BAKTERIJSKI UZRONICI MASTITISA KRAVA Prof dr sc Branka

BAKTERIJSKI UZROČNICI MASTITISA KRAVA Prof. dr. sc. Branka Šeol ZAVOD ZA MIKROBIOLOGIJU I ZARAZNE BOLESTI S KLINIKOM VETERINARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Tel. /faks: 01 2390 208 Mob: 091/89 38 101 OSIJEK, 18. ožujka 2010.

Mastitis je upala mliječne žlijezde uzrokovana brojnim mikroorganizmima najčešće bakterijama rjeđe kvascima i plijesnima Ø prema kliničkom očitovanju razlikujemo Ø akutni Ø subklinički Ø kronični mastitis

ČIMBENICI KOJI POGODUJU NASTANKU MASTITISA Mikrobi- današnje predavanje genetske osobine krave oprema za mužnju postupci mužnje okoliš

MEĐUODNOS BAKTERIJA – DOMAĆIN - OKOLIŠ KOJI REZULTIRAJU MASTITISOM čimbenik - mikrob čimbenik - domaćin čimbenik - okoliš Ø sposobnost preživljavanja u Ø genetska predispozicija za mastitis: Ø prisutnost velikog broja neposrednom okolišu životinje (E. coli, Pseudomonas aeruginosa, Fusobacterium necrophorum) oblik sise, tonus sfinktera, anatomija sisnog kanalića, sposobnost slabljenja suspenzornog ligamenta potencijalno patogenih mikroba u neposrednom okolišu što upućuje na loše zoohigijenske uvjete Ø sposobnost naseljavanja mliječnog Ø dob: Ø opći pristup životinji(njama); kanalića (S. aureus, S. agalactiae) starije krave - nakon četvrte laktacije sklonije mastitisu koli-mastitis u pravilu se javlja u farmskom-masovnom držanju Ø sposobnost čvrstog prijanjanja na Ø stupanj laktacije: Ø oštećeni ili neprikladni strojevi epitel m. žlijezde (S. aureus, S. agalactiae) osjetljivije nakon telenja te slijedeća dva mjeseca za mužnju Ø stupanj invazivnosti – pr. Ø oštećenja sisa: Ø proljevanje suvišnog- streptokoki uzrokuje neznatne patološke promjene a stafilokoki potiču degenerativne promjene nepravilna strojna mužnja pogoduje oštećenju sisa ili su ulazna vrata bakterijama nevaljalog mlijeka u okoliš upućuje na neprikladnu mužnju i higijenu Ø sposobnost izbjegavanja Ø imunološki čimbenici: Ø oštećenje kože koje nastaje zbog fagocitoze i protubakterijskih lijekova te antimikrobna rezistencija titar Ig. A, Ig. G 1, laktoferina i fagocita u mliječnoj žlijezdi sisanja (ovce)

MASTITIS U KRAVA: najčešći etiološki uzročnici svrstani po važnosti, prirodnom staništu i obliku mastitisa uzročnik Staphylococcus aureus Streptococcus agalactiae Streptococcus disgalactiae Streptococcus uberis E. coli, Klebsiella pneumoniae Arcanobacterium pyogenes (prije Actinomyces pyogenes) Arcanobacterium pyogenes i neki anaerobi (ne dijagnosticiraju se rutinski) prirodno stanište oblik mastitisa oštećeno vime, koža, sluznice subklinički-često veliki broj krava subklinički inficirano, kronični, akutni i perakutni (gangrenozni) intramamarno, mliječni kanal akutni ili kronični, rekurentni oblik usna šupljina, vaginalna sluznica koža, tonzile, vaginalna sluznica, izmet, prašina, stelja - bolest intenzivnog-stajskog uzgoja koža, sluznice fiziološka mikroflora (muhe pasivni prijenos ) akutni-suhostaj “koli”-mastitis, perakutni (sepsa), neposredno po telenju u krava s malim brojem SS perakutni, gnoji mastitis, suhostaj ili prvotelkinje prije telenja ljetni mastitis u zasušenih krava i junica

