Bankarski sistem Srbije JS Uvod Pojam banke Pojam
Bankarski sistem Srbije JS
Uvod � Pojam banke � Pojam bankarskog sistema � Osnovne karakteristike današnjeg bankarskog sisitema Srbije
Reforma bankarskog sistema Srbije Bankarski sistem svakako je jedna od vodećih oblasti tranzicije srpske privrede. � Proces tranzicije banaka počeo je 2001. godine, kada je na domaćem tržištu postojalo blizu 90 banaka. � Do 2003. godine taj broj je prepolovljen tako što su: neke banke likvidirane (Beogradska banka, Beobanka, Jugobanka i Investbanka), neke su pripojene drugima, a ostale su privatizovane. � Krajem 2003. godine u Srbiji je broj banaka sveden na 40, a danas ih ima 29 (jedna manje nego na kraju 2013. ). � Proces restruktuiranja i privatizacije banaka u Srbiji je završen. Može se reći da bankarski sektor Srbije prelazi iz faze reformi ka složenijoj fazi razvoja, koja pretpostavlja potpunu primenu međunarododnih standarda i usvajanje novih regulativa. �
Osnove karakteristike današnjeg bankarskog sistema Srbije § q q q § § Bankarski sistem Republike Srbije čine: Centralna banka (NBS) Bankarske finansijske institucije Nebankarske finansijske institucije Poslovne banke svoju delatnost obavljaju nezavisno od NBS, sa ciljem ostvarenja profita. U bankarskom sektoru Srbije u prvom kvartalu 2014. posluje ukupno 29 banaka i 6 stranih predsedništva. U posmatranom periodu bankarski sektor Srbije posluje sa 3 banke manje nego u istom periodu 2013. godine. Banke koje su izgubile dozvolu za rad su: Razvojna banka Vojvodine, Privredna banka Beograd i Univerzal banka.
Struktura bankarskog sistema Srbije Centralna banka (NBS) Nebankarske finansijske institucije: Poslovne banke 21 - strane 8 - domaće 6 - državne 2 - privatne Štedionice Osiguravajuća društva Investicioni fondovi Penzioni fondovi
Vlasnička struktura banaka u Srbiji I kvartal 2014. god.
Banke u vlasništvu domaćih lica u 2014. Državne banke • Komercijalna banka • Čačanska banka • Dunav banka • Jugobanka Jugbanka • Banka poštanska štedionica • Srpska banka Privatne banke • AIK banka • JUBMES banke
Banke u stranom vlasništvu u 2014. Austrija • Erste banka, Hypo Alpe-Adria-bank, Raiffeisen Norveška • KBC banka Francuska • Credit Agricole, Findomestik, Société Generale Grčka • Alpha bank, Eurobank, Piraeus bank, Vojvođanska banka Italija • Banca Intesa, Unicredit Bank Kipar • Marfin banka Mađarska • OTP banka Nemačka • Pro. Credit banka Rusija SAD Slovenija • VTB banka, Sberbank Srbija • Opportunity banka • NLB banka, KBM banka
Osnovne karakteristike današnjeg bankarskog sistema Stabilnost: Bankarski sistem je stabilan i pod nadzorom Narodne banke Srbije. Tri parametra su važna kada se govori o stabilnosti banaka: likvidnost, solventnost i rezervacija za moguće gubitke. Naše banke imaju visoku likvidnost. � Kapitalizacija: Naše banke imaju viši nivo kapitalizacije od međunarodnih standarda. U Srbiji je kapitalizacija banaka preko 20%, što je iznad regulatornog minimuma, kako prema domaćoj regulativi (12%), tako i prema Bazelskim standardnima (8%). Zbog toga se može reći da je danas bankarski sistem zemlje stabilan. Na kraju T 1 2014. prosečan pokazatelj adekvatnosti kapitala za bankarski sektor Srbije iznosi 21, 2%. �
Osnovne karakteristike današnjeg bankarskog sistema � Strani kapital: Na bankarskom tržištu su dominantne banke sa stranim kapitalom. Banke sa stranim kapitalom su pravna lica registrovana na teritoriji naše zemlje i posluju isto kao i domaće banke u vidu akcionarskih društva. Najznačajnije strane banke po učešću u ukupnoj aktivi našeg bankarskog sektora potiču iz: Italije, Austrije, Grčke i Francuske. Strani kapital koji je ušao na bankarsko tržište doprineo je izgradnji uređenog, efikasnog i konkurentnog bankarskog sistem.
Osnovne karakteristike današnjeg bankarskog sistema Politika visoke stope obavezne rezerve kod NBS: Više obavezne rezerve odnose se samo na izvore finansiranja koji su u formi kredita u stranoj valuti i na kratak rok � Visoke kamatne stope poslovnih banaka u zemlji: Kamatne stope su visoke zbog restriktivne monetarne politike NBS i zbog visoke inflacije u zemlji. � U bankarskom sektoru Srbije postoji jaka konkurencija: Prisustvo stranih banaka i njihova agresivna strategija u osvajanju tržišta dodatno pooštravaju konkurenciju. S druge strane, to tržištu donosi bolji kvalitet, veću raznovrsnost ponuda kao i niže cene bankarskih proizvoda. � Referentna kamatna stopa NBS (polazna kamatna stopa) je trenutno 8, 5% (oktobar 2014. ). �
Osnovne karakteristike današnjeg bankarskog sistema Profitabilnost banaka nije visoka kao što je to slučaj u zemljama u okruženju. Iako banke dobro posluju profitabilnost nije velika. � Na kraju T 1 2014. godine 19 banaka je poslovalo sa dobitkom u ukupnom iznosu od 9, 3 mlrd dinara, dok je 10 banaka poslovalo sa gubitkom od 1, 2 mlrd dinara. � Na kraju T 1 2014. godine profitabilnost bankarskog sektora se poboljšala u odnosu na kraj 2013 godinu. � � Zaposlenost - Ukupan broj zaposlenih u bankarskom sektoru Srbije na dan 31. 03. 2014 iznosio je 25. 706, dok je 31. 12. 2012 iznosio je 28. 394.
Najveće banke u Srbiji u I kvartalu 2014. (po neto bilansnoj aktivi): 1. 2. 3. 4. 5. Banca Intesa – 446 mlrd din Komercijalna – 374 mlrd din Unicredit Banka – 248 mlrd din Societe Generale banka – 215 mlrd din Raiffeisen banka – 212 mlrd din
Banke koje su poslovale sa dobitkom (pre oporezivanja) u I kvartalu 2014. 1. 2. 3. 4. 5. Banka Intesa – 2, 004 mlrd dinara, Raiffeisen banka - 1, 902 mlrd dinara, Unicredit banka – 1, 619 mlrd dinara, Komercijalna banka – 1, 207 mlrd dinara, Eurobank – 573 mlrd dinara. Četiri banke (iz gupe Top 5 po visini bilansne sume) imaju dominantno učešće u dobiti bankarskog sektora – preko 72% dobitka bankarskog sektora. Izvor: NBS
Banke koje su poslovale sa gubitkom u I kvartalu 2014. 1. 2. 3. 4. 5. NLB banka: - 370 mlrd dinara, Srpska banka: - 246 mlrd dinara, Piraeus banka: -243 mlrd dinara Marfin banka: – 182 mlrd dinara, KBC banka: - 71 mlrd dinara. Izvor: NBS Kvartalni izveštaj NBS
- Slides: 15