Biblija Ponavljanje Uvod ovjek uvijek religiozan Tenja ljudi

Biblija Ponavljanje

Uvod – Čovjek uvijek religiozan � Težnja ljudi svih naroda, vremena i prostora bila je dosegnuti božansko biće – doći do Boga. � čovjek uvijek bio religiozan, od davnih čovjekovih predaka pa do suvremenog čovjeka 21. stoljeća.

Opasnost I danas ljudi određenim tehnikama, molitvama, meditacijama, obredima, činima pokušavaju doživjeti duhovno iskustvo dodira s neizrecivim bićem. Bog može postati projekcija naših ideja, roditelja, mašte.

Imanuel Kant rekao da su dva najvažnija dokaza da Bog postoji: „zvjezdano nebo iznad mene i moralni zakon u meni“.

OBJAVA Objava je Božji govor čovjeku na neizravan i izravan način. - po prirodnim zakonima, po svijetu, po glasu savjesti, po dobroti, ljubavi… - promatrajući svijet oko sebe i u sebi može spoznati da Bog postoji - SZ: Abrahamu, Mojsiju, Davidu, raznim prorocima. - U NZ Bog se na najsavršeniji način objavio čovjeku po svome Sinu – Isusu Kristu NARAVNA/PRIRODNA OBJAVA NADNARAVNA/ NATPRIRODNA OBJAVA

OBJAVA Objava je Boga nešto veliko i neizrecivo što nadilazi skromne riječi. Bog uvijek ostaje veći od onoga što o njemu možemo reći ili tvrditi. Objavljuje li se Bog danas? Kako?

BIBLIJA �najprevođenija knjiga (preko 2000 jezika). �zbirka knjižica napisanih kroz određeno razdoblje, a obuhvaća preko 2000 godina. Nije tipično autorsko djelo (poput npr. "Zlatarovo zlato") �Službeni naziv je "Biblija", a kršćani je zovu i "Sveto pismo" naglašavajući njenu vrijednost �Βίβλιον = knjižica τά βιβλία = knjige. Izraz je udomaćen u svakom jeziku

BIBLIJA - Podjela Stari Zavjet - 46 knjiga Novi Zavjet - 27 knjiga Ukupno - 73 knjige Povijesne knjige Mudrosne knjige Poučne knjige

BIBLIJA - Jezici 1. HEBREJSKI - mijenjao nazive: kanaanski (Židovi ga tamo preuzimaju), hebrejski (2. st. ) - skupina zapadnosemitskih jezika - razvija se kroz stoljeća s obzirom na napretke društva 3. GRČKI 2. ARAMEJSKI - aramejska plemena nikada nisu postala država, ali jezik su zadržali - zbog raširenosti je prihvaćen kao diplomatski (u višim krugovima) - prije sužanjstva židovsko plemstvo koristi aramejski, a nakon sužanjstva svi - u 2. st. u sinagogi se nakon pročitanog teksta na hebrejskom iznosi slobodni prijevod na aramejskom , razumljivom jeziku - u NZ svi govore aramejski

Kanon biblijskih knjiga κάνον - štap za mjerenje pravilo, norma Kanon je zbirka od Boga nadahnutih knjiga koje je Crkva prihvatila i priznala kao nezabludivo pravilo vjere i ćudoređa. a) Od Boga nadahnute b) Od Crkve prihvaćene Deuterokanonske - knjige koje katolici priznaju, a protestanti ne - Tobijine, Judita, Mudr, Sir, Bar, 1 i 2 Mak Apokrifne - knjige nastale od 2. st. pr. Kr. do 2. st. u stilu biblijskih knjiga, a nisu nadahnute

Književne vrste u Bibliji 1. razred

Povijesni razvoj biblijske građe �Biblijski spisi nastaju u židovskom ambijentu �Židovi nisu izolirani od okolnih naroda �etnički, jezično, povijesno, kulturološki bili su dio okoline, baštine zajedničko dobro susjednih naroda (sve osim religije) �Između 1200. -1000. pr. Kr. pokorili su Kanaance, a usvojili njihov jezik, gradnju kuća, vinograde, maslinike, mentalitet (figura mentis), običaje, navike. ( Graecia capta ferum victorem cepit. ) cepit. �Tada nastaju usmeni ciklusi legendi, usmene pjesme. Legende se spajaju u cjelinu

Povijesni razvoj biblijske građe �Nema hrama u Jeruzalemu, pa lokalna svetišta slave pojedine blagdane. U tim se svetištima oblikuje građa o događajima. � 500 godina nakon događaja koji se opisuje nije primarna povijesna činjeničnost, nego Božje veličanje. �Predaja se usmeno se prenosi do pada Samarije (721. pr. Kr. ). �U strahu da osobe koje prepričavaju ne bi stradale, počinje se zapisivati predaja �Manje cjeline spajaju se u veće i ujednačavaju stilove. �Konačni redaktori zapisuju cjeline tematski poredane, ujednačavaju ih jezično, uklanjaju ponavljanja. . .