MASTITIS U KRAVA: rijeđe zastupljeni uzročnici svrstani po važosti, prirodnom staništu i obliku mastitisa uzročnik prirodno stanište oblik mastitisa Streptococcus pyogenes čovjek Streptococcus pneumoniae čovjek perakutni, groznica Streptococcus equi subsp. zooepidemicus sluznice subakutni ili kronični Enterococcus faecalis Pseudomonas aeruginosa koža, izmet zemlja, voda, izmet Nocardia asteroides zemlja Serratia marcescens zemlja, izmet akutni mastitis perakutni (sepsa), kronicitet, perzistirajući sporadički se javlja prvo kao akutni mastitis, a zatim postaje kroničan (granulomatozne promjene u vimenu) perakutni (sepsa), kronicitet, perzistirajući

MASTITIS U KRAVA: rijeđe zastupljeni uzročnici svrstani po važosti, prirodnom staništu i obliku mastitisa uzročnik prirodno stanište oblik mastitisa sluznice nosa, usta akutni ili perakutni mastitis Mycobacterium bovis metastaze iz primarnog žarišta induracija i hipertrofija vimena Fusobacterium necrophorum fiziološka anaerobna mikroflora crijeva, okoliš akutni mastitis Pasteurella multocida; Mannheimia haemolytica Bacillus cereus Leptospira interrogans serovar hardjo genotip Hardjo-Bovis ili pomona Candida albicans (kvasac) Aspergillus fumigatus (plijesan) hranjenjem “otpatcima” iz pivovare, intramamarno voda, vlažno tlo, mokraća ili subklinički inficirane životinje koža, sluznice, okoliš Najčešće bude mehanički unesen u mliječni kanal perakutni ili akutni agalakcija akutni (apscesi) ili kronični

Staphylococcus spp. Ø Gram-pozitivni aerobni koki Ø Porodica Micrococcaceae (rodovi Micrococcus, Staphylococcus i Rothia (Stomatococcus) su katalaza-pozitivni Ø Stafilokoki su najčešći izolati u veterinarskoj medicini a pripadaju porodici Micrococcaceae Ø Najveće značenje imaju koagulaza-pozitivni stafilokoki ( S. aureus, S. pseudintermedius, S. hyicus) ali i koagulaza-negativni staf. sve češće sudjeluju u etiologiji mastitisa

Staphylococcus aureus Ø Stafilokoki mogu biti prolazni kontaminanti, kratkotrajni ”stanovnici” ili trajni kolonizatori kože sisavaca Ø Stafilokoki uzrokuju: - infekcije rana u svih životinja - mastitis - kožne infekcije - infekcije zglobova (pilići!)

EPIDEMIOLOGIJA STAFILOKOKNOG MASTITISA NA FARMAMA MLIJEČNIH KRAVA intramamarni izvori zaraze Prvi i najvažniji rezervoar bakterije S. aureus je zaraženo VIME NAJVAŽNIJI NAČIN PRIJENOSA SA ZARAŽENOG NA NEZARAŽENO VIME SU RAZLIČITI PREDMETI - STROJEVI ZA MUŽNJU, KRPE KOJIM SE BRIŠE VIME ili RUKE MUZAČA AKO ZADNJA KRAVA U NIZU MUŽNJE IMA MASTITIS TADA ĆE PRVA SLIJEDEĆA KRAVA BITI IZRAVNO IZLOŽENA INFEKCIJI

EPIDEMIOLOGIJA STAFILOKOKNOG MASTITISA NA FARMAMA MLIJEČNIH KRAVA ekstramamarni izvori zaraze S. aureus se nalazi na tijelu (koža, sluznice) većine sisavaca!!! izdvojen je s kože sisa i vimena, nosa, grudnog koša, sakruma, kaudanih nabora i trbuha, sluznice usana, očiju, vagine, rektuma krava S. aureus koji se nalazi na koži sisa često se NE izlučuje mlijekom – istraživači se ne mogu složiti jesu li stafilokoki na koži sisa krava izvor zaraze za ostale krave ali treba smatrati da JESU

