Atmosferski tlak Meteorologija i oceanografija 2 n 1

Atmosferski tlak Meteorologija i oceanografija – 2. n 1

Atmosferski tlak Ø 1. Pojmovi i definicije Ø 2. Ovisnost atmosferskog tlaka o visini i temperaturi Ø 3. Izobare i izobarne karte, zemljopisna raspodjela atmosferskog tlaka 2

Atmosferski tlak – Pojmovi i definicije (str. 71) ØNa svaku površinu izloženu zraku udaraju molekule zraka koje se neprekidno gibaju Øudarci su gusti i česti da djeluju kao sila uvijek okomita na površinu – ta sila podijeljena površinom zove se atmosferski tlak. Øatmosferski ili zračni tlak – sila kojom zrak tlači na jedinicu površine (1 cm²) ØSI jedinica - 10² Pa = 1 h. Pa = 1 mbar Ønormalan atmosferski tlak 1013, 25 h. Pa 3

Ovisnost atmosferskog tlaka o visini i temperaturi Øs povećanjem nadmorske visine smanjuje se temperatura i gustoća zraka pa je i tlak sve manji Øu početku brže pa sve sporije Øveličina promjene tlaka s visinom Øbarička stopa Øzamišljene plohe gdje je jednak tlak Øizobarne plohe Øizobara – linija gdje izobarna ploha siječe Zemlju 4

Izobare i izobarne karte Øizobare spajaju mjesta jednakog atmosferskog tlaka Øpokazuju sliku polja tlaka (baričkog polja) na morskoj razini. Øinterval među izobarama 4 ili 5 h. Pa Ørazlika tlaka između dviju točaka na istoj razini na jedinicu udaljenosti zove se vodoravni gradijent tlaka ili barički gradijent Øgradijentska sila G ide od višeg tlaka prema nižem okomito na izobare Øveći gradijent = brži vjetar = gušće izobare 5

Barički gradijent u cikloni i akticikloni 6

Barički sustav Øciklona i anticiklona su osnovni barički sustavi sa zatvorenim izobarama Øuvale, jezici i klinovi, sekundarne ciklone i anticiklone su izvedeni barički sustavi na periferiji osnovnih oblika Øsedla i doline niskog tlaka Øgrebeni i mostovi visokog tlaka 7

Barički sustavi (isprintano) A – anticiklona a – sekundarna anticiklona C – ciklona c – sekundarna ciklona g – greben visokog tlaka d – dolina niskog tlaka m – most visokog tlaka b – bezgradijentno polje tlaka 8

Dnevne i godišnje promjene tlaka Øovisi o zemljopisnoj širini i mjesnim prilikama Ø napisati na dnu str. 73 i prepisati u bilježnicu: Ønagle promjene, a posebno padovi tlaka najavljuju veliko nevrijeme!!!!! 9

Izobarne karte, zemljopisna raspodjela atmosferskog tlaka Ø napisati na dnu str. 75 i prepisati u bilježnicu: Øtlak varira ovisno o geografskoj širini i razdoblju godine ØPeljarske karte (Pilot Charts) 10

Mjerenje atmosferskog tlaka (str. 75) ØInstrumenti za mjerenja atmosferskog tlaka zovu se BAROMETRI

Živin barometar Ø više vrsta Øs nepomičnom posudom i reduciranom ljestvicom Øs pomičnom posudom i normalnom ljestvicom Øočitanu vrijednost treba svesti na temperaturu 0°C i na morsku razinu

Aneroid Øglavni dio je skup zrakopraznih kutijica od valovitog lima (Vidijeve kutije) Øpromjena tlaka izaziva uleknuće ili izbočenje kutijica Øto se prenosi na kazaljku koja na ljestvici pokazuje tlak Øcijeli aneroid je u valjkastoj mjedenoj kutiji sa staklenim poklopcem

Aneroid Øljestvica s podjelom u h. Pa (hektopaskali) Øna brodu u navigacijskoj kabini ili zapovjedničkom mostu Øprije očitavanja lagano kucnuti prstom po poklopcu da kazaljka svlada trenje Øočitava se na točnost 0, 1 h. Pa Økontrola jednom godišnje ili kod odstupanja u odnosu na živin barometar

