ANKSIOZNI POREMEAJI Doc dr sc Draen Begi Klinika
ANKSIOZNI POREMEĆAJI Doc. dr. sc. Dražen Begić Klinika za psihijatriju KBC Zagreb
ANKSIOZNOST § Označava različite osjećaje koji svi imaju zajedničku karakteristiku – strah. Anksiozni fenomeni su međusobno različiti (obzirom na karakter, intenzitet i trajanje) i obično se označavaju kao nelagoda, uznemirenost, strepnja, plašnja, tjeskoba, strah (difuzan ili fobičan - usmjeren prema nekoj situaciji, predmetu), panika.
Anksioznost ≠ Strah § Anksioznost predstavlja stanje gdje je objekt nepoznat, opasnost i prijetnja dolaze iz unutrašnjosti, definicija je nejasna, trajanje je dugo i često kronično. § Kod straha je objekt poznat, opasnost i prijetnja dolaze iz okoline, definicija je jasna, trajanje je kratko i ima akutni tijek.
§ Anksioznost može biti fiziološka (normalna) i patološka. § Normalna anksioznost je česti pratilac svakodnevnih situacija. Ona prati donošenje odluka, razmišljanje o budućnosti, stresove, ispitne situacije, putovanja. W. H. Auden je rekao da živimo u «eri anksioznosti» . § Anksioznost je strah da će se u našim životima nešto loše dogoditi (bolest, nesreća, siromaštvo, bol, patnja). Ona ima adaptivnu funkciju – čini nas opreznijim, tjera nas da promišljamo, planiramo.
§ Normalna anksioznost raste u funkciji podražaja. Ona svojim intenzitetom i kvalitetom može preći u poremećaj. Teško je odrediti granicu između normalne i patološke anksioznosti. Pragmatičnu definiciju nudi M. Mahoney kada kaže da normalnu anksioznost pojedinac može kontrolirati, a abnormalna je ona anksioznost koja kontrolira pojedinca.
Određenje pojma anksioznosti § anksioznost - kompleksno, neugodno čuvstvo tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti, praćeno aktivacijom autonomnog živčanog. Posustava. jed ina c k se u svakodnevnom § normalna anksioznost - javlja ont rol funkciju - čini nas životu i ima motivacijsku i adaptivnu ira opreznijim, tjera nas Osoba An na promišljanje i aplaniranje. nks ks može kontrolirati anksioznost. ioz nos no t!!! st ko se: § patološka anksioznost - javlja ntr oli § izvan ili mimo opasnosti ra § postoji dugo nakon stresa ili opasnosti po jed § remeti funkcioniranje osobe inc a!! !
Patološka se anksioznost razlikuje od normalne i u tretmanu. Kod normalne anksioznosti dostatno je osobu umiriti, ova se anksioznost spontano povlači nakon prestanka uznemirujuće situacije ili objektivne opasnosti.
§ Kod osoba s patološkom anksioznošću treba provesti potpunu psihijatrijsku (psihologijsku) evaluaciju i izabrati terapijski pristup. § Oblik tretmana treba biti individualno izabran i postavljen kao najbolji za određenog bolesnika.
Etiologija anksioznosti Psihoanalitička tumačenja § S. Freud postavlja teoriju o transformaciji libida u strah, a kasnije smatra da se anksioznost javlja kao odgovor ega na nesvjesne impulse iz ida (tzv. signalna teorija straha). § S. Cameron i J. Bowlby izgrađuju teoriju o strahu od separacije. § H. S. Sullivan misli da je rana veza između majke i djeteta odgovorna za kasniji nastanak straha kod djeteta. Majčina se anksioznost «prenosi» na dijete.
Etiologija anksioznosti Bihevioralne teorije § Ove teorije počivaju na učenju. Radi se o uvjetovanju (kondicioniranju) podražaja i reakcija. Npr. dijete pri čitanju naglas doživi neko neugodno iskustvo, te svaki idući puta kada čita naglas osjeća neugodu. Moguće je da se tjeskoba, putem generalizacije, proširi i na svako govorenje pred drugim ljudima. Tako se u konačnici javi socijalna fobija.