Ø Preživljavanje u okolišu - OKOLIŠ se NE smatra važnim izvorom zaraze bakterijom S. aureus iako se ovu bakteriju praktički može izdvojiti odasvud - ZRAK - aerogeno širenje, bakterija S. aureus dokazana je u zraku u bolnicama, peradnjacima i izmuzištima - STELJA – bakterija S. aureus nije izdvojena iz stelje ili samo vrlo rijetko s podloge na kojima obitavaju krave, te se ne smatra izvorom zaraze za krave - 10 – 40% LJUDI “nosi” bakteriju S. aureus na sluznici ždrijela i nosa, a RUKE MUZAČA smatraju se glavnim izvorom ove bakterije

Ø MUHE Ø Znanstvenici su pokusima dokazali da su muhe (Musca domestica) vektori odnosno da su izravno odgovorne za širenje bakterije S. aureus. Ø Obadi također prenose bakteriju S. aureus a šugarci koji oštećuju kožu vimena doprinose lakšem prodoru ove bakterije u vime Bakterija S. aureus izdvojena je s opreme, instrumenata, objekata, vode, hrane i ostalih vrsta životinja

Staphylococcus aureus BOLEST I PATOGENEZA Ø Infekcije nastaju uglavnom kada su sluznice i/ili koža oštećene na bilo koji način a infekciju potpomaže strano tijelo ili odumrlo tkivo Ø Bakterija Staphylococcus aureus tvori brojne čimbenike virulencije koji joj omogućuju prodor i zadržavanje u životinji

čimbenik virulencije Ø Ø Ø Kapsula Peptidoglikan Teihonska kiselina Protein A Toksini Ø Eksfolijacijski toksin Ø Enterotoksini Ø Toksin koji uzrokuje Ø Ø toksični šok Koagulaza Hijaluronidaza Lipaza Nukleaza učinak Ø Inhibira fagocitozu Ø Privlači leukocite i inaktivira komplementni sustav Ø Vezuje fibronektin Ø Vezuju imunoglobuline Ø Sprečavaju fagocitozu, citotoksičnost Ø Djeluje proteolitički u stratum granulosum epidermisa Ø Superantigenost (aktivacija T-limfocita-povećana citotoksičnost), uzrokuje povraćanje i proljev Ø Superantigenost, oštećenje endotel Ø Pretvara fibrinogen u fibrin-zgrušavanje plazme Ø Rastvara vezivno tkivo - olakšava širenje uzročnika Ø Razgrađuje masnoće Ø Razgrađuje DNA

Stafilokokni mastitis Ø Bakterija Staphylococcus aureus najčešći je uzročnik kroničnog i subakutnog mastitisa krava iako tijek infekcije može biti i akutan a mastitis gangrenozan Ø S. aureus se najčešće prenosi opremom za mužnju i kroz oštećenja kože vimena (oprema, ugrizi muha, šugaraca) odnosno mliječnog kanala Ø Vrlo važan trenutak za nastanak mastitisa jest vezivanje bakterije S. aureus za epitel duktusa i alveola a zatim se uzročnik širi sisnim kanalom

Ø Nažalost ova faza ovisi o do sada nerazjašnjenim čimbenicima koji se odnose na: - umnažanje stafilokoka, - imunost prema alfa toksinu kojeg tvori bakterija S. aureus, - brzini urođene imunosne reakcije, odnosno dotoka polimorfonuklearnih neutrofilnih leukocita (neutrofili) na mjesto infekcije, - učestalosti mužnje (evakuacija uzročnika) i - sposobnosti soja da tvori hemolizine i koagulazu. Ø Neutrofili koji se nalaze u perifernoj krvi vrlo djelotvorno ubijaju stanice vrste S. aureus in vitro, ali u vimenu-(in vivo) djelovanje im je znatno slabije što je najvjerojatnije posljedica inhibitornog djelovanja mliječne masti i kazeina

SAŽETAK 1. PRIMARNI IZVOR ZARAZE BAKTERIJOM S. AUREUS JE INFICIRANA MLIJEČNA ŽLIJEZDA 2. INFICIRANA MLIJEČNA ŽLIJEZDA NIJE JEDINI IZVOR/REZERVOAR BAKTERIJE S. AUREUS 3. JUNICE MOGU ZADRŽAVATI BAKTERIJU S. AUREUS (intramamarna infekcija) a KRAVE OBOLJEVAJU U SUHOSTAJU 4. MJERE ZA NADZIRANJE I KONTROLU KONTAGIOZNOG MASTITISA TREBA PROVODITI I ONDA KADA JE BROJ ZARAŽENIH KRAVA MALEN ILI IH UOPĆE NEMA

Streptococcus spp.

