Barok Marija Ruev prof Bernini oltar u bazilici

Barok Marija Rušev, prof. Bernini, oltar u bazilici Svetog Petra u Rimu

Renesansa l l l Uzor: antika Čovjek u središtu pozornosti: tjelesna i duhovna ljepota i snaga; čovjek je aktivan, samopouzdan; uživa u ovozemaljskom životu Teme: ljubav, ženska ljepota, priroda; antički i religiozni motivi Težnja ljepoti i skladu Jezik: narodni Barok l l l Protureformacija utječe na misaonost književnosti i promišljanje čovjekova odnosa prema svijetu, životu i Bogu Teme: smrt, prolaznost, ljubav, religiozne i mitološke teme Stil: kićen, bogat pjesničkim slikama, neobična metaforika, alegoričnost, dinamičnost (marinizam, gongorizam)

Barok u Europi l Vrijeme: od kraja 16. st. do pol. 18. st. Najjače je izražen u Italiji i Španjolskoj l Naziv barocco = biser nepravilna oblika l Društvene okolnosti: katolička obnova ili protureformacija: reakcija na reformaciju (tj. protestantizam Martina Luthera) Isusovci (i dominikanci, i drugi) šire katoličanstvo i otvaraju škole i visoka učilišta utječe na svjetonazor i književne teme: smrt, prolaznost ovozemaljskoga, čovjekova sudbina; povratak religiozne tematike; tematika ljubavi protkana prolaznošću l -

Stilska obilježja barokne umjetnosti Arhitektura: težnja za efektima: kupole, niše, ukrasi, krivulje Kiparstvo: figure u pokretu, savršenstvo tehnike Slikarstvo: igra svjetla i sjene, kontrast, pokret, realističnost Bernini: sv. Tereza tta Versailles Mm. Ma Maria Antoane Marija Antoaneta Versailles

Stilska obilježja baroka u književnosti Stil l Kićenost , gomilanje riječi, krasnorječivost, patetičnost (uzvišeni stil), zvukovni efekti l Važnije je kako se je reklo, nego što se je reklo l Gusta uporaba pjesničkih figura, neobične metafore, usporedbe, kontrasti, antiteze, simbolika, alegorija l Povratak religiozne tematike i religioznog svjetonazora Teme: ljubav, smrt, ljudska sudbina, prolaznost ovozemaljskoga; biblijska, mitološka i povijesna tematika Književne vrste: povijesni i religiozni epovi, religiozne poeme, komedije, melodrame, povijesne drame

Književnici Italija: l Torquatto Tasso: Oslobođeni Jeruzalem, religiozni ep l Giambattista Marino: Adonis, mitološki ep (marinizam) Španjolska: l Luis de Gongora: Samoće, poema (gongorizam) l Lope de Vega, dramatičar (preko 2000 drama) l Pedro Calderon de la Barca: dramatičar (Život je san)

Barok u hrvatskoj književnosti Vrijeme: od 17. do pol. 18. st. Karakteristike: l l l Povezan uz protureformaciju (katoličku obnovu) Teme: odnos života i smrti, spoznaja ljudske prolaznosti, čovjekova sudbina Velika jezikoslovna djelatnost isusovaca i franjevaca Ima nekoliko književnih središta

Književna središta DUBROVNIK crkva Sv. Vlaha Jezik: ijekavska štokavica Književnici: Ivan Gundulić: Pjesni pokorne kralja Davida (prepjev biblijskih psalama), Osman (ep), Dubravka (pastorala); Suze sina razmetnoga (poema) Ivan Bunić Vučić: Plandovanja (pjesme) Mandaljena pokornica (poema) Junije Palmotić: Pavlimir (drama), Kristijada (ep)

Kajkavska književnost Jezik: kajkavski Književnik: Juraj Habdelić: Prvi oca našega Adama greh - religiozno-moralistično djelo, Dictionar ili reči slovenske hrvatsko/kajkavsko – latinski rječnik (prvi kajkavski rječnik) Trakošćan kod Varaždina

Ozaljski književni krug Karakteristika: koriste sva 3 narječja (koine) Ivan Belostenec: Gazophylacium (hrv. -lat. rječnik; riječi iz sva 3 narječja) Ana Katarina Zrinska: Putni tovaruš (molitvenik) Ozalj Petar Zrinski: Adrianskoga mora sirena (ep o Sigetskoj bitci) Fran Krsto Frankopan: Gartlic za čas kratiti (pjesme; rukopis)

Slavonija l Antun Kanižlić: Sveta Rožalija (religiozna poema; stih: dvostruko rimovani 12 -erac; štokavština)

Jezikoslovna aktivnost isusovaca pridonijela je želji za stvaranjem jedinstvenog hrvatskog književnog jezika l l l Šime Budinić: jezikoslovac; predlaže mješavinu hrvatskog, staroslavenskog, češkog i poljskog jezika (prvi upotrijebio dijakritičke znakove) Bartol Kašić: predlaže štokavštinu i fonetsko pravilo: 1 glas=1 znak; autor prve hrvatske gramatike - “Institutionem linguae illyricae” 1604. ; otac hrv. jezikoslovlja Jakov Mikalja: “Blago jezika slovinskoga” – hrvatsko-latinsko-talijanski rječnik ; zalaže se za štokavštinu

Jezikoslovna aktivnost isusovaca - nastavak l Pavao Ritter Vitezović = koristi sva 3 narječja Djela: Lexikon latino-illyricum (lat. -hrv. rječnik); Odiljenje sigetsko (ep); Slovnica (gramatika) l Juraj Križanić = misionar u Rusiji; zastupa sveslavensku političku ideju “Svi Slaveni u jednoj državi”

Važnost jezikoslovnoga rada isusovaca u Hrvatskoj l l Bogata izdavačka djelatnost Poučno-nabožna književnost za široke narodne mase Bogata jezikoslovna aktivnost prva hrv. gramatika (Kašić) Katedrala u Varaždinu rječnici (B. Kašić, J. Mikalja, I. Belostenec, P. Ritter Vitezović, J. Habdelić) Težnja za stvaranjem jedinstvenog književnog jezika (prednost => štokavština)

Barokna crkva Majke Božje Jeruzalemske, Trški Vrh kod Krapine (18. st. )