BAROK U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI razdoblje od prvih desetljea

BAROK U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

razdoblje od prvih desetljeća 17. st. do druge pol. 18. st Obilježava ga mnogocentričnost književnog života ( razvoj književnog života odvija se u manjim regionalnim krugovima) razvoj književnosti uz Dubrovnik i obalu i u sjevernoj Hrvatskoj

značajan rad svećeničkih redova - isusovaca i pavlina ( poglavito u sjevernoj Hrvatskoj) U Dubrovniku nastaju književna djela s naglašenim umjetničkim karakterom, dok u sjevernoj Hrvatskoj i zapadnoj Slavoniji prevladavaju tekstovi namjenjeni vjerskoj pouci – nabožna moralistička proza, zbirke propovijedi, crkvene pjesme, stihovane molitve

Razlozi višecentričnosti kulturnog života Političko stanje u zemlji ( dijelovi Hrvatske nalaze se pod različitim političkim dominacijama) Dalmacija od 1499. pod mletačkom vlašću, dio Hrvatske pod turskom vlašću (između Kupe i Vrbasa i Slavonije), a dio Hrvatske od sjevernog Primorja do mađarske granice prihvatio vlast Habsburgovaca (1527. ) Dubrovnik uspio sačuvati slobodu (plaćali danak Turcima)

Četiri samostalna regionalna književna kruga DUBROVNIK – glavni i najplodonosniji književni i kulturni prostor Najznačajniji predstavnici: Ivan Gundulić, Ignjat Đurđević, Ivan Bunić Vučić, Junije Palmotić) Junije Palmotić (1607. -1657. ) potomak dubrovačke plemićke obitelji, obrazovao se kod isusovaca Najpoznatiji po dramskim djelima u kojima prevladavaju tragikomični komadi po uzoru na libreto talijanske barokne opere, scenske spektakularne (najznačajnije djelo Pavlimir)

DALMACIJA – centri: Split, Vis, Zadar, Korčula U književnom izrazu sve veća dominacija dubrovačkog štokavskog govora sa sve izrazitijim ijekavskim izgovorom “jata” istiskuje čakavštinu Dalmacije

BANSKA HRVATSKA jedan krug književnika okupljen oko književne djelatnosti plemića Petra Zrinskog, Frana Krste Frankopana i Ane Katarinske Zrinske To su pripadnici tzv. Ozaljskog kruga , pjesnička djelatnost odlikuje se osobitim jezikom zasnovanim na elementima kajkavskog, čakavskog i štokavskog jezika (hibridni jezik)

Druga struja piše isključivo kajkavski, djela uglavnom nabožnog karaktera Juraj Habdelić (11609. -1678), isusovac, djelovao po isusovačkim kolegijima (Zagreb) Bavio se leksikografskim radom (rad na rječnicima), a najvažnijim djelom smatraju se: Zercalo Mariansko (1662. ) i Pervi oca našega Adama greh (1674. ) Obje knjige sadrže tekstove vjersko-moralnog i teološkog karaktera Ponekad na anegdotski način unosi elemente iz svagdašnjeg života analizirajući tipične ljudske mane

SLAVONIJA Početak književnog života 18. st. (nakon oslobođenja od Turaka) Najznačajniji predstavnik Antun Kanižlić (1699. 1767) Najznačajnije djelo: Sveta Rožalija (1780. ), religiozni ep u kojem autor pokazuje dobro poznavanje Gundulića od kojeg preuzima konvencije i baroknu retoriku

KNJIŽEVNE VRSTE LIRIKA – najznačajnija djela dubrovačkih pjesnika 17. st. Ivan Bunić Vučić (1592. -1658. ) “Plandovanje”, zbirka ljubavnih pjesama, a dijelom i misaonoreligioznih motiva. Bogata barokna retorika Ignjat Đurđević “Pjesni razlike” Lirske pjesme Ivana Gundulića Lirske pjesme Frana Krste Frankopana, Ane Katarine Zrinske

EPIKA Tradiciju baroknog epa utemeljio je Ivan Gundulić (“Osman”, povijesni ep koji govori o porazu turske vojske u sukobu s Poljacima kod Hoćima 1621. ) Religiozne poeme – uz kratki uvod izlažu duge ispovijedno-pokorničke monologe kakvog uzorna pokajnika. Monolozi utemeljeni na relaciji suprotnosti (antiteza, oksimoron). U baroku se često nazivaju i “plačevima” I. Gundulić “Suze sina razmetnoga” (1622. ), prva religiozna poema

Ivan Bunić Vučić “Mandalijena pokornica” (1630. ), objavljena u Mlecima, nekoliko izdanja Ignjat Đurđević autor religiozne poeme “Uzdasi Mandalijene pokornice”, i “Suze Marunkove” komična poema

DRAMA Nakon 1600. godine pjesnici s hrvatskog juga pokazali su se plodonosni na području dramske književnosti U Dubrovniku zavladala moda stihovanih tragikomičnih komada s burnim i složenim zapletima, ali sa sretnim završetkom (I. Gundulić, Junije Palmotić) Potkraj 17. st. komedije (utjecaj talijanske commedia dell’ arte)