Ø Streptokoki su gram-pozitivne, fakultativno anaerobne, katalaza- negativne, nesporogene i nepokretne bakterije kugličasta oblika poredanih u nizovima beta- hemolitični streptokok tipična morfologija streptokoka poredani u nizu Ø Prema polisaharidnom antigenu stanične stijenke streptokoki su podijeljeni u skupine koje se označavaju velikim slovima abecede: A, B, C, D, E, G, L i V, no S. uberis, S. parauberis i S. pneumoniae ne pripadaju niti jednoj skupini

1. Streptococcus agalactiae (skupina B prema Lanefieldovoj) - uobičajen uzročnik kontagioznog mastitisa krava, kroničnog, subkliničkog ili akutnog tijeka, a zahvaćene su najčešće više od jedne četvrti - subklinički oblik očituje se povećanim brojem somatskih stanica bez vidljivih promjena u izgledu mlijeka - čimbenici virulencije bakterije S. agalactiae proučavani su na ljudima i BALB/c miševima sa svrhom da se ustanovi populacija leukocita i tvorba citokina u mliječnoj žlijezdi inficiranoj ovim streptokokom

Ø Već nakon 24 sata bakterija S. agalactiae se umnožila u mliječnoj žlijezdi a njezin broj ustostručio, a već nakon šest sati bakterija je dokazana i u ostalim organima Ø Istovremeno broj neutrofila se znatno povećao kao i tvorba upalnih citokina: interleukin (IL)-1β, IL-6 kao i “tumor necrosis factor alfa” (TNF-α) što je jasan znak UPALE Ø Upalni citokini pojačano su se izlučivali 72 sata nakon infekcije, a u područnim limfnim čvorovima porastao je broj makrofaga ali i T limfocita Ø 10 dana nakon infekcije ustanovljen je porast titra protutijela za bakteriju S. agalactiae Ø Sve navedeno upućuje na to da infekcija vimena provocira mehanizme urođene imunosti (UPALA – kao prvi mehanizam obrane od infekcije) kao i humoralnu imunost, odnosno tvorbu specifičnih protutijela

LIJEČENJE Ø Bakterija S. agalactiae obitava SAMO u vimenu krava a većina (88 -95%) zaraženih krava moguće je izlječiti primjenom penicilinskih antibiotika; krave koje ne reagiraju na poduzeto liječenje potrebno je odvojiti od zdravih i izlučiti jer su trajan izvor infekcije za ostale zdrave krave PREVENTIVA 1. Dezinfekcija sisa nakon mužnje 2. Terapija u suhostaju svih krava i svih četvrti 3. Pri svakoj pojavi mastitisa ODMAH poduzeti liječenje 4. Redovito kontrolirati i održavati opremu za mužnju 5. Zasušivati kronično zaražene krave

Streptococcus dysgalactiae Ø Bakterija Streptococcus dysgalactiae uzročnik je tzv. okolišnog mastitisa a izdvaja se iz krava u laktaciji i suhostaju i u uzornim uzgojima u kojima se trajno provodi nadzor Ø Iako često prisutna kao uzročnik mastitisa ova bakterija i dalje je nepoznanica glede čimbenika virulencije Ø Poznato je da bakterija S. dysgalactiae može, posredstvom svojih površinskih bjelančevina, reagirati s više plazminih i izvanstaničnih bjelančevina domaćina, primjerice immunoglobulinom G, albuminom, fibronektinom, fibrinogenom, kolagenom, vitronectinom, plazminogenom, i α 2 -makroglobulinom Ø S. dysgalactiae također tvori enzime hijaluronidazu i fibrinolizin koji joj pomažu u razgradnji tkiva i širenju po inficiranom tkivu vimena

