Biheviorizam Neobiheviorizam doc dr sc Nina PavlinBernardi nbernardihrstud

Biheviorizam Neobiheviorizam doc. dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić nbernardi@hrstud. hr

John B. Watson � 1878. -1958. �Definirao biheviorizam, uspostavio njegov predmet i metode istraživanja �Glavni američki biheviorist �U djetinjstvu loš učenik, u stalnom sukobu sa školskim i civilnim vlastima �Kasnije odličan student �S 25 godina, najmlađi doktor znanosti u Chicagu

John B. Watson �Zaposlio �Držao se na Odsjeku za psihologiju na Sveučilištu u Chicagu predavanja iz eksperimentalne psihologije �U početku je koristio Titchenerove priručnike i obučavao studente da analiziraju sadržaj svojih misli introspekcijom �Ali, nisu mu odgovarale Titchenerove metode i pokušaji analize strukture i sadržaja uma

John B. Watson “Nikada nisam želio raditi s ljudskim ispitanicima. I sam mrzio biti ispitanikom. Nisu mi se sviđale formalne, umjetne instrukcije koje im se daju. Nikad mi to nije odgovaralo, te se nisam mogao ponašati prirodno” “Sa životinjama se ugodno osjećam. Osjećam da sam proučavajući njih, bliži biologiji i čvrsto na zemlji” (Watson, 1936. , str. 276).

John B. Watson Počeo istraživati ponašanje štakora u labirintima � Uvježbao 4 štakora da trče kroz labirint u potrazi za hranom � U početku im je trebalo 30 minuta, a nakon 30 pokušaja – manje od 10 sekundi � Kako biste ispitali koji osjeti su odgovorni da štakori nauče labirint? � Ispitao ih u mraku, kirurški ih oslijepio, uklonio mirisne podražaje, uklonio im osjet njuha, brkove, sluh. . . �

John B. Watson � Zaključio je da su najvažniji kinestetički znakovi ili mišićni osjeti � Konstruirao labirint koji se mogao produljivati ili skraćivati bez mijenjanja slijeda zavoja � Životinje udarale glavom u zidove, oklijevale i zastajali na pola puta i sl. , ovisno o tome jesu li naučene na dulje ili kraće labirinte � Negodovanje protivnika vivisekcije

John B. Watson � Terenska istraživanja ponašanja životinja � Promatrao ponašanja galebova, osobito razmjenu znakova koja se javlja kad se ptica hraniteljica vraća u gnijezdo i hrani mladunce � Mladi galebovi kljucaju roditeljski kljun, a odrasli galeb izbaci hranu kako bi je mladi mogli jesti

John B. Watson � Ispitao prepoznavanje jaja na način da je neka jaja prebojio ili ih zamijenio lažnim jajima � Ptice prihvaćaju i lažna i obojena jaja, a smještanje jaja u prazno gnijezdo bluna dovelo bi do svih ponašanja kao i pri gnježđenju

John B. Watson � U svom laboratoriju u Chicagu također je provodio istraživanja s majmunima, pilićima, psima, mačkama, žabama i ribama (komparativni psiholog) � Kad je dobio djecu: “Dijete je puno zabavnije od svih štakora i žaba” (Watson, u Cojenu, 1979, str. 38)

John B. Watson � Prešao na sveučilište Johns Hopkins � 1913. u Psychological Review objavio je članak “Psihologija kako je vidi biheviorist” – bihevioristički manifest

John B. Watson “Psihologija, kako je vidi biheviorist, jest potpuno objektivna, eksperimentalna grana prirodne znanosti. Njezin teoretski cilj jest predviđanje i kontrola ponašanja. Introspekcija ne spada u njezine osnovne metode, niti je znanstvena vrijednost njezinih podataka ovisna o spremnosti s kojom se mogu interpretirati u terminima svijesti. Biheviorist, u svojim naporima da dobije jedinstvenu shemu odgovora kod životinja, ne prepoznaje graničnu crtu između čovjeka i zvijeri. Ponašanje čovjeka, sa svom svojom rafiniranošću i složenošću, čini tek dio ukupne sheme biheviorističkog istraživanja” (Watson, 1913. , str. 158)

