AZIJA Azija je najvei kontinent Zemlje s najbrojnijim

AZIJA Azija je najveći kontinent Zemlje s najbrojnijim stanovništvom. Ona graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el -Mandeb). Australija se nalazi južno a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom.

KINA • Narodna Republika Kina, često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji. Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je treća na svijetu (iza Rusije i Kanade) i obuhvaća 9. 596. 960 km². Pruža se od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka. Hainana na jugu (oko 4000 km).

INDIJA • Republika Indija, koja je smještena u Južnoj Aziji i pokriva veći dio Indijskog potkontinenta, je druga najmnogoljudnijadržava n a svijetu, s više od milijardu stanovnika, koji govore više od sto različitih jezika. Indija graniči s Bangladešom, Mianmarom, Kin om, Butanom, Nepalom i Pakist anom, a na jugu je oplakuje Indijski ocean, gdje ima susjede Šri Lanku i. Maldive. Najveća gradska područja su Mumbai na jugozapadu i Calcutta na rijeci Ganges.

OBALNO PODRUCE • Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su Mezopotamija između Eufra ta i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije drevne Mezopotamije, doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. Jerihon je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je 8350. – 7350. prije Krista.

SREDŠNJA AZIJA • . Središnja Azija, područje stepa bilo je naseljeno nomadskim plemenima koja su iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje. Protoindoeuropljana, čiji se jezika proširio na Bliski Istok, Južnu Aziju i granična područja Kine. Sjeverni dio Azija zahvaća područje Sibira koje je rijetko naseljeno, te zbog nepovoljnih klimatskih uvijeta, širenje nomada nije išlo u tom smjeru.

SREDISNJA AZIJA • Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. Kavkaz i Himalaja, pustinje Karakum i Gobiprirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale civilizacije i gradovi u plodnim dolinama su bili znatno tehnološki i društveno napredniji od nomada, ali nisu mogli vojno se oduprijeti jašućim hordama iz stepa. Novopridošli nomadi, koji su osvajali područja Indije, Kine i Bliskog Istoka, došavši u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju brojnu konjicu i održavati prijašnji način života, s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima, i tako prešli na isti način života kao lokalno stanovništvo.

JUZNA AZIJA • Južna Azija je naziv za područje koje se nalazi izmeđujugoistočne, jugozapadne i srednje Azije. Često se smatra sinonimom za Indijski potkontinent, a obuhvaća sljedećesuverene države: • Sve navedene zemlje su članice Južnoazijskog udruženja za regionalnu suradnju (SAARC). • U geografskom smislu Indijski bi potkontinent dodatno uključivao dio spornog teritorija kojeg trenutno kontroliraju Kina i Mianmar. Južna Azija pokriva površinu od oko 4, 480, 000 km² ili 10 postoazijskog kontinenta, a ondje živi oko 40 posto stanovništva Azije. Iako se ne nalazi na potkontinentu, Afganistan se ponekad djelomično ili u cijelosti smatra južnoazijskom zemljom, jer je dijelio mnoge povijesne tokove zajedno s ostatkom regije. • Indijski potkontinent može se geopolitički podijeliti na sljedeće regije:

JUZNA AZIJA • • Afganistan Bangladeš Butan Indija Maldivi Nepal Pakistan Šri Lanka

KINESKI ZID • Zid je, vjerojatno, prvobitno bio još duži. Danas se pretpostavlja da je sezao do pustinje Lop Nor, oko 500 km dalje na zapad od danas najzapadnije poznate točke zida. To, međutim, još nije pouzdano potvrđeno. • Jedan od kineskih naziva, "zid dug 10. 000 lia", ne treba shvatiti doslovno. Li je stara kineska mjera za dužinu od oko 575, 5 m, pa bi prema tome zid trebao biti dug 5. 755 km. Međutim, u kineskom jeziku broj 10. 000 znači beskrajno, beskonačno, pa prema tome, taj naziv bi, zapravo, značio otprilike "nezamislivo dugi zid". • Kineski je zid 1987. godine upisan na UNESCO-vpopis svjetske baštine u Aziji i Oceaniji, a 2007. je izabran među sedam novih svjetskih čuda.