20 cm

Integralna obrada tla • • jednim prohodom se obavlja osnovna i dopunska obrada tla prednost je u tome što se smanjuje broj prohoda po tlu, te njegovo zbijanje nedostatak je u visokoj cijeni stroja i visokoj potrošnji energije najpoznatiji radni stroj za ovakvu obradu je FREZA

• • • frezanje je zahvat obrade tla u jednom potezu (prohodu) radna tijela freze su noževi ili motičice fiksirane na valjak koji rotira (103 -275 o/min) na taj način režu tlo te ga usitnjavaju širina radnog zahvata je 80 -330 cm lake freze rade na dubini 5 -10 cm, srednje teške 10 -20 cm, a teške 20 -30 cm finoća frezanja postiže se promjenom brzine rotacije noževa i podizanjem i spuštanjem zaštitnog lima freze • frezaje nezamjenjiva na teškim i zbijenim tlima • koristi se za obradu tla između redova u voćnjacima i vinogradima

Sustavi obrade tla • zahvati obrade tla izvedeni u određeno vrijeme, i po određenom redoslijedu, čine jednu logičnu cjelinu koju nazivamo sustav obrade tla • sustav obrade tla ovisi o: -podneblju, tlu i reljefu -zahtjevima pojedinih kultura -raspoloživim izvorima energije i oruđima za obradu tla -razini ulaganja u uzgoj pojedine kulture

Sustavi obrade tla za ozimine ZAHVATI U LJETNOM RAZDOBLJU ZAHVATI U JESENSKOM RAZDOBLJU 1. VARIJANTA prašenje strništa+plitko ljetno oranje sjetveno oranje i pripreme sjetvene posteljice 2. VARIJANTA prašenje strništa sjetveno oranje i priprema sjetvene posteljice 3. VARIJANTA oranje za sjetvu predsjetvena priprema tla 4. VARIJANTA prašenje strništa+sjetveno oranje priprema sjetvene posteljice 5. VARIJANTA ------ pliće oranje+sjetveno oranje+priprema sjetvene posteljice 6. VARIJANTA ------ sjetveno oranje+priprema sjetvene posteljice

Sustav obrade tla za ozimine • ovaj sustav se najviše primjenjuje u uzgoju ozime pšenice • prve četiri varijante se primjenjuju ako je predusjev ozimina, npr. uljana repica, ječam, raž, zob, neka krmna kultura ili rani krumpir • prašenje strništa je vrlo plitko oranje, izvodi se u srpnju, na dubinu 10 -15 cm. Ciljevi ovog oranja: -čuvamo vlagu tla -zaoravamo slamu, rasuto sjeme i sjeme korova, kako bi ga potaknuli na nicanje -uništavamo iznikle korove -unosimo u tlo fosforna i kalijeva gnojiva i materijal za kalcifikaciju -omogućujemo prodiranje ljetnih oborina u tlo

Sustav obrade tla za ozimine • ljetno oranje izvodimo tokom kolovoza, na dubinu 15 -20 cm kako bi zaorali iznikle korove i u tlo unijeli mineralna gnojiva i stajnjak • sjetvenim oranjem zaoravamo mineralna gnojiva, te stvaramo povoljne uvjete za razvoj korijena, izvodimo ga na dubinu 20 -35 cm • predsjetvena priprema tla je usmjerena na površinski (sjetveni) sloj tla. Obuhvaća drljanje na kvalitetnim tlima, ili tanjuranje +drljanje na lošijim tlima, ili tanjuranje+kultiviranje+drljanje također na lošijim tlima. Priprema sjetvene posteljice se može izvesti i korištenjem sjetvospremača. • zadnje dvije varijante se primjenjuju kada se žetva, ili berba ili vađenje predusjeva izvode u jesen. To su tzv. kasni predusjevi, npr. kukuruz i šećerna repa

Sustav obrade tla za jarine (proljetne kulture) LJETO JESEN PROLJEĆE 1. VARIJANTA prašenje+ljetno plitko oranje duboko jesensko oranje s podrivanjem ili bez njega zatvaranje zimske brazde+ priprema sjetvene posteljice 2. VARIJANTA prašenje ili ljetno plitko oranje duboko jesensko oranje s podrivanjem ili bez njega zatvaranje zimske brazde+ priprema sjetvene posteljice 3. VARIJANTA prašenje+ ljetno plitko oranje duboko jesensko oranje s podrivanjem ili bez njega vrlo plitko oranje + priprema sjetvene posteljice 4. VARIJANTA prašenje+duboko oranje ------ zatvaranje zimske brazde+ priprema sjetvene posteljice 5. VARIJANTA duboko oranje s podrivanjem ili bez njega duboko jesensko oranje s podrivanjem ili bez njega zatvaranje zimske brazde+ priprema sjetvene posteljice 6. VARIJANTA duboko jesensko oranje s podrivanjem ili bez njega zatvaranje zimske brazde+ priprema sjetvene posteljice 7. VARIJANTA 8. VARIJANTA ------ proljetno sjetveno oranje +priprema sjetvene posteljice vrlo plitko oranje+sjetveno oranje+priprema sjetvene posteljice

Sustav obrade tla za jarine (proljetne kulture) • • duboko jesensko oranje nazovamo i otvorena, zimske ili gruba brazda izvodimo ga u kasno ljeto ili tokom jeseni, pa sve do polovine siječnja, na dubinu >30 cm može se kombinirati s podrivanjem Namjena ovog oranja: -sakupljanje vlage od jesenskih i zimskih oborina -mraz će najbolje usitniti grubu brazdu -produbljujemo mekotu -prekidamo životni ciklus štetnika i uzročnika bolesti -unosimo u tlo organska i muneralna gnojiva

Sustav obrade tla za jarine (proljetne kulture) • dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde, što na lakšim tlima izvodimo blanjama, a na težim drljačama • priprema sjetvene posteljice se izvodi neposredno prije sjetve tanjuračama+drljačama, ili kultivatorima+drljačama+ravnjačima, a po potrebi koristimo i valjke • umjesto ovih oruđa možemo koristiti i sjetvospremače • ZADATAK: svaki učenik treba izraditi svoju e-mapu sa strojevima za osnovnu, dopunsku i integralnu obradu tla