Berkeleyev ivot 1685 1753 1685 roen u mjestu
Berkeleyev život (1685 -1753) 1685. rođen u mjestu Kilkenny, Ireland u engleskoj obitelji 1691. pohađa Kilkenny College 1704 -7. MA na Trinity College, Dublin 1707 -14. Predaje grčki jezik na Trinity College, Dublin 1709. Essay towards a New Theory of Vision 1710. A Treatise Concerning the Principles of Human Knowledge (repr. 1734) 1714 -20. Putuje po Europi (Italija, Francuska) 1721. Stječe Ph. D iz teologije i predaje teologiju i hebrejski na Trinity College, Dublin 1724. Župnik crkve u Derryju 1725. Prikuplja sredstva za koledž na Bermudi 1728. Ženi Anne Forster, kći predsjednika Vrhovnog suda Irske 1728 -32. Živi u Americi (Rhode Island) 1732 -34. Živi u Londonu 1734. Postaje biskup u Cloyneu, Irska 1752. Povlači se s biskupske funkcije i seli u Oxford 1753. Umro u Oxfordu
Berkeleyevi glavni radovi 1709. Ogled o novoj teoriji vida / An Essay towards a New Theory of Vision (repr. 1710. i dvaput 1732. ) 1710. Rasprava o načelima ljudske spoznaje / A Treatise Concerning the Principles of Human Knowledge (repr. 1734) 1713. Tri dijaloga između Hylasa i Philonusa / Three Dialogues between Hylas and Philonous (repr. 1725. i 1734). 1721. O gibanju / De Motu (repr. 1752) 1729 -30. Prepiska Berkeley-Samuel Johnson 1732. Alciphron or The Minute Philosopher 1734. The Analyst: To an Infidel Mathematician 1744. Siris: A Chain of Philosophical Reflectiom and Enquiries Concerning the Virtues of Tar-water Philosophical Commentaries (ed. A. A. Luce i T. E. Jessop, in The Works of G. Berkeley, vol. 1)
Podjela ideja IDEJE osjetila - snažnije, življe i odjelitije od ideja uobrazilje - imaju postojanost, slijed i suvislost - ne pojavljuju se proizvoljno (§ 30) - jednostavne: zamjećujemo pojedinim osjetilima - složene: stabilni skupovi jednostavnih ideja (“stvari”) osjećaja i djelatnosti uma - ideje koje zamjećujemo obraćajući pozornost na osjećaje i na djelatnost uma = ideje refleksije pamćenja predstavljanje izvorno zamijećenih ideja na prethodno spomenute načine, ali kao već zamijećene predočavanja (uobrazilje) “stvorene sastavljanjem, rastavljanjem ili pukim predstavljanjem izvorno zamijećenih ideja na prethodno spomenute načine” (§ 1)
Berkeleyeva ontologija Postoje samo dvije vrste bića: 1. umovi (aktivna, misleća bića) 2. ideje (pasivna, nemisleća bića) Postojanje ideja ovisi o postojanju umova: “biti za ideju znači biti zamijećen”, tj. biti u nekom umu. Vrijedi li i obratno: da li postojanje uma ovisi o idejama? tj. je li ovo istinito: biti za um znači zamjećivati neku ideju? “Iz svega rečenoga slijedi da ne postoji nijedna druga supstancija osim uma, odnosno mislećeg bića. ” (PHK § 7)
Berkeleyeva ontologija U temeljnom smislu postoje samo umovi. i. stvoreni (konačni) umovi – imaju kontrolu nad idejama uobrazilje – nemaju kontrolu nad idejama osjetila: one u njima proizvodene putem osjetila ii. nestvoreni (beskonačni) um – proizvodi ideje osjetila u stvorenim umovima – ima kontrolu nad idejama osjetila kao što mi imamo nad idejama uobrazilje - koherentnost, postojanost, pouzdanost ideja osjetila je