Definicija i podjela Biblije �Književna vrsta je općenito prihvaćen oblik ili način pisanja podređenim pravilima u nekom određenom razdoblju ili kraju. Književn e vrste Proza Govori Politički govor Propovije di Molitve Prosna Pripovije danja Isprave Različiti ugovori Oproštaj ni govor Pokajnič ka Pisma Vojni govor Zahvalna Opisi (liste) Različiti zakoni Pjesnička Mit Bajka Pripovije sti o Saga Sage junacima etiološko g Sage karaktera etimološk og karaktera Legende Legenda rni opisi proročko g djelovan ja Povijesna Anegdot e Novela Povijesni Autobiog Izvještaji prikazi i rafski zapisi izvještaji Izvještaji o viđenjim a Proročki izvještaji Poezija Pjesme uz rad Svadbene i ljubavne Pjesme stražara Religiozn e pjesme Rugalice, zagonetk e, pjesme kraljevim a…

Proza Govori sredstvo uvjeravanja umijeće govora ili retorika se mora učiti vrsta se određuje po temi 1. Politički 2. Oproštajni � stvara utjecaj u društvu na kraju života prenosi � veličanje sebe (da se istakne narodu bitne upute od prosjeka) (Jošua, David) � ponižavanje ostalih suočeni sa smrću žele uvjeriti bližnje u bitno � hrabrenje sljedbenika… 3. Vojnički motivacija vojske prije bitke (uspjeh)

Proza Propovijedi religiozni govor u proročkim knjigama Molitve 1. Prosna 2. Pokajnička � u krizi i potrebi obraća se priznaje se krivnja i Bogu za pomoć moli oprost � na početku se zahvaljuje za sve što je prije dobiveno 3. Zahvalna za dobra koja su primljena nalazi se i u prve dvije vrste

Proza Isprave (dokumenti) Nema ih mnogo u Bibliji 1. Ugovori � Postoje obredi sklapanja ugovora � Prema sadržaju se određuje vrsta: � Kolektivni � Pojedinačni � Bračni 4. Zakoni Apodiktički 3. Liste 2. Pisma Pisana u formi: Uvod Naslov primatelja narodu je važna prošlost čovjek dobiva identitet po precima (vertikalna Uljudno oslovljavanje identifikacija) Sadržaj pripadnost plemenu radi sigurnosti (horizontalna potpis identifikacija) Umjetnička pisma = Vrste: Liste naroda, liste poslanice potomaka, kraljeva, službenika, katastar Kazuistički Proglašavaju apsolutnu normu (ne ubij; ne laži) Zakoni koji reguliraju određene slučajeve (Oko za oko, zub za zub)

Proza Pripovijetke A) Pjesničkog karaktera Kratke pripovijesti, jednostavne strukture sa 2 -4 lika 1. Mit u Bibliji nema mitova, nego mitološkog, slikovitog govora, kojim se biblijski pisac služi kako bi nešto lakše objasnio i slikovito prikazao Npr. Adam i Eva 2. Bajka u Bibliji nema bajki, nego bajkovitih motiva kojima se biblijski pisac koristi kako bi ispričao neku priču i nešto prikazao na određeni način Npr. Eva i zmija; Drveće odabire kralja

Proza Pripovijetke 3. Saga književna vrsta karakteristična za nordijske književnosti Njem. sagen = pričati 5. Legende Priča se temelji na stvarnom događaju, ali se dodaju nestvarni elementi koji naglašavaju određeni vid ili vrijednost priča koja objašnjava porijeklo Vrste: o ljudima, mjestima, neke stvarnosti (sadržaja) ili nekog imena Etiološka Npr. O kovčegu saveza, Noina Porijeklo neke stvarnosti Npr. Zmija nema noge Etimološka Porijeklo imena Npr. S(P)avao, Abra(ha)m pojavama, običajima… arka…

Proza Pripovijetke 4. O junacima Opis ljudi koji su obilježili povijest izraelskog naroda Npr. Mojsije 6. Anegdote Priča koja označuje izvanredan, čudan ili šaljiv događaj Npr. Post 37 (Josip prodan u Egipat) 7. Novele Kratko djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekolikova Npr. Knjiga o Ruti

Proza Pripovijetke B) Povijesnog karaktera "znanstveno i stručno" iznijeti pojedine događaje i okolnosti Nastoje biti objektivni te 1. Izvještaji 2. Povijesni prikazi i zapisi

Poezija Razlikuje se od proze na temelju paralelizma članova REDAK - najmanja jedinica židovskog pjesništva sastoji se od dva poluretka redak i poluredak odgovaraju otprilike našem stihu i polustihu Dva poluretka se nalaze u međusobnom odnosu, a taj njihov odnos u okviru retka naziva se paralelizam članova 1. Sinonimni 2. Antitetički 3. Sintetički

Poezija Paralelizam članova 1. Sinonimni Hvalite Gospodina s Nebesa. / Hvalite ga u visinama. isti sadržaj se ponavlja dva puta (Nebesa i visine znače isto), kako bi se tekst bolje upamtio ili naglasila važnost 2. Antitetički 3. Sintetički Nije čovjek radi subote, nego subota radi čovjeka. dva retka se nalaze u suprotstavljenom odnosu Tko vas prima mene prima, A tko prima mene, prima onoga koji je mene poslao. Reci se stupnjevito razvijaju i nastavljaju jedan na drugi Vrste pjesama Pjesme uz rad, svadbene i ljubavne, pjesme stražara, religiozne

Politički govor Proza Oproštajni govor Govori Vojni govor Mit Prosna Bajka Propovijedi Pokajnička Molitve Pjesničke Zahvalna Proza Različiti ugovori Etiološke Saga Etimološke Pripovijetke o junacima Legende Izvještaji Pisma Povijesni prikazi i zapisi Pripovijetke Isprave Opisi (liste) Povijesne Različiti zakoni Anegdote Autobiografski izvještaji Izvještaji o viđenjima Proročki izvještaji Novela

Poezija Pjesme uz rad Svadbene i ljubavne Poezija Pjesme stražara Religiozne pjesme Rugalice, zagonetke, pjesme kraljevima…