ANTUN GUSTAV MATO Pripreme za dravnu maturu Ispitni

ANTUN GUSTAV MATOŠ Pripreme za državnu maturu

Ispitni katalog 2010. /2011. • • Razina A : Matoševa lirika (Utjeha kose, Srodnost, 1909. , Gnijezdo bez sokola ) Cvijet sa raskršća, Camao (novele) Razina B : Matoševa lirika Kip domovine leta 188*

Lirika Utjeha kose • vrsta: sonet • tema: smrt voljene osobe • poruka: smrt kao nova dimenzija postojanja, a ne završetak (samo kosa tvoja još je bila živa. . . ); ljubav je jača od smrti • oksimoron

Srodnost • sonet • đurđica – cvijet koji simbolizira duhovnost; bogat unutrašnji život • pjesma je Matoševa poetika: u svijetu otkriva neočekivane srodnosti, tajne veze među predmetime i pojavama iz prirode (utjecaj Baudelairea i francuskog simbolizma; Baudelaire : Suglasja – sva priroda oko nas je puna simbola, a umjetnik im otkriva značenje) • sinestezija – česta stilska figura u moderni

1909. sonet domoljubna pjesma vizija domovine na stratištu lirski subjekt (pjesnik) žrtvuje se za domovinu (mjesto nje u kobnu rupu skočih. . . ) • Matoš je depatetizirao hrvatsku domoljubnu poeziju (uvodi grube riječi – pejorative ) • •

Gnijezdo bez sokola • sonet • domoljubna pjesama • Matoš se divi hrvatskim velikanima – Zrinski, Lisinski, Vraz, Gaj, Matija Gubec • ljubav prema Zagrebu • bol i gorčina zbog loše društveno-političke situacije u Hrvatskoj; kritički odnos prema stvarnosti • anafora (u gradu tom. . . )

Cvijet sa raskršća • vrsta : novela • simbolika naslova: susret s ljubavlju kao presudan trenutak u životu likova • glavni likovi : Solus (samac, voli avanture) i Izabela(nevina, nježna) = različit odnos spram ljubavi; ljubav na prvi pogled • simbolizam, impresionizam • sinestezija • uloga pejsaža u djelu – nagovještava događaje; priroda je antropomorfizirana tj. usklađena s unutrašnjim životom likova; naglašena bijela boja • završetak : nemogućnost ostvarenja ljubavi

Camao • novela • tema: ljubavna (Alfred Kamenski i Fanny) • psihološka karakterizacija : Kamenski je svjetski putnik, glazbenik, život čovjeka u europskom velegradu doživljava otuđenim, nezadovoljan je i nemiran, živčano rastrojen, hipersenzibilan • ljubav na prvi pogled • ljubav je nemoguće ostvariti • naslov: ptica koja ugiba kada žena prevari muže • pripovijetka pripada Matoševoj simbolističkoj i bizarnoj prozi (utjecaj E. A. Poea)

Kip domovine leta 188* • vrsta: crtica (iz zbirke Iverje, 1899. ) • naslov: preuzet od Pavla Štoosa, pisca iz razdoblja hrvatskog narodnog preporoda (ilirizam) koji je napisao pjesmu „Kip domovine vu početku leta 1830. ” ; aluzija na stvarni povijesni događaj = 1883. godine u Zagrebu tadašnji mađarski ministar dao je skinuti na financijskim i carinskim uredima hrvatske natpise i postavio grbove s mađarskim i hrvatskim natpisima

• Matoš ukazuje da se od vremena nastanka Štoosove budnice do njegova doba ništa nije promijenilo = politička nesloboda; vrijednost i ništavnost ljudskog života; otpor je sveden na pojedinačne slučajnosti, a ne na kolektivan osviješten otpor neprijatelju • alegoričnost (preneseno značenje), simbolika • jezik: dijalektalni izrazi – kajkavsko narječje, zbog uvjerljivost i autentičnosti • crtica pripada krugu novela/crtica s nacionalnorodoljubnom tematikom (povijesni konteks ilirsko doba, odnos Hrvata i Mađara, političke stranke u Hrvatskoj. . . )

• stil: ironija, groteska • ideju je Matoš sam odredio riječima: „. . . satira u kojo je sva naša nacija, u kojoj je cijela Hrvatska personificirana u tvrdoglavoj klepetuši koja umire od običnog husarskog skota. . . ”

Putopis „Oko Lobora” • Lobor – stari dvorac u Hrvatskom zagorju • Matoševo tretiranje pejsaža: pejsaž kao povod emocionalnom uzbuđenju i razvijanju različitih asocija; impresionizam; simbolizam • značajke Matoševa stila: višestruko atribuiranje imenice (imenici pridružuje nekoliko pridjeva – „Zemlja bo je mučni i žuhki tiranin. . . ”) ; trojni ritam ( trostruko nabrajanje pridjeva, imenica ili triju smislenih ritmičkih jedinica „Oblaci teški, crni, zabrinuti oblaci. . . ”) ; upotreba neknjiževnih leksema (dijalektizmi, arhaizmi ) ; biblijski stil (tako postiže svečan i uzvišen ton); muzikalnost (naglašen rečenični ritam)

Matoš – književni kritičar • eseji : Baudelaire, Umjetnost i nacionalizam