Ø U pokusnim uvjetima S. dysgalactiae prijanja i prodire u epitelne stanice m. žlijezde a sve je uvjetovano složenim mehanizmima koji se odvijaju između epitelnih stanica i mikroba Ø Bakterija preživljava U EPITELNIM STANICAMA MLIJEČNE ŽLIJEZDE DUGO VREMENA NE MIJENJAJUĆI SE NITI UNIŠTAVAJUĆI EPITELNE STANICE (nema klinički vidljivih znakova mastitisa!!!) Ø Potrebna su nova istraživanja koja će rasvjetliti međuodnos bakterije i stanica domaćina u početnoj fazi infekcije i tako poboljšati poznavanje patogeneze intramamarne infekcije što bi u konačnici pomoglo razvitku postupaka da se smanje štete uzrokovane infekcijom vimena ovom bakterijom

MIKOPLAZMALNI MASTITIS U KRAVA UZROKOVAN VRSTOM Mycoplasma bovis Dijagnostika mikoplazama obavlja se u bakteriološkom laboratoriju Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti, Heinzelova 55 VETERINARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Tel. /faks: 01 2390 208 Mob: 091/89 38 101

Ø Mastitis u krava muzara u uvjetima intenzivne stočarske proizvodnje općenito predstavlja gospodarski značajnu bolest, a u novije se doba među uzročnicima upale vimena sve češće spominju infekcije mikoplazmama. Ø Poznato je više od 100 vrsta mikoplazama Ø Čak 11 različitih vrsta mikoplazama sudjeluje u etiologiji mastitisa u mliječnih krava Ø Najveće značenje ima vrsta Mycoplasma bovis (M. bovis) koja je do sada je izdvojena iz mlijeka krava u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji.

ETIOLOGIJA Ø M. bovis jedna je od najpatogenijih mikoplazama za govedo. Ø Po učestalosti nalaza i značenju koje ima u etiologiji zaraznih bolesti u goveda nalazi se na prvom mjestu među dvadesetak vrsta tih mikroba izdvojenih iz goveda, posebice u europskim zemljama i SAD-u. Ø M. bovis prvi je puta izdvojena iz vimena krava oboljelih od mastitisa 1962. godine u SAD-u

PROŠIRENOST Ø Vrsta M. bovis NIJE ubikvitarna, ali je često prisutna u goveda u područjima u kojima se infekcija javlja enzootski. Ø S epizootiološkog stajališta važna je činjenica da M. bovis često uzrokuje latentne infekcije vimena što ima važnu ulogu u širenju infekcije tim uzročnikom, a time mikoplazmoznog mastitisa.

Tko koga zaražava? Mlijeko zaražene krave “zdravo”tele pneumonija artirits mastitis krava pobačaj bolesno tele vime

Ø U pokusnim je uvjetima dokazano da su sojevi M. bovis izdvojeni s nosne sluznice zdrave ili bolesne teladi patogeni za vime krava u kojih mogu uzrokovati mastitis što upućuje na zaključak da je klinički zdrava, ali mikopazmama inficirana telad važan izvor zaraze za krave Ø To upućuje na zaključak da je klinički zdrava, ali mikopazmama inficirana telad važan izvor zaraze za krave Ø M. bovis u pokusnim uvjetima može uzrokovati pobačaj u krava, a nakon intravezikularne aplikacije u bikova uzrokuje vezikulitis, epididimitis i orhitis

PREŽIVLJAVANJE U OKOLIŠU Ø Uvriježeno je ali i pogrešno mišljenje da M. bovis ne može dugo preživjeti izvan domaćina u okolišu zbog nedostatka vlage. Ø Znanstvenici su istražili preživljavanje mikoplazama izdvojenih iz životinja pri različitim temperaturama i u različitim hranjivim podlogama i izvan njih. Ø vrsta M. bovis pri temperaturi od +40 C preživljava dana, Ø pri +300 C 185 dana, Ø pri +370 C 140 -180 dana, Ø pri sobnoj temperaturi 59 -185 dana. 59 -116

Ø M. bovis na običnom filtar papiru pri temeraturi od +40 C zadrži infektivnost čak 126 dana. Ø M. bovis, suprotno dosadašnjem mišljenju, može dovoljno dugo preživjeti u okolišu da bi se njome inficirala zdrava goveda.