Berkeleyeva filozofska pozicija: Postoje samo umovi i ideje u njima. “ =imaterijalizam” (Berkeleyeva terminologija( =subjektivni idealizam (današnja terminologija( oprečna pozicija? “Materijalizam” (prema Berkeleyu): pozicija da postoji materija --- osim umova =)dualizam – Descartes, Malebranche i dr(. --umjesto umova dr(. =)reduktivni materijalizam – Hobbes, Gassendi i
Kako Berkeley zagovara svoju poziciju? I. Napadom materijalizma: 1. kroz kritiku apstraktnih ideja. 2 kroz kritiku učenja o primarnim i sekundarnim kvalitetama. 3 kroz kritiku učenja o materijalnoj supstanciji II. Obranom imaterijalizma od niza očekivanih prigovora: 1. zdravorazumskih prigovora 2. prigovora iz znanosti i iz religije III. Izlaganjem prednosti imaterijalizma: 1. općenite prednosti. 2 posebne prednosti i. prednosti za prirodne znanosti
4 razine apstrakcije (i) predočavanje stvari koje možda nikada nisam osjetilno zamijetio odvojene, ali koje se u načelu mogu pojaviti odvojeno, npr. trup bez udova ili samo miris ruže (ii) predočavanje pojedine osjetilne kvalitete odvojeno od pratećih osjetilnih kvaliteta, iako se ta kvaliteta nikada ne može pojaviti odvojeno od pratećih kvaliteta, npr. crvena boja jabuke odvojeno od oblika i veličine jabuke zapravo: fokusiranje na pojedinu kvalitetu (iii) predočavanje generalizirane osjetilne kvalitete odvojeno od pratećih osjetilnih kvaliteta, iako se relevantne pojedine kvalitete nikada ne mogu pojaviti odvojeno od pratećih osjetilnih kvaliteta, npr. boja općenito, odvojeno od oblika, veličine itd. (iv) predočavanje generaliziranog sklopa osjetilnih kvaliteta odvojeno od onih osjetilnih kvaliteta u kojima se pojedine stvari s tim osjetilnim kvalitetama međusobno razlikuju, npr. čovjek općenito, odvojeno od oblika, veličine itd. bilo d o p u š t e n o n e d o p u š t e n
Berkeleyev “princip sličnosti” Ako je X nalik ideji, onda je X ideja. Ako X nije ideja, onda X ne može biti ni nalik bilo kojoj ideji. Descartes i Locke: Ideje umu predstavljaju materijalne predmete: jer su ideje (i) uzrokovane materijalnim predmetima ) ii) nalik materijalnim predmetima DAKLE: Ideja X predstavlja predmet P akko: (i) X je uzrokovana od strane P i (ii) X je nalik P. -slijedi: ako (i) ili (ii) nije ispunjeno, ideja X ne predstavlja P Berkeleyev “princip sličnosti” eliminira mogućnost
6. The ‘Master Argument’ (§ 22 -24) “Ja ću se zadovoljiti da sve položim na sljedeće: ako ste u stanju bar zamisliti kao moguće da neka protežna pokretna supstancija, ili općenito, bilo koja ideja ili nešto poput ideje, postoji nekako drugačije no u umu koji je zamjećuje, ja ću spremno odustati od svoje pozicije. (. . . ) Puka mogućnost da vaše mišljenje bude istinito proći će kao dokaz da ono to i jest. ” pretpostavka: ako je x ideja, ili bilo što poput ideje, x ne može postojati odvojeno od uma
Berkeleyeva pozicija 1. NE postoji vanjski svijet neovisno o umu ONTOLOŠKI ANTIREALIZAM 2. ideje u umu NE stvaraju se interakcijom predmeta u vanjskom svijetu, nego tako što ih beskonačni um (Bog) proizvodi u konačnim umovima koordinirano i pravilno, u skladu sa svojom voljom (prirodni zakoni( IDEALISTIČKA TEORIJA ZAMJEDBE 3. ideje “reprezentiraju” “vanjske predmete” i “njihove kvalitete” EPISTEMOLOŠKI ANTIREALIZAM 4. sve ideje potječu iz iskustva (osjetilnog ili refleksivnog( EMPIRIZAM 5. umu su ideje potpuno dostupne TRANSPARENTNOST UMA
- Slides: 11