John B. Watson � Njegova nova, bihevioristička psihologija, napušta “zablude” da se svijest može istraživati � Budući da se svijest ne može istraživati, nema potrebe za introspekcijom; nju treba zamijeniti objektivnim, eksperimentalnim metodama, usporedivima s metodama drugih znanosti � Psihologija mora postati znanost o ponašanju, s promatranjem, predviđanjem i kontrolom ponašanja kao svojim ciljevima; ponašanje životinja je izravno relevantno za razumijevanje ljudskog ponašanja

John B. Watson � Upoznat s Pavlovljevim istraživanjima, u početku mislio da imaju ograničenu primjenu (da se ne može koristiti kod ptica, riba, gmazova i primata) � Kasnije opisao uvjetovane reflekse kao objektivnu, eksperimentalnu tehniku koja puno obećava te svoje eksperimente na ljudima, psima i sovama

John B. Watson � Započeo i seriju istraživanja s novorođenčadi � Opažali reflekse: kihanje, štucanje, zijevanje, kašljanje, hvatanje, gutanje i sisanje - � Prema Watsonu, tri glavne emocionalne reakcije: strah, bijes, ljubav

Eksperiment s malim Albertom • John B. Watson i R. Raynor, 1920. • 11 -mjesečni dječak • Odlučili mu uvjetovati strah od bijelog štakora

Eksperiment s malim Albertom

Eksperiment s malim Albertom Kasnije mu pokazali štakora, hrpu drvenih kockica, kunića, kratkodlakog psa, bundu, paketić vate, glave od Watsona i njegovih asistenata i bradatu masku Djeda Mraza � Jaka reakcija straha na štakora, kunića, psa, vatu i bundu � Na glave blaža, ali ipak negativna reakcija � S kockicama se veselo igrao �

Daljnja Watsonova karijera � Zbog afere s asistenticom razveo se, senzacionalistički publicitet mu je onemogućio da nađe akademsku službu � Počeo se baviti reklamiranjem – primjena biheviorizma u predviđanju i kontroliranju ponašanja potrošača � Prvi koristio demografska istraživanja ciljane populacije potrošača i nudio besplatne uzorke u zamjenu za ispunjavanje upitnika � Funkcija reklamiranja – “učiniti ljude dovoljno nezadovoljnima onim što imaju”

Istraživanja prevladavanja strahova � 1923. dobio stipendiju za istraživanja s djecom � Proučavao 70 djece u dobi od 3 mjeseca do 7 godina � Jedno od najvažnijih istraživanja – prevladavanje strahova � Ideja je došla od Mary Cover Jones, koja je čula Watsonovo predavanje o malom Albertu i razvoju strahova uvjetovanjem � Istraživali su razne načine prevladavanja strahova

Istraživanja prevladavanja strahova � Duga razdoblja u kojima se dijete nije susretalo s objektima kojih se bojalo obično nisu dovela do poboljšanja � U metodi verbalne organizacije poticali su djecu da pričaju o svojim strahovima – neučinkovito � Metoda socijalne imitacije – djeca koja se boje određenih objekata gledaju djecu koja se ne boje – neučinkovito � Najučinkovitije – uvjetovanje

Slučaj malog Petera Dječak od 3 godine � Strahovi od bijelih štakora, kunića, bundi, perja. . . � Stavili ga u visoki stolac i kad bi trebao jesti, donijeli bi kunića u kavezu i postavili ga na udaljenost 4 m � Pazili da se Peter ne uznemiri dok jede � Drugi dan su stavili kunića nešto bliže � S vremenom, postavili kunića na stol gdje je Peter jeo � Peter jednom rukom jeo, drugom gladio kunića �

Watsonova gledišta o urođenom nasuprot stečenom “Dajte mi tuce zdrave djece i vlastiti svijet, dobro oblikovan prema mojim zamislima, da ih u njemu odgajam. Garantiram da ću uzeti jednog nasumce i obučiti ga da postane specijalist u bilo kojoj grani – liječnik, odvjetnik, umjetnik, trgovac, pa čak i prosjak ili lopov, bez obzira na talente, sklonosti, tendencije, sposobnosti, vokaciju i rasu njegovih predaka” (Watson, 1924, str. 82)

Ivan Petrovič Pavlov 1849. -1936. � rođen u središnjoj Rusiji, u svećeničkoj obitelji � � zbog knjiga Podrijetlo vrsta (Darwin) i Refleksi mozga (Sečenov) odustao od svećeničkog poziva � diplomirao medicinu