Barograf Øradi na istom načelu kao aneroid Øna papirnoj vrpci bilježi stanje i promjene tlaka Øprijamnik ima barem šest Vidijevih kutijica Ønajdonja za kompenzaciju temperature i podešavanje pera Ønajviša u vezi s perom Øvrpca s krivuljom tlaka je barogram Ømikrobarovariograf – promjena tlaka 0, 01 -0, 001 h. Pa

Vjetar Meteorologija i oceanografija – 2. n 16

Vrste zračnih strujanja Øuzrok strujanjima – nejednako zagrijavanje dijelova zemaljske površine i atmosfere Øvjetar – strujanje zraka paralelno sa zemaljskom površinom Økonvergentno i divergentno strujanje Øvertikalno, konvektivno strujanje – u labilnoj atmosferi Økosa strujanja – na orografskim preprekama i frontama Øvertikalna i kosa strujanja mogu biti uzlazna i silazna Ø(precrtati sliku 4. 10. !) 17

Vrste zračnih strujanja Øvrtložna strujanja oko vertikalne osi – dinamička ili toplinska Øzračna strujanja nastoje izjednačiti razlike u tlaku Øpromjene meteo-elemenata podržavaju nejednoliki tlak pa nastaju kružna zračna strujanja ili cirkulacija zraka Øizmeđu tlaka i vjetra postoji veza, ali je promjena temperature glavni uzrok strujanja! promjena temperature promjena tlaka vjetar! 18

Postanak vjetra (slika 4. 11. ) 4 4 4 3 3 2 2 1 1 1 A B 19 Øu atmosferi ravnoteža izobaričke plohe se podudaraju nema strujanja Øtemperature površina A i B jednake zračne plohe nad njima na istoj visini Øjače zagrijavanje površine B Øzrak postaje topliji i diže se Øprelijevanje zraka i vjetar! Ømijenja se tlak pri tlu i postaje nad A veći nego nad B prizemni vjetar

Elementi vjetra Øsmjer vjetra – kompas – odakle puše Øbrzina vjetra – čv, m/s, km/h Øjačina vjetra – učinak na predmete u prirodi na osnovi Beaufortove ljestvice Øsmjer vjetra ovisi o smjeru gradijentske sile Øjačina (brzina) ovisi o vrijednosti gradijenta tlaka 20

Uzroci skretanja vjetra (str. 82. ) ØCoriolisova sila* Øtrenje Øcentrifugalna sila 21

Coriolisova sila (str. 84. ) Øposljedica rotacije Zemlje Øuzrokuje skretanje vjetra, na sjevernoj hemisferi udesno od smjera gradijenta * na slici krug simbolizira Zemlju, crvena točka je promatrač, a crna je čestica koja se giba * iako se čestica giba pravocrtno, promatraču se čini da se gibala krivolinijski jer se ploča okretala 22

Sila trenja i centrifugalna sila (str. 84) Øutječu i na brzinu i na smjer vjetra Øiznad voda je trenje slabije i vjetar jači Øiznad 700 m nad ravnom površinom utjecaj trenja neznatan Øu tropima je Coriolisova sila slaba, prevladava centrifugalna sila pa nema stacionarnog strujanja ØBuys-Ballot-pravilo: ako motritelj okrene lice prema smjeru vjetra, niski tlak je zdesna i nešto natrag (90°-135°) na sjevernoj, a slijeva natrag na južnoj polutci. Visoki tlak je na suprotnoj strani 23

24

Učestalost vjetra – dijagram ruže vjetrova Mali Lošinj Rijeka 25

Geostrofički i gradijentni vjetar (str. 86. ) Øako su izobare pravocrtne, a trenja nema, na vjetar utječu gradijentska i Coriolisova sila koje su uravnotežene i puše geostrofični vjetar Øako su izobare zakrivljene, vjetar se zove gradijentni Øprecrtati slike 4. 17. i 4. 18. Øgradijentni i geostrofični vjetar postoje iznad razine trenja (gdje nema trenja), iznad 700 m Gradijentni vjetar N Barički gradijent Fcf V 26

