Barokna arhitektura Barok u Europi Barokna arhitektura arhitektonsko

Barokna arhitektura

Barok u Europi • Barokna arhitektura, arhitektonsko stvaralaštvo nastalo u razdoblju poslije renesanse. Pročelja su uznemirena i bogata stupovima, lukovima, nišama, volutama • Prepoznatljivi elementi su oval (elipsa), konkavnost i konveksno, te opća razigranost zidnih masa i prostora • Stilski ova arhitektura slijedi nakon renesansne arhitekture i prethodi arhitekturi rokokoa

• Barokni grad se širi oko četvrtastih ili kružnih trgova okruženih višekatnicama s neurednim začeljima • Trgovi su glavni element baroknog urbanizma, uglavnom su zatvoreni, eliptičnog tlocrta, dinamiziranog prostora, organizirani pomoću vertikalnih akcenata (stupovi, obelisk, fontane – Berninijeva Piazza Navona , Rim)

• Primjeri znamenitih baroknih trgova su Stanislavov trg u Nancyu , Grand Place u Bruxellesu i dr. Stanislavov trg Grand Place

Najpoznatiji je svakako Trg sv. Petra Berninija, iz 1657. g. To je ovalni trg s četverostrukom kolonadom sa strane i otvorenom ulicom nasuprot fasade Sv. Petra. S obje strane obeliska u centru trga nalaze se dvije fontane •

• Duh baroka najbolje predstavlja njegov urbanizam i arhitektura, a objekt koji ujedinjuje ove dvije umjetnosti je palača. U baroku palača postaje pravi mali grad, a najznačajniji je primjer Versajska palača, arhitekata Louisa Le Vaua i Julesa Hardouin-Mansarta, uz koji je Le Notreov vrt

• Uskoro su širom Europe svi apsolutistički vladari željeli zadiviti europsko plemstvo svojim baroknim palačama. Josip I. , car Svetog Rimskog Carstva, je koncem 17. stoljeća odlučio obnoviti dvorac i načiniti ga rezidencijom austrijskih careva. Arhitekti Johann Bernhard Fischer von Erlach i Nicolaus Pacassi zaslužni su za dizajn Schönbrunna

• Palača u Würzburgu (Njemačka) se smatra za najhomogeniju i najveličanstveniji od svih baroknih palača, dok bečke palače ( Dvorac Belvedere u Beču) tvore jedan od naljepših baroknih kompleksa na svijetu Palača u Wurzburgu Dvorac Belvedere u Beču

Barokna arhitektura u Hrvatskoj • U 16. st. Hrvatska je i dalje podijeljena u tri države: sjeverna Hrvatska u austrijskom carstvu, Dalmacija pod Mletačkom republikom (osim Dubrovačke republike), a Slavonija pod turskom vlašću • U sjevernoj Hrvatskoj i po oslobođenju od Turaka krajem 17. stoljeća, u Slavoniji niču brojna i vrijedna djela barokne umjetnosti – od urbanističkih projekata i velikih tvrđava, do crkava, palača, stambenih zgrada i javnih spomenika

• Velike utvrde sa svojim zvjezdastim tlocrtima, šancima i brojnim kulama grade se zbog konstantne opasnosti napadaja s istoka. Dvije najveće su Osijek i Slavonski Brod. To su utvrde kojima glavnu obrambenu moć daju zemlja i voda: nasipi od zemlje na koje su postavljeni topovi te opkopi ispunjeni vodom, što sprječavaju prodor neprijateljske sile

Tvrđava u Osijeku (Tvrđa) • Barokni urbanizam je vidljiv i u brojnim novim gradovima (Bjelovar, Karlovac, Koprivnica, Virovitica, itd. ) koji imaju ulice pod pravim kutom, pravokutne trgove u sredini na kojima su najvažnije javne zgrade (vojne i gradske uprave) te crkva

• I jadranski gradovi su na svojim starijim zidovima dobivali barokne kule i bastione (Pula, Šibenik, Hvar, itd. ). No, najveće je razmjere barokne gradnje doživio Dubrovnik nakon katastrofalnog potresa 1667. kad je uništen gotovo cijeli grad. Gradi se Crkva sv. Vlaha (1715. ), katedrala (17. st. ), i isusovačka crkva sv. Ignacija