AUGUST ENOA HRVATSKI KNJIEVNIK Sadraj Naslovnica August enoa

  • Slides: 22
Download presentation

AUGUST ŠENOA HRVATSKI KNJIŽEVNIK

AUGUST ŠENOA HRVATSKI KNJIŽEVNIK

Sadržaj • • • Naslovnica August Šenoa Sadržaj Rekli su o Šenoi Tko je

Sadržaj • • • Naslovnica August Šenoa Sadržaj Rekli su o Šenoi Tko je Šenoa Značaj Šenoe Životopis Spomenik Šenoi Životopis (nastavak) Ideje vodilje i književne kreacije • Ideje vodilje i književne kreacije (nastavak) • Ostalo iz književnog opusa • Šenoin Zagreb i okolica – Foto 1 2 3 4 5 • Zanimljivosti – August-sin oca slastičara – Priča o paprenjaku – Paprenjak proturječan kao hrvatska povijest – Paprenjak na hrvatskom tržištu

Rekli su … • A. G. Matoš, književnik: “Šenoa je najzagrebačkiji sin, Orfej koji

Rekli su … • A. G. Matoš, književnik: “Šenoa je najzagrebačkiji sin, Orfej koji je dao glas i riječ tome kamenju da progovara narodnom dušom. ” • Slavko Ježić, literarni povjesničar: “S njime počinje moderna hrvatska književnost. ”

August Šenoa Zagreb, 14. XI. 1838. - Zagreb, 13. XII. 1881. • romanopisac, novelist,

August Šenoa Zagreb, 14. XI. 1838. - Zagreb, 13. XII. 1881. • romanopisac, novelist, pjesnik, dramatičar, feljtonist • ključna figura u hrvatskoj književnosti druge pol. XIX. st. • okušao se gotovo u svim književnim vrstama • u povijesti hrvatske književnosti za nepuna dva desetljeća njegova stvaranja uvriježio se naziv » Šenoino doba «.

Značaj • • • kanonizirao je roman kao žanr pet povijesnih romana su središte

Značaj • • • kanonizirao je roman kao žanr pet povijesnih romana su središte njegova opusa: Zlatarovo zlato (1871), Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogenes i Kletva novele iz suvremenoga života: Mladi gospodin, Vladimir, Prosjak Luka, Branka, Prijan Lovro, U akvariju, Karanfil s pjesnikova groba ljubavna i domoljubna lirika: O, ti dušo moje duše!, Ribareva Jana, Hrvatska pjesma, Zagrebu u lirsko-epskim povjesticama romantičarski opjevava prošla vremena: Prokleta klijet, Propast Venecije, Mila Gojslavic i dr. formirao modernu čitateljsku publiku (K. Nemec)

Životopis • • • Potječe iz ponijemčene obitelji češko-slovačkog podrijetla. Njegov se otac Čeh

Životopis • • • Potječe iz ponijemčene obitelji češko-slovačkog podrijetla. Njegov se otac Čeh Alois(Vjekoslav) Schönoa, prihvativši ponudu biskupa Alagovića i kasnije Haulika za mjesto biskupskoga slastičara, doselio 1830. iz Pešte u Zagreb i 1838. vjenčao sa Slovakinjom Terezijom pl. Rabacs. Pučku školu završava u Zagrebu. Gimnaziju započinje u Pečuhu 1849/50, nastavlja u Zagrebu, gdje mu hrvatski jezik predaju A. Veber Tkalčević, A. Mažuranić i V. Babukić. U šestome razredu 1855. objavljuje prvi književni tekst, prigodnicu Suze, napisanu u povodu smrti njegova suučenika Magjara. Zainteresiran za hrvatsku književnost, posjećuje Lj. Gaja i postaje instruktorom njegova sina Velimira. Nakon mature 1857. pokušava u Beču upisati akademiju za orijentalne studije i posvetiti se diplomatskoj službi, ali ne uspijeva zbog političkih razloga (panslavizam) i stoga upisuje Pravoslovnu akademiju u Zagrebu. God. 1858. započinje studij medicine u Beču, prekida ga 1859. i prelazi u Prag, gdje uz Strossmayerovu novčanu potporu nastavlja studirati pravo. Iako je apsolvirao 1861, zapušta studij, gubi stipendiju i počinje javno djelovati. Surađuje u hrvatskim časopisima Pozor, Glasonoša, Naše gore list, Slavonac, Leptir i uređuje bečki Slawische Blätter. Otac je dvaju sinova -Branimira i Milana.