Ivan Petrovič Pavlov � 1897. objavio rezultate svojih istraživanja u Predavanjima o radu želučanih žlijezda � 1904. za to dobio Nobelovu nagradu za medicinu � Primijetio je da psi sline već kad samo vide hranu, ili kad čuju korake laboratorijskog osoblja

� Mehanizam učenja kod kojeg se podražaj koji prirodno izaziva neku reakciju uparuje s podražajem koji tu reakciju ne izaziva naziva se klasično uvjetovanje. � Nakon klasičnog uvjetovanja podražaj koji prije nije izazivao neku reakciju počinje je izazivati, jednako kao i podražaj koji tu reakciju prirodno izaziva.

Primjer: Mala Ana je jela sladoled od limuna koji je bio pokvaren i nakon toga je povraćala. Sada joj se povraća već čim osjeti miris limuna. Čak više ne može popiti ni limunadu. Bezuvjetni podražaj? Bezuvjetna reakcija? Neutralni podražaj? Uvjetovana reakcija?

Opišite sljedeće pojave: � Gašenje uvjetovane reakcije � Generalizacija uvjetovanog podražaja � Diskriminacija podražaja

Zadatak za vas: � Kako biste klasičnim uvjetovanjem nekoga odvikli od alkoholnih pića?

Burrhus F. Skinner 1904. -1990. �biheviorist, svrstava ga se u radikalni biheviorizam � u knjizi Povijest psihologije – navodi ga se u poglavlju Četiri neobihevioristička psihologa, no drugi autori ga svrstavaju u bihevioriste, a ne u neobihevioriste

Burrhus F. Skinner na Harvardu konstruirao napravu koju mnogi psiholozi nazivaju “Skinnerovom kutijom” � on ju je nazivao “naprava za instrumentalno uvjetovanje” � štakor ili golub smještani u napravu, kada daju odgovor (npr. štakor pritisne polugu, a golub kucne po osvijetljenom disku), to bude potkrepljeno hranom �

Burrhus F. Skinner � Sličnost s Thorndikeovim eksperimentima? kod Thorndikea, latencija mačkinog odgovora i interval između pokušaja koji je određivao eksperimentator određivali su koliko se odgovora može dati u jednom satu � dakle, i ispitanik i eksperimentator su kontrolirali čestinu odgovora � Kod Skinnera je frekvencija odgovora bila potpuno pod kontrolom životinje �

Burrhus F. Skinner � Pri instrumentalnom (operantnom) uvjetovanju dolazi do stvaranja veze između ponašanja i posljedica tog ponašanja � Potkrepljenje – bilo koji događaj koji povećava učestalost ponašanja koje mu je prethodilo � Kazna – događaj koji smanjuje učestalost ponašanja koje mu je prethodilo http: //www. youtube. com/watch? v=b. XCds. HH 6 S 7 Q

Burrhus F. Skinner “Jednog petka poslijepodne ustanovio sam da imam samo nekoliko kuglica hrane na raspolaganju, a nisam želio ostatak vikenda provesti spravljajući više hrane. Ako samo povremeno nagradim odgovore, moja će zaliha trajati više dana” (Skinner, 1979, str. 97)

Burrhus F. Skinner � Utvrdio da su životinje odgovarale češće nego kod potkrepljenja svakog odgovora Kontinuirano ili parcijalno potkrepljenje? � Primjeri? � Kockanje, praznovjerje �

Burrhus F. Skinner � Oblikovanje ponašanja – potkrepljivanje odgovora koji su sve sličniji željenom http: //www. youtube. com/watch? v=v. Gazy. H 6 f. QQ 4

Burrhus F. Skinner � „Zračna kolijevka”

Burrhus F. Skinner � Programirano učenje

Burrhus F. Skinner � Modifikacija ponašanja � “Ekonomija žetona” � Korisna za razna ponašanja – pušenje, gojaznost, tikove, probleme govora. . .

