BANKA HUMANOG MLIJEKA NOVEMBAR 2020 Istorija banke humanog

BANKA HUMANOG MLIJEKA NOVEMBAR 2020.

Istorija banke humanog mlijeka Studije koje je proveo Theodor Escherich, pedijatar na Univerzitetu u Beču, od 1902. do 1911. godine, dovele su do izgradnje Carskog instituta za njegu majki i djeteta i otvaranjem prve banke ljudskog mlijeka u Beču 1909. godine. Druga banka za humano mlijeko otvorena je u Bostonu sljedeće godine, a tokom 20. vijeka ovaj trend se masovno proširio širom Sjedinjenih Država i Evrope. Danas postoji oko 500 banaka za humano mlijeko koje posluju u više od 37 zemalja širom sveta. U Evropi postoji 210 aktivnih banaka humanog mlijeka, a najveći broj banaka imaju Francuska, Italija i Švedska. Broj banaka humanog mlijeka se kontinuirano povećava.

Banka humanog mlijeka je ustanova je u kojoj se čuva, obrađuje i testira humano mlijeko koje majke izdoje za svoje dijete ili daruju banci kako bi ga ona mogla iskoristiti za djecu kojoj je potrebno. Banka mlijeka je neprofitna struktura organizovana za: Prikupljanje doniranog majčinog mlijeka, Pasterizaciju humanog mlijeka Skladištenje humanog mlijeka Bakteriološki pregled Distribuciju majčinog mlijeka. Promociju / podrška dojenju nedonoščadi

“ Najosetljivija dojenčad su u najvećem riziku da ne dobiju majčino mlijeko! ”

Dojenje je najbolji način hranjenja novorođenčadi, jer je majčino mijeko i dalje jedino mlijeko po mjeri i jedinstveno prilagođeno djetetu. Kada majka iz nekog razloga nije u mogućnosti da direktno hrani svoje dijete, sljedeća najbolja opcija je korišćenje pasterizovanog donatorskog majčinog mlijeka, iako su neki nutritivni elementi inaktivirani postupkom pasterizacije, ono i dalje ima dokumentovane prednosti u poređenju sa adaptiranim mlekom. BANKE HUMANOG MLIJEKA SU PRVENSTVENO USMJERENE NA PRUŽANJE DONATORSKOG MLIJEKA NOVOROĐENČADIMA VISOKOG RIZIKA, A POSEBNO DJECI KOJA SU ROĐENA PRIJEVREMENA.

Zašto je njima važno? Svake godine se u Republici Srpskoj, od ukupnog broja rođene djece, čak 10% rodi prerano. Ova osjetljiva grupa novorođenčadi treba najbolju moguću hranu da izrastu i razviju se u zdravu djecu. Humano mlijeko je hrana i lijek koji štiti prerano rođenu djecu, kao i djecu rođenu u terminu, protiv bolesti i crijevnih infekcija. Ova hrana štiti dijete od zaraznih i upalnih bolesti te utiče na djetetov imunološki, neurološki i kognitivni razvoj Premda je majčino mlijeko najbolje, prijevremeno rođeno dijete ne može sisati i često njihove majke nisu u mogućnosti izdojiti za njih dovoljno mlijeka. Za djecu koja su u neonatalnim jedinicama intenzivnog liječenja, donacije mlijeka su presudne za život. U osiguravanju takvog mlijeka glavnu ulogu ima Banka mlijeka koja neonatalne jedinice intenzivnog liječenja opskrbljuje sigurnim, pasteriziranim doniranim mlijekom.

Banke humanog mlijeka u okruženju Ministarstvo zdravlja Republike Srbije otvorilo je 2009. godine Prvu srpsku banku humanog mlijeka. Prva srpska banka humanog mlijeka se nalazi u Institutu za neonatologiju, Kralja Miltina 50, u Beogradu. Slogan „VIŠE OD HRANE – MAJČINO MLEKO JE LEK“ objašnjava njegov značaj za novorođenčad. Majčino mlijeko je prirodna, jedinstvena hrana za njeno novorođenče. Kada nema mlijeka svoje majke, djeca hranjena donorskim mlijekom imaju bolji neurološki i motorni razvoj od djece hranjene komercijalnom formulom. Djeca rođena sa težinom manjom od 1850 grama, a koja su hranjena donorskim mlijekom, u uzrastu od 16 godina imaju manji rizik od razvoja povišenog krvnog pritiska i šećerne bolesti u odnosu na djecu hranjenu komercijalnim formulama. Donorsko humano mlijeko je, za sada, namjenjeno prijevremeno rođenoj djeci koja se liječe u Institutu za neonatologiju.

Banke humanog mlijeka u okruženju Ministarstvo zdravstva je bilo prokretač projekta osnivanja banke humanog mlijeka na inicijativu UNICEF-a i Hrvatske udruge grupa za podršku dojenju (HUGPD). Osnivanje banke humanog mlijeka prepoznato je kao jedno od ključnih ulaganja u dobrobit najmlađe djece i dio je Strateškog plana Ministarstva zdravstva 2018. – 2020. godine. Banka humanog mlijeka započela je s radom 15. novembra 2019. godine i dio je Hrvatske banke tkiva i stanica koja djeluje unutar Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb (KBC Zagreb).

Ciljevi: Da se obezbijedi nepristrasan i siguran pristup humanom donatorskom mlijeku. Učiniti donatorsko mlijeko dostupnim kada je dojenje nemoguće. Osigurati dovoljnu količinu darovanog humanog mlijeka za prijevremeno rođenu djecu i ugroženu novorođenčad koja nemaju pristup mlijeku vlastite majke Da podršku dojenja držimo u središtu svega što radimo. Osigurati samoodrživost sistema. Stvoriti standarde sigurnosti i efikasnosti.