Etiologija anksioznosti Biološke teorije § Genetska uvjetovanost § Hiperfunkcija autonomnog živčanog sustava § Neurotransmiterske teorije (noradrenalin, GABA, serotonin)
Klasifikacija anksioznih poremećaja
PANIČNI POREMEĆAJI § Panični poremećaj bez agorafobije § Napadi (atake) paničnog straha, počinju naglo, jakog su intenziteta, javlja se osjećaj užasa, nadolazeće opasnosti. Prisutni lupanje srca, gušenje, vrtoglavica, nesvjestica, strah od smrti, infarkta, «da će poludjeti» .
PANIČNI POREMEĆAJI § Panični poremećaj s agorafobijom § Intenzivan strah od otvorenog prostora, javnih mjesta, prisustva mnoštva ljudi, kada se bolesnik ne može skloniti na sigurno mjesto.
Agorafobija (bez prethodne anamneze paničnog poremećaja) § Strah od mjesta i situacije (ili njihovo izbjegavanje) iz kojih bi bijeg bio otežan ili nemoguć. Kod osobe koja je sama izvan doma, na putovanju, u gužvi, u redu.
Socijalna fobija § Strah od ljudi i socijalnih situacija, odnosno socijalnog izlaganja gdje bi osoba mogla doživjeti neugodnost. Poglavito kod javnog nastupa. Javljaju se poteškoće u socijalnom funkcioniranju, na radnom mjestu, u emocionalnoj vezi.
Specifična fobija § Jednostavna ili izolirana fobija § Strah od specifičnih situacija i objekata § Strah od životinja (zmije, pauci), prirodnog okoliša (visina, voda, grom), krvi, injekcije, povrede § Osoba prepoznaje da je strah pretjeran i nerazuman, ali “to je jače od nje”
Opći (generalizirani) anksiozni poremećaj § Slobodno lebdeći, neodređeni strah, § § § iščekivanje, uznemirenost, napetost, hiperaktivnost autonomnog živčanog sustava. U kliničkoj slici moraju biti: pretjerana zabrinutost i anksioznost teškoće u kontroliranju zabrinutosti tri od slijedećih simptoma (nemir, osjećaj kao da je «na rubu živaca» , lako umaranje, teškoće koncentracije, razdražljivost, poremećaji spavanja).
Obuzeto prisilni poremećaj § Prisustvo prisilnih misli i radnji § Prisilne se misli javljaju mimo volje oboljelog, on shvaća njihovu besmislenost, ali se ne može njima oduprijeti § Prisilne radnje: pranje ruku, tuširanje, pokreti tijela, način hodanja § Podjednaka spolna zastupljenost
Akutni stresni poremećaj § Akutna reakcija na stres(or) koja se javlja u roku od nekoliko minuta do nekoliko dana. Javljaju se poremećaji pažnje, dezorijentacija, nesposobnost shvaćanja, disocijativna amnezija.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) § Osnovni preduvjet za pojavu PTSP-a je izlaganje ekstremnom traumatskom iskustvu (prisustvovanje zlostavljanju, ranjavanju, smrti druge osobe ili je bio ugrožen sam bolesnik). Traumatski događaji mogu biti izazvani od drugih ljudi (rat, otmica, zarobljavanje, mučenje, fizičko i spolno zlostavljanje), u prometu, u stanju teških bolesti, kod prirodnih nepogoda (potres, poplava, požar). § Osjećaj bespomoćnosti je ključan za razvitak PTSP -a.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) § Za dijagnozu je potrebno da bude prisutno: - izbjegavanje svega onoga što podsjeća na traumatski stres - ponovno proživljavanje traumatskog iskustva (flash back epizode, «ružni» snovi) - pojačanje pobuđenosti. § Klinička slika ovisi o intenzitetu i karakteru samog traumatskog događaja, premorbidnom funkcioniranju, ranijim zlostavljanjima i agresivnom ponašanju, socioekonomskom statusu, inteligenciji.