Neobiheviorizam

Edward Chace Tolman � 1886. -1959. � strukturalizam je smatrao nedovoljnim, prešao na biheviorizam (danas ga se svrstava u neobihevioriste) � počeo proučavati učenje labirinta kod štakora

Edward Chace Tolman uvidio da u učenju labirinta i ponašanju štakora ima više od samo pokretanja naprijed i nazad pod utjecajem podražaja, nagrada i kazni � činilo mu se da se štakori ponašaju inteligentno i svrhovito � svrha i kognicija su postali središnji pojmovi njegovog biheviorizma � cilj: razviti novi, “razumni biheviorizam”, zasnovan na objektivnim opažanjima ponašanja, ali uključujući namjere i kognicije �

Edward Chace Tolman A – startno mjesto, B – cilj � Što je štakor naučio – specifičan odgovor (skrenuti u desno) ili kognitivnu mapu labirinta �

Edward Chace Tolman Ako se štakora stavi u točku C (i makne pomična prepreka), gdje bi trebao ići prema gledištu podražaj-reakcija, a gdje ako je naučio kognitivnu mapu labirinta? � na testu je većina štakora došla do točke B – zaključio da imaju kognitivnu mapu labirinta �

Edward Chace Tolman � Proučavanje latentnog učenja: � tri skupine štakora učile labirint 16 dana � prva skupina nikad na cilju nije nalazila hranu, 1. dana imali u prosjeku 9 pogrešaka, zadnjeg dana 7 pogrešaka � druga skupina uvijek dobivala hranu na cilju, 1. dana imali u prosjeku 9 pogrešaka, zadnjeg dana 2 pogreške

Edward Chace Tolman � treća skupina do 10. dana nije dobivala hranu – 1. dana su imali u prosjeku 10 pogrešaka, 10. dana 7 pogrešaka � 11. � 12. dana su na cilju dobili hranu dana broj pogrešaka se smanjio na 2! � štakori su stvorili kognitivnu mapu labirinta � takvo učenje koje se ne iskazuje u ponašanju naziva se latentno ili skriveno učenje

Edward Chace Tolman Doprinosi: � “Oslobodio” biheviorizam metodoloških i teorijskih ograničenja koja mu je nametnuo Watson � Proširio bihevioristički pristup upotrebom pojmova kao što su svrha i namjera � Ingeniozne eksperimentalne paradigme

Edwin Ray Guthrie � 1886. -1959. � Svako učenje temelji se na kontigvitetu (doticaju ili dodiru) podražaja i odgovora � Ipak, nije se suprotstavljao gledištu da nagrada i kazna utječu na učenje, samo tome da one utiskuju ili istiskuju navike � Pavlov – pobijao Guthrieve argumente

Clark Leonard Hull � 1884. -1952. � Želio je stvoriti opću teoriju ponašanja � Bihevioristi: S-R, neobihevioristi: S-O-R � Usporedba ljudskog organizma sa strojem, mehanicističko shvaćanje ponašanja � Naglašavao učinke nagrade i kazne na ponašanje

Clark Leonard Hull Kao svoj model koristio je teoretski sustav koji je obuhvaćao niz eksplicitno definiranih postulata iz kojih se dedukcijom mogu izvući određeni teoremi i testirati pomoću eksperimenata � 17 postulata i 17 izvoda � Središnji postulat: � Snaga navike, tendencija traga podražaja da pobudi asocirani odgovor, povećava se u funkciji broja pokušaja, uz uvjet da su pokušaji podjednako raspoređeni, da se potkrepljenje javlja sa svakim pokušajem, a sve ostalo ostaje konstantno (Hull, 1943).

Clark Leonard Hull Prednosti i nedostaci Hullovog sustava: Vrlo vrijedan sustav u smislu poticanja istraživanja � Kritičari dovodili u pitanje ograničeni okvir eksperimentalnih situacija koje je koristio � Mnogi psiholozi dovode u pitanje mogućnost stvaranja općeg sustava ponašanja � Neki kritičari su tvrdili da je Hullov sustav postigao impresivan uspjeh u predviđanju ponašanja skupine štakora, ali je bio puno manje uspješan u predviđanju ponašanja pojedinih životinja �

Pitanja za vas: 1. Koji su glavni predstavnici biheviorizma, a koji neobiheviorizma? 2. Koja je razlika između biheviorizma i neobiheviorizma? 3. Objasnite kako biste odvikli dijete da grize nokte? 4. Kako biste naučili psa da sjedne kad mu to kažete?