Struktura zračnih strujanja (str. 88. ) Ølaminarno – po paralelnim stazama Øturbulentno – vrtložno, u prizemnim slojevima troposfere (lepršanje zastave) Ømahovitost (pulzivnost) vjetra – promjene u brzini vjetra Ømiran ili ravnomjeran vjetar – mahovitost do ± 5 m/s Ømahovit (pulzivan, rafalan) vjetar – mahovitost više od ± 5 m/s Ønestalni (promjenjiv) vjetar – mijenja se smjer vjetra više od 45° Østalan vjetar – nema naglih promjena smjera 27

Dnevne i godišnje promjene vjetra (str. 89) Øizrazite dnevne promjene pod utjecajem tla u primorskih i planinskih vjetrova Øsmjer se uglavnom mijenja prema prividnom gibanju Sunca (nejednako zagrijavanje) Øbrzina vjetra raste od 9 ujutro do 13, pa do 18 prestaje (ovisi o temperaturi) Øgodišnje promjene ovise o području 28

Pravi i prividni vjetar (str. 89. ) Øsmjer vjetra – vjetrokaz, kompas, valovi… Øpodjela vjetrova – ruža vjetrova ØBrodski dnevnik – šifrirano Øbrzina vjetra – anemometar, anemograf, čv, m/s Øvjetar na brodu u vožnji je prividni vjetar, tj. rezultanta pravog i kursnog vjetra Øprecrtati 4. 21. a 29

Beaufortova ljestvica ØPrvu ljestvicu s podjelom od 0 -12 bofora (Bf) predložio 1808 engleski admiral Francis Beaufort prema djelovanju vjetra na brod Woolwich Ødanašnja prihvaćena na Međ. meteo. kongresu 1946. u Parizu Øvrijedi za ocean, ovisi o kriteriju motritelja 30

31

32

33

34

35

36

37

Motrenje vjetra na brodu (str. 89. ) ØVjetar je određen po: Øsmjeru i brzini Øje li ujednačen ili mahovit Jugo na Čikatu Bura kod Krčkog mosta

Smjer vjetra Øusporedba smjera krila vjetrokaza prema kompasnoj ruži Øpoložaj dima, zastave, rukavca, valova živog mora Øpomoću kompasa licem u vjetar Øne prema gibanju oblaka

Vjetrokaz (sl. 4. 22. ) Øoznaka strana svijeta Økrilo za smjer vjetra ØWildova ploča za jakost vjetra Øljestvica jakosti vjetra Øna slici – anemoskop

Anemometar - vjetromjer Ømjerenje brzine vjetra Øobrtni Øs Pitotovom cijevi Øprijamni dio (osjetilo) – Robinsonov križ s polukuglama Øzaštićeni dio (za elemente vjetra) – kazaljka Øs prijenosom podataka na daljinu

Anemograf (sl. 4. 24. ) Øbilježenje smjera i brzine vjetra Øprijamni dio: Øsmjer vjetra – krilo – na protuutegu je otvor za statički i dinamički tlak zraka Øsrednja brzina vjetra – Robinsonov križ Øtrenutna brzina vjetra – Prandtlove cijevi – statički i dinamički tlak zraka Ødio za registriranje u navigacijskoj kabini Øvrpca s podjelom za smjer, srednju i trenutnu brzinu

Meteorološka postaja (primjer) Ø Vremenski centar Technoline WS 2307 • Unutarnja temperatura i vlažnost te atmosferski tlak, kao i relevantne vlage • Vanjska temperatura i vlažnost • Subjektivni osjećaj temperature • Prikaz rosišta • mjerenje tlaka u h. Pa ili u hg / mm • Prikaz tendencije vremena • Ilustrirani prikaz vremenske prognoze simbolima (sunčano, oblačno, kišovito) • Mjerenje brzine vjetra u km / h, Čvor, m / s ili Beaufort • Prikaz smjera vjetra

Morski valovi Vidi dogodine u predmetu Oceanografija! 44

Izvori: ØAnton I. Simović, Navigacijska meteorologija Øhttp: //www. hss-1. us/ Øhttp: //www. vialattea. net/ Øhttp: //www. enciklopedija. hr/ Øhttp: //pmdvod. nationalgeographic. com/ Øhttp: //www. floridalightning. com Øhttp: //3. bp. blogspot. com 45