KLINIČKI NALAZ Ø M. bovis uzrokuje: Ø akutne do subakutne upalne procese u različitim organima: vimenu krava, ØMastitis uzrokovan tom vrstom vrlo je kontagiozan (zarazan, priljepčiv) Ø zglobovima teladi i mlađih goveda Ø te u dišnom ili spolnom sustavu u mladih i odraslih goveda

MASTITIS Ø U zaraženim stadima od mastitisa oboli više od 20% muznih krava bez obzira na stadij laktacije a oboljevaju i krave u suhostaju. Ø INKUBACIJA ovisi o dozi uzročnika, a iznosi dva do šest dana. Ø Kada se bolest ukorijeni u stadu inkubacijski period može se protegnuti i na nekoliko tjedana, a klinički zdrave krave često izlučuju uzročnika mlijekom.

Ø Jedan od najvažnijih znakova mastitisa uzrokovanog vrstom M. bovis je: Ø izrazita promjena konzistencije mlijeka, Ø nagli pad mliječnosti na svega nekoliko mililitara sekreta u tijeku tri do pet dana nakon početka bolesti, Ø brzo širenje infekcije s inficiranih na neinficirane četvrti Ø neuspjeh u liječenju antibioticima krajnji ishod - agalakcija.

MLIJEKO KRAVA IZ KOJEG JE IZDVOJENA MYCOPLASMA BOVIS Lijevo i sredina: mlijeko Krava zaraženih vrstom Mycoplasma bovis Mlijeko zdrave krave

Ø Spomenuti klinički znakovi mastitisa puno su izraženiji prvom pojavku bolesti u nekom uzgoju kao i u krava koje su se neposredno otelile. Ø Osim što se smanji količina mlijeka, značajno se mijenja konzistencija sekreta vimena, koji je vodenast do gnojni. Ø Za mikoplazalni mastitis tipičan je nalaz obilnog taloga u epruveti koji čine krpice fibrina i vodenasti sadržaj iznad njega.

LIJEČENJE Ø Iako se u liječenju infekcija uzrokovanih mikoplazmama koriste mnogi antibiotici i kemoterapeutici, kao što su primjerice oni iz skupine fluorokinolona (enrofloksacin i danofloksacin), teraciklinski pripravci, spektinomicin, gentamicin i spiramicin, važno je znati da potpunog izliječenja nema. Ø Jednom zaražena krava većinom ostaje doživotno inficirana. Iz ove spoznaje proizlazi činjenica da naglasak u suzbijanju mastitisa uzrokovanog mikoplazmama treba staviti na profilaksu.

PROGRAM NADZORA I SUZBIJANJA MIKOPLAZMALNOG MASTITISA U MLIJEČNIH KRAVA

U KOJIM SE TIPOVIMA UZGOJA POJAVLJUJE MIKOPLAZMA? Ø U uzgojima mliječnih krava u kojima se NE provodi nadzor, infekcija se proširi na približno 70% krava a redovito je povezana s nedostatnom higijenom vimena u najširem smislu riječi (OPREMA ZA MUŽNJU, ruke, nesterilni aplikatori, stelja. . . ) Ø U uzgojima mliječnih krava u kojima se provodi nadzor infekcija će zahvatiti oko 10% krava Ø OPTIMALAN BROJ ŽIVOTINJA BIO BI 150

MOŽEMO LI MIKOPLAZMALNI MASTITIS DOKAZATI UOBIČAJENIM BAKTERIOLOŠKIM POSTUPCIMA? Ø NE, NIKADA, stoga što su za uzgoj mikoplazama potrebne posebne hranjive podloge i što za njihov uzgoj (za razliku od ostalih bakterijskih uzročnika mastitisa) treba 4 do 7 a ponekad i 10 danasporo rastu Ø Nakon što ih uzgojimo potrebno je odrediti kojoj vrsti pripadaju (nisu sve mikoplazme patogene): ELISA, PCR

Ø VAŽNO je znati da je mikoplazme moguće izdvojiti iz skupnog uzorka (bazeni) čak iako je samo JEDNA KRAVA IZVOR ZARAZE Ø ALI ako se mikoplazme izlučuju samo povremeno (stado koje je kronično zaraženo) moguće je da rezultat pretrage bude negativan-što nije dokaz da je stado zdravo!!

