Antarktika je kontinent klimatskih ekstrema Od svih dijelova

Antarktika je kontinent klimatskih ekstrema. Od svih dijelova zemlje on je najhladniji: Prosječna godišnja temperatura u unutrašnjosti kopna je -55 °C. Prosječna mjesečna temperatura kreće se ovisno o dužini dana. U vrijeme polarne noći arktičke zime, sunce se uopće ne pojavljuje, dok za vrijeme arktičkog ljeta sja 24 sata dnevno. Tako je u unutrašnjosti prosječna lipanjska (zima na južnoj polutki) između -40 i -68 Celzijevih stupnjeva, a uz obalu oko -18 °C. (21. srpnja 1983). u ruskoj postaji Vastok izmjereno je -89, 2 °C, što je najniža temperatura ikada izmjerena u slobodnoj prirodi na Zemlji). Tijekom ljeta, u najtoplijem mjesecu siječnju, temperatura uz obalu penje se na koji stupanj iznad nule.

Arktik je područje oko Sjevernog pola Zemlje. Jedan od užih kriterija je taj koji u Arktik svrstava ono ozemlje i podmorje koje se nalazi unutar srpanjske izoterme od 10°C. Antarktika (od anti-arktik) je kontinent na Zemljinom Južnom polu. Arktik uključuje dijelove država Rusije i Kanade, zatim područja Aljaske, Grenlanda, Islanda, Laponije, Swalbarda te Arktički ocean.

Polarna svijetlost Polarna svjetlost je sjaj na noćnom nebu, uglavnom vidljiv na visokim zemljopisnim širinama. Na sjeveru tu pojavu zovemo aurora borealis ("sjeverna zora"), a ime je dobila prema rimskoj božici zore Aurori i grčkom nazivu za sjeverni vjetar, Boreas. Najčešće se pojavljuje tijekom rujna i listopada te ožujka i travnja (do danas nije potpuno razjašnjeno zašto). Na jugu se naziva aurora australis("južna zora").

Sjeverni medvjed Sjeverni, bijeli ili polarni medvjed (Ursus maritimus) je životinja koja svojom veličinom izaziva strahopoštovanje, zajedno s mrkim medvjedom i američkim crnim medvjedom (često nazvanim grizli). Treća je najveća kopnena zvijer na svijetu. Žućkasto bijelom bojom krzna odlično je prilagođen svojoj okolini.

Tuljani Tuljan je morski sisavac koji se prilagodio životu na ledenim prostranstvima. Najugodnije se osjeća roneći u ledenoj polarnoj vodi. Odlično pliva. Svoje stražnje šape stisne u obliku peraja i tako kormilari. Pod zaleđenim morskim pokrovom lovi lignje, ribe i račiće. Kada se popne na santu leda onda se odmara. Za razliku od morske razigranosti, po suhom se tuljan kreće vrlo nezgrapno, uglavnom puzeći i uvijajući se.

MORŽ Morž (lat. Odobenus rosmarus) je jedina danas živuća vrsta iz porodice morževa (Odobenidae), morskih sisavaca iz reda zvijeri. Morževi su svrstani u natporodicu perajara. • Postoje dvije podvrste, i obje žive isključivo na sjevernoj polutci u hladnim arktičkim vodama. Podvrsta O. r. rosmarus živi uz arktičke obale Atlantika, i nešto krupnija O. r. divergens, pacifička podvrsta koja živi uz arktičke obale Tihog oceana.

Polarna lisica Znanstveni naziv ove vrste bi u doslovnom prijevodu značio "lisica zečjih stopala", jer su joj šape s donje strane obrasle gustom dlakom. Oblik tijela je tipično lisičji, no njena glava i njuška izgledaju nešto zbijenije a uši kraće nego kod crvene lisice. Prosječna dužina polarnih lisica od njuške do kraja repa dugog oko 35 cm je između 65 i 90 cm. U ramenima su visoke oko 30 cm, a teške oko 5 kilograma. Ženke su samo malo manje od mužjaka.

Orka (kit ubojica) Kit ubojica ili orka najveći je član obitelji dupina. Izrazito su društveni kitovi Plijen love grupno. Kao i dupini vrlo su inteligentni.

Oceanski dupini (lat. Delphinidae) su porodica kitova zubana, pa su prema tome i oni sisavci koji žive u vodi. Oni su najraznovrsnija i s 40 vrsta najveća porodica kitova. Žive u svim morima.

Pingvini (lat. Spheniscidae) su grupa ptica koje ne mogu letjeti, a žive na južnoj polutki. To je jedina porodica unutar reda Sphenisciformes, podrazreda ptica Neognathae. Pingvine obuhvaća šest rodova sa 17 ili 20 vrsta, što ovisi od autora. Smatra se vjerojatnim da su im, razvojno gledano, sestrinske grupe plijenori (Gaviiformes) i bubnjavke (Procellariiformes). Vrlo ih je lako razlikovati od svih ostalih ptica. Izvrsno su se prilagodile životu u moru, a djelomično i ekstremno hladnim područjima zemlje. Oni ne mogu letjeti, ali odlično plivaju velikom brzinom.

Polarni zec se u osnovi razlikuje od običnog, šumskog zeca ili kunića. Veći je, rep mu je manji i potpuno podvijen među zadnje šape, uši kratke, a boju krzna mijenja zavisno od godišnjeg doba. Zimi je njegovo krzno gusto i bijelo, a samo su mu vrhovi ušiju oivičene crnim. Ljeti mu je krzno tanje i brončano-sivo. Dugačak je preko 70 cm, težak oko 6 kg. Mladunci se rađaju u 5 mjesecu, najčešće ih je 4 -8 u jednom okotu i sasvim su razvijeni. Polarni zec (Lepus articus) nastanjuje predjele Grenlanda i sjeverne Kanade (tundre i kamenite padine), a neke vrste (Lepus othus) samo Aljasku.

Izradila : Lea Puljević