Beki kongres i Sveta alijansa Beki kongres Jo
Bečki kongres i Sveta alijansa
Bečki kongres • Još u vreme Napoleonovih ratova pojavila se ideja o jednom medjunarodnom diplomatskom sastanku, kojim bi se ponovo uspostavio red u Evropi • Kongres je počeo u Beču krajem 1814. god. i trajao je 8 meseci • Glavnu reč na kongresu vodile su sile pobednice nad Napoleonom: Austrija, Pruska, Rusija i Engleska, odnosno: ruski car Aleksandar I; austrijski kancelar knez Meternih; pruski kancelar grof Hardenberg; britanski ministar spoljnih poslova Kaslro; francuski ministar spoljnih poslova Taljeran uspeo je svojom diplomatskom veštinom da poboljša položaj Francuske
Bečki kongres
• Osnovna ideja kongresa bila je da se uspostavi mir u Evropi i da se u Evropi obnovi stanje iz vremena pre Francuske revolucije i Napoleonovih ratova • Prvi put je ustanovljen pojam velike sile, države koja raspolaže vojnom silom i nadmašuje snagu drugih zemalja • Status velike sile dobile su: Engleska, Francuska, Rusija, Pruska i Austrija • Proklamovana su načela legitimiteta (zakonitih poredaka) i ravnoteže snaga u Evropi • Uspostavljena su prava zakonitih vladara, koji su bili na vlasti pre francuske revolucije, obnovljen je feudalni poredak • Ova načela su trebala da budu sredstvo odbrane od novih revolucija
• Francuska je vraćena u granice iz 1792. god. , mada je i dalje postojao strah da bi ona mogla da pokrene veliki evropski rat • Zato su ojačani njeni susedi; Belgija je priključena Holandiji, pa je stvorena Nizozemska kraljevina • Umesto Svetog rimskog carstva stvorena je Nemačka konfederacija, od 38 država, u kojoj se za prevlast bore Pruska i Austrija • Najveću teritorijalnu dobit ostvarila je Rusija, ona je dobila Finsku, koju je pripojila 1809. god. ; Besarabiju (Moldavija) i najveći deo Varšavskog vojvodstva
• Pruska je proširila posede u Nemačkoj (Saksonija, Rajnska oblast, Vestfalija), i deo Varšavskog vojvodstva (Poznanj, Dancig), dok je Austrija dobila severnu Italiju, Tirol i Salcburg, deo Poljske, kao i teritoriju Ilirskih provincija • Britanija je učvrstila svoje prekomorsko carstvo, dobijanjem Malte, ostrva u Jonskom moru • Švedskoj je pripala Norveška, sa kojom stvara personalnu uniju • Kralj Sardinije je ponovo dobio Pijemont, Nicu i Savoju i kontrolu nad Djenovom • Napuljska kraljevina (Kraljevina dveju Sicilija) ponovo je došla pod vlast Burbona
Evropa nakon Bečkog kongresa
Sveta alijansa • Velike sile su želele po svaku cenu da očuvaju poredak uspostavljen na Bečkom kongresu • Zato su 1815. god. Austrija, Rusija i Pruska stvorile Svetu alijansu, glavni idejni tvorci bili su Aleksandar I i Meternih. Kasnije su se priključile i druge zemlje, koje su podržavale postojeći poredak (Engleska) • Vladari ove tri države su bili odlučni da intervenišu u svim zemljama, koje bi mogle da ugroze poredak uspostavljen u Beču • Tako je Alijansa u narednim godinama ugušila nekoliko pobuna u Španiji i Italiji, podržale su jedino Grčku revoluciju (1821 -1829) kako bi proširile uticaj na Balkanu i Sredozemlju.
Konzervativizam • Konzervativizam je pravac mišljenja onih koji teže očuvanju starog i tradicionalnog u sferi politike, društva • Konzervativci se pretežno oslanjaju na tradiciju, veru, nacionalnu istoriju • Klasična konzervativna tradicija uzima Edmunda Berka, kao intelektualni uzor • Ideje konzervativizma bile su vrlo bliske politici i težnjama Svete alijanse
Edmund Berk (1729 -1797) Smatra se rodonačelnikom angloameričke konzervativne tradicije Kritikovao je francusku revoluciju, posebno apstrakna načela: slobode, jednakosti i bratstva Umesto tih načela, zalagalo se za tradiciju, istoriju
• Ratove i velike vojničke pohode, smenio je period mira, od 1815. do 1830. god. • Diplomatskom veštinom uredjivani su medjunarodni odnosi u Evropi, revolucije u Italiji i Španiji su ugušene • Rusija je ratovala sa Osmanskim carstvom, sredinom 19. veka vodjen je Krimski rat (1853 -1856), koji je prostorno bio ograničen na poluostrvo Krim • Prvi veliki rat, vodjen izvan Evrope, bio je Gradjanski rat u SAD (1861 -1865) i rat u Južnoj Americi (1865 -1870), u kojem je stradalo više od polovine stanovnika Paragvaja
Romantizam • Početak 19. veka doneo je pojavu novog kulturnog i političkog pokreta-romantizma • Pristalice romantizma su inspiraciju pronalazile u srednjem veku, a svojim delima su izazivali snažne emocije radi širenja nacionalnih osećanja • Romantizam je uticao na pojavu novih duhovnih pravaca: konzervativizma i nacionalizma
• Najznačajniji predstavnici romantizma su književnici : lord Bajron u Engleskoj; Viktor Igo u Francuskoj; Fridrih Šiler i Johan Volfgang Gete u Nemačkoj; Aleksandar Puškin u Rusiji • U muzici su najpoznatiji: Ludvig van Betoven, Frederik Šopen i Djuzepe Verdi • Romantizam je podstakao interesovanje za male narod, proučavanje njihove prošlosti i kulture (srpske narodne pesme zainteresovale su Getea i francuskog romantičara Alfonsa de Lamartina
Nacija • Od vremena francuske revolucije promenilo se shvatanje izvora suvereniteta-vrhovne vlasti u državi • Nosilac suvereniteta, umesto kralja apsolutiste, postaje narod-nacija • Centralizacijom državne uprave, poštovanjem zajedničkih vrednosti (sloboda, jednakost, bratstvo) stvoren je osećaj pripadnosti otadžbini koji nije morao da podrazumeva i isto poreklo gradjanina
• Sa druge strane, u decentralizovanim zemljama (Nemačka) izgradjeno je shvatanje nacije zasnovano na ideji o zajedničkoj prošlosti, tradiciji, jeziku i običajima
- Slides: 15