ŠTO UČINITI KADA SE USTANOVI MIKOPLAZMALNI MASTITIS? Ustanoviti proširenost mikoplazmalnog mastitisa (uzgoj mikoplazama) Mali broj zaraženih životinja (nalaz mikoplazama u bazenima broj. SS nije povećan) Procijeniti ekonomsku situaciju s obzirom na stupanj zaraženosti Velik broj zaraženih životinja (nalaz mikoplazama u bazenima broj. SS povećan)

Mali broj zaraženih životinja (nalaz mikoplazama u bazenima broj. SS nije povećan) 1. IZLUČITI nekoliko krava s visokim brojem SS 2. IZLUČITI nekoliko krava s neizlječivim mastitisom 3. ZAPOČETI S PROGRAMOM PREVENCIJE I NADZORA 4. NAJMANJE JEDNOM MJESEČNO PREGEDAVATI SKUPNE UZORKE (BAZENI) UZGOJ U LAB. 5. ODREDITI BROJ SS SVAKOJ KRAVI 6. NOVONABAVLJENE KRAVE: KARANTENA, UZIMANJE MLIJEKA, UZGOJ MIKOPL. (LAB) BROJ SS MANJI OD 200 000 2 X NEG = SLOBODNO OD MIKOPLAZAMA 7. MLIJEKO SVIH NETOM OTELJENIH KRAVA 2 -3 DANA PO TELJENJUPOSLATI U LAB. NA UZGOJ NA MIKOPLAZME

Velik broj zaraženih životinja (nalaz mikoplazama u bazenima broj. SS povećan) Pretražiti mlijeko svih krava u stadu (uzgoj u lab. ) Identifikacija M. bovis IZDVOJITI SVE KRAVE U KOJIH JE KULTURELNOM PRETRAGOM DOKAZANA MIKOPLAZMA RABITI ILI ZASEBNU OPREMU ZA MUŽNJU ILI MUSTI PRVO ZDRAVE POTOM ZARAŽENE IZLUČITI SVE INFICIRANE KRAVE RABITI STERILNU OPERMU, INJEKTORE I SLIČNO ZAPOČETI PROGRAM NADZORA

PREVENTIVNE MJERE KOJE TREBA PODUZETI DA BI SE SPRIJEČILO ŠIRENJE MIKOPLAZMALNOG MASTITISA Ø ZAPOČETI NADZOR PODRAZUMIJEVA SLIJEDEĆE KORAKE: Ø USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA PRIKUPLJANJE UZORAKA MLIJEKA ZA MIKROBIOLOŠKU PRETRAGU MLIJEKA Ø OBUHVATITI TREBA: Ø SVA NOVA STADA Ø SVE KRAVE KOJE SU SE VRATILE-IZLOŽBE I SLIČNO Ø SVE NOVE JUNICE I KRAVE Ø SVE KLINIČKI VIDLJIVE MASTITISE Ø JEDNOM MJESEČNO, A PO POTREBI I ČEŠĆE, UZIMATI UZORKE IZ BAZENA (“BULK TANK”)

Ø Poštivanjem predloženog modela postupanja omogućit ćemo otkrivanje zaraženih životinja prije nego li se bolest proširi na veći broj životinja Ø VAŽNO JE USVOJITI SLIJEDEĆU MISAO: Ø SVAKU NOVU ŽIVOTINJU TREBA SMATRATI ZARAŽENOM DOK SE NE DOKAŽE SUPROTNO

SAŽETAK Ø NOVONABAVLJENE ŽIVOTINJE KARANTENA - 2 X NEGATIVNE-SLOBODNE OD MIKOPLAZAMA Ø 1 -2 X MJESEČNO PREGLED SKUPNIH UZORAKA + KONTROLA BROJA SS Ø PREGLED-IZDVAJANJE MIKOPL. U LAB- MLIJEKA SVIH KRAVA S MASTITISM Ø “POZITIVNE” ŽIVOTINJE IZLUČITI I ODVOJITI OD ZDRAVIH Ø STROGA HIGIJENA PRIBORA ZA MUŽNJU I SVEGA ŠTO DOLAZI U DOTICAJ S VIMENOM

HVALA NA STRPLJENJU