Asanaginica 1 NARODNA BALADA Antonia Sikavica Joler prof

Asanaginica 1 NARODNA BALADA Antonia Sikavica Joler, prof.

Zavičaj žrtava balade 2 �najprevođenije djelo hrvatske književnosti do sada (Goethe, Mérimée, Mickiewicz, Walter Scott, Puškin) �tema – žena koju je muž otjerao od kuće, sebe i djece („knjiga oprošćenja“ – muslimanski običaj) �‘morlačka balada’, ‘žalosna pjesanca’ �Morlakija – zaleđe Dalmatinske zagore od Zrmanje do Neretve (termin Alberta Fortisa) �Imotska krajina: Zadvarje, Zagvozd, Klis, Kokorići kod Vrgorca, Imotski Antonia Sikavica Joler, prof.

Tko je autor balade? 3 �autor - muškarac ili žena, katoličke ili islamske vjere (anonimni pjesnik) - teorije: 1. Ante Pervan Prže - narodni pjesnik i mletački serdar, vojvoda u Kokorićima (kod Vrgorca) - ispričao baladu A. Fortisu (Mate Kuvačić Ižepa) 2. „veoma moralna starija žena, kršćanka i majka” (Mijo Milas i Mate Šimundić) 3. bošnjačka usmena balada iz Imotske krajine (Alija Isaković i Maja Bošković-Stulli) Antonia Sikavica Joler, prof.

Zašto Asanaginica, a ne Hasanaginica? 4 �glas h nestao je u najviše štokavskih govora u 17. stoljeću pa i u govoru Imotske krajine �Alberto Fortis, Put po Dalmaciji , 1774. - prepjev J. Bajamontija na dubrovačku ijekavicu �Alberto Fortis, Xalostna pjesanza plemenite Asanaginize (splitska inačica) – hrvatska ikavica �Vuk Stefanović Karadžić, Hasanaginica, prepjev �dr. Mate Šimundić, Asanaginica od Fortisa do Miklošiča, 1991. Antonia Sikavica Joler, prof.

Zadvarje – mjesto začetka tragedije 5 �„imotska magistrala” – od Ciste Velike, Ciste Provo i Šestanovca do Zadvarja, Vrulja (Dubaca) i mora �„jadranska magistrala” – Omiš, Split i Klis �ZADVARJE (Duare, 1408. = vrata, uski prolaz) - kanjon i vodotok Cetine (od 1648. granica između Turskoga Carstva i Poljičke Republike te Mletaka) �lokacije tragedije: a) Asan-agini dvori u Vrdolu - Zagvozd b) dvori Asanaginičina brata bega Pintorovića - Klis Antonia Sikavica Joler, prof.

Asan-agina smrt 6 � 22. studenoga 1646. Asan-aga je ranjen �posjetile ga majka i sestra, ali ne i ‘vjerna ljuba’ �poručio da ga ne čeka ‘ni u dvoru ni u rodu momu’ (Mijo Milas) � 16. ožujka 1669. ispod kule Poletnice Asan-agu je ubio Tadija Kulušić (Andrija Kačić Miošić) �grob u šumarku u predjelu Carevići �kula Avalica na Cetini: „Što se bili u gori zelenoj? Al’ su snizi, al’ su labudovi? ” Antonia Sikavica Joler, prof.

Susret Asanaginice i imotskoga kadije 7 �Asan-aga iz roda Arapovića - Zagvozd (dizdar) �Asanaginica Fatima iz roda Ali-bega Pintorovića – Klis (umrla 1647. s 23 godine) �Kokorići – mjesto Asanaginičina rođenja (? ) � Kliška tvrđava - mjesto odakle su krenuli svatovi u Imotski? Antonia Sikavica Joler, prof.

Zagvozd – mjesto Asanaginičine drame 8 �Marmontova cesta pod Biokovom prema Vrgorcu �Manastrine u uvali Trnova ili Rudine: „Ote amo, sirotice moje! Kad se neće smilovati na vas majka vaša srca ardjatskoga” �sahranjena s petoro djece u Zagvozdu pored Asan-aginih dvora (? ) �spomen-obilježje tragičnoj junakinji u Imotskom ispisano na šest jezika � Izvor: http: //www. matica. hr/vijenac/536/Stazama%20 i%20 bogazima%20 Asanaginice/ Antonia Sikavica Joler, prof.