Spomenik Augustu Šenoi Zagreb, Vlaška ulica (gdje je rođen, na kućnom broju 43)

Spomenik Augustu Šenoi Zagreb, Vlaška ulica (gdje je rođen, na kućnom broju 43)

Životopis (nastavak) • Upravo u Glasonoši objavljuje 1865. članak Naša književnost, pregled hrvatske književnosti

Životopis (nastavak) • Upravo u Glasonoši objavljuje 1865. članak Naša književnost, pregled hrvatske književnosti i programski nacrt vlastitoga književnoga djelovanja. • Na poziv uredništva Pozora vraća se 1866. u Zagreb i nastavlja javnu djelatnost. • Zapažen kao kazališni kritičar, biva 1868. imenovan u kazališni odbor, ubrzo nasljeđuje na mjestu umjetničkoga ravnatelja Hrvatskoga zemaljskog kazališta D. Demetra. • Od 1870. radi kao dramaturg. • Istodobno obnaša dužnost gradskoga bilježnika. • 1873. postaje gradskim senatorom. • Od 1874. je urednik Vienca, vodećeg časopisa onoga doba. • 1877. postaje potpredsjednik Matice hrvatske.

Ideje vodilje i književne kreacije • • • Prihvaća preporodnu ideju: književnost mora odražavati

Ideje vodilje i književne kreacije • • • Prihvaća preporodnu ideju: književnost mora odražavati nacionalni duh i služiti samoosvješćivanju i prosvjećivanju naroda. Osnovni model je modernizirao uspostavivši visoke umjetničke standarde. Romani povijesne tematike poslužili su kao sredstvo nacionalnoga, ali i čitateljskoga odgoja. Model povijesnoga romana, preuzet od engleskoga romantika Waltera Scotta, pogodovao je onodobnomu historicističkomu duhu. Utemeljen na vjernoj rekonstrukciji povijesnih zbivanja, autorovim arhivskim istraživanjima povijesnih vrela i autentičnih dokumenata te historiografskim spoznajama. Kronološka struktura pripovjednih svjetova je ispunjena lokalnom, zagrebačkom bojom i svakodnevicom, ali i jasnim znakovima novih društvenih i političkih prilika.

Ideje vodilje i književne kreacije • • (nastavak) Zlatarovo zlato (1871. ) smatra se

Ideje vodilje i književne kreacije • • (nastavak) Zlatarovo zlato (1871. ) smatra se prvim umjetničkim romanom u hrvatskoj književnosti. Povijesni romani imaju shematizirane pripovjedne postupke, tj. dominantnu romantičarsku matricu tipičnu za pustolovni roman: nemotivirani obrati, prerušavanja, crno-bijela tehnika u karakterizaciji, likovi fatalnih žena, tajanstvenih dobročinitelja i dr. Novele s temom iz suvremenoga života imaju realističke značajke: odabir tema, analiza aktualnih društvenih odnosa (selo - grad, uzdizanje i propadanje intelektualaca na društvenoj ljestvici, propast plemstva). Tako je stvorio temelje za razvitak hrvatskoga književnoga realizma.