ANKSIOLITICI § Lijekovi koji ublažavaju ili uklanjaju anksiozne fenomene. § Smanjuju napetost, uznemirenost, agitiranost. § Ne oštećuju spoznaje i opažajne procese. § Nisu učinkoviti u djelovanju na depresivne i psihotične simptome , ali se i kod njih koriste kao dodatna terapija. § Izazivaju hipnotski učinak (hipnotici).
Povijest anksiolitika § Alkohol, opijati, bromidi § Barbiturati (derivati barbiturne kiseline): Mali terapijski indeks, indukcija jetrenih enzima, zlouporaba i ovisnost, veliki broj smrtnih ishoda kod predoziranja § Klorpromazin (1952. ) § Benzodiazepini: Klordiazepoksid (1957. ) § Nebenzodiazepinski anksiolitici (buspiron), antidepresivi (SSRI), beta blokatori
Podjela benzodiazepina Po kemijskoj strukturi: 1. keto benzodiazepini: diazepam, flurazepam 2. hidroksi benzodizepini: oksazepam, 3. 4. 5. 6. lorazepam triazolski benzodiazepini: alprazolam tiolski benzodiazepini: quazepam nitro benzodiazepini: klonazepam imidazolski prsten: imidazolin
Podjele benzodiazepina Po načinu metaboliziranja § Oksidativni metabolizam (I: demetiliranje i oksidiranje keto u hidroksi skupinu; II: glukuronidiranje) § Glukuronidiranje: oksazepam Po lipofilnosti § Lipofilnost uvjetuje brzinu resorpcije § Najlipofilniji je diazepam, potom slijede flurazepam, klonazepam, lorazepam, oksazepam, alprazolam
Mehanizam djelovanja § Benzodiazepini djeluju na GABA A receptore § Receptorski kompleks GABA A sastoji se od § § § veznog mjesta za benzodiazepine, klornog kanala i molekule gabamodulina Potrebne su 2 GABA molekule da bi se “otvorio” klorni kanal; tada je receptor aktiviran Benzodiazepini djeluju preko svoga veznog mjesta i inhibiraju gabamodulin, pa endogena GABA može lakše izvršiti svoju funkciju Benzodiazepini bez GABA-e ne mogu djelovati
Indikacije § Anksioznost (GAD, panični poremećaj, fobična stanja, depresija, shizofrenija) § PTSP § Prisilno obuzeti poremećaj § Sindrom sustezanja § Nesanica § Epileptična stanja
Intoksikacija benzodiazepinima Klinička slika § Depresija SŽS-a (i § § § centra za respiraciju) Pospanost, sopor, koma Hipotenzija Hipotermija Terapija § § Suportivne mjere Lavaža želuca Laksativi Flumazenil (Anaxate)
Najznačajniji predstavnici § Diazepam (Apaurin, Normabel, Diazepam): Jak § § anksiolitički i antikonvulzivni učinak; 4 -40 mg Lorazepam (Loram, Lorsilan, Tavor): Brzo stvara ovisnost; 2 -8 mg Oksazepam (Oxazepam, Praxiten): 45 -90 mg Klonazepam (Rivotril): Anksiolitik i antiepileptik, 1 -8 mg Alprazolam (Xanax SR, Xanax, Helex): Benzodiazepin 2. generacije, osobito djelotvoran kod paničnih ataka, 2 -6 mg
Benzodiazepinski hipnotici Registrirani u Hrvatskoj § Nitrazepam (Cerson, Mogadon): 5 -10 mg § Flurazepam (Fluzepam): 15 -30 mg § Midazolam (Dormicum): 15 mg Neregistrirani kod nas § Triazolam § Temazepam
Nebenzodiazepini Anksiolitici § Buspiron (Travin) Azaspirodekanedin, inhibira pražnjenje 5 -HT neurona i smanjuje serotoninergičku aktivnost. Doza 20 -30 mg. Rezistentnost na buspiron kod bolesnika koji su ranije uzimali benzodizepine. Hipnotici § Zolpidem (Sanval) Imidazopirin, 5 -10 mg. Skraćuje vrijeme uspavljivanja, održava fazu dubokog spavanja, smanjuje broj noćnih buđenja.
- Slides: 32