Ostalo iz književnog opusa • Zagrebulje, feljtoni –udomaćio je feljtone u hrvatskoj književnoj kulturi

Ostalo iz književnog opusa • Zagrebulje, feljtoni –udomaćio je feljtone u hrvatskoj književnoj kulturi -u njima je dvadesetak godina duhovito i satirično raščlanjivao politička i kulturna pitanja iz zagrebačkoga života • nekoliko putopisa • dramski pokušaj: -komedija Ljubica (Unatoč ponešto šablonski oblikovanim likovima, ta je komedija prikazom zagrebačke gradske sredine nagovijestila prodor scenskoga realizma. ) -uz nedovršenu tragediju Slavka • prevodio je s većine modernih europskih jezika. • pjesnički opus: -je u tradiciji europskoga romantizma, raznolik žanrovski, tematski i metrički. -romance, balade, soneti, povjestice, oktave i sestine -ljubavna, rodoljubna, pobožna i šaljiva lirika -tradicionalni hrvatski silabičkim stihovi, ali i akcenatsko-silabičkim poput jampski intoniranoga jedanaesterca.

Šenoin Zagreb i okolica (Kula Lotršćak)

Šenoin Zagreb i okolica (Kula Lotršćak)

Zanimljivosti August - sin oca slastičara • "Prišivak paprenjarka nadjenuše joj zato: u svem

Zanimljivosti August - sin oca slastičara • "Prišivak paprenjarka nadjenuše joj zato: u svem gradu ne bijaše ni velikaške ni građanske žene koja bi umijela mijesiti paprenjake kao što Magda. Stoga je bilo i svetkom i petkom jagme za njezinimi paprenjaci i sam varoški sudac Ivan Blažeković znao je kadšto ostaviti lijep dinar u njezinoj kasi. . . " (Iz romana "Zlatarevo zlato" A. Šenoe, Mladost, Zagreb, 1973. , str. 6. )

RIČA O PAPRENJAKU Ovaj aromatični kolač spravljan je još u doba daleke renesanse. Specifičan

RIČA O PAPRENJAKU Ovaj aromatični kolač spravljan je još u doba daleke renesanse. Specifičan je po pravokutnom obliku i reljefima s folklornim motivima. Omiljenost paprenjaka kod prvih stanovnika Gradeca opisan je u Šenoinom romanu "Zlatarovo zlato", opis Magde. . . ‘’U svem gradu ne bijaše ni velikaške ni građanske žene koja bi umjela mijesiti paprenjake kao što Magda. . . ’’ A, onda je PAPRENJAKU zaprijetio zaborav! Kreativnost, osjećaj za dobro, poslovnost pretvorili su ovaj krhki kolač u jestivi suvenir "Paprenjak tradicionalni hrvatski kolač".

aprenjak proturječan kao hrvatska povijest Po sastojcima - med, orasi i papar - paprenjak,

aprenjak proturječan kao hrvatska povijest Po sastojcima - med, orasi i papar - paprenjak, kao tradicionalno hrvatsko jelo, uistinu je proturječan, slično kao i cjelokupna hrvatska povijest: slatko papreni zalogaj za mnoge strane apetite. Koliki su tuđinski osvajači kroz stoljeća, kao i ovi najnoviji ovovremenski agresori posezali za tim slasnim zalogajem umiješanim u najboljem mogućem omjeru Srednje Europe i Mediterana, otkidajući za se slatku ocaklinu, a nama ostavljali zapaprenu stvarnost! Sada, kada smo napokon ostali sami "pri obroku", naš tradicijski hrvatski paprenjak možemo podijeliti prijateljima i gostima, i to u svim njegovim nijansama i punoći.

Paprenjak na hrvatskom tržištu • Paprenjak je pravokutna oblika, s jedinstvenim hrvatskim folklornim reljefnim

Paprenjak na hrvatskom tržištu • Paprenjak je pravokutna oblika, s jedinstvenim hrvatskim folklornim reljefnim motivima na prednjoj strani, a proizvode se u četiri različita motiva. Ima prepoznatljivi okus oraha, meda i papra. Pakiran je u ekološku, posebno dizajniranu i atraktivnu ambalažu. Pojedinačno pakiranje opremljeno je privjesnicom koja je na proizvod privezana likom i pričvršćena pečatom. Privjesnica, kao važno razlikovno obilježje proizvoda, sadrži priču na hrvatskom i engleskom jeziku, čiji je autor književnik Zvonimir Milčec. • Asortiman još čine drveni kalupi za pečenje paprenjaka te privjesak u obliku paprenjaka. Svaki drveni kalup sadrži tri različita motiva.