ANALIZA RAZVOJA TRITA NAFTNIH DERIVATA U SLOVENIJI I

ANALIZA RAZVOJA TRŽIŠTA NAFTNIH DERIVATA U SLOVENIJI I OSTALIM DRŽAVAMA EU mag. ekon. , mag. el. Djani Brečevič, univ. dipl. inž. Beograd, 15. septembar 2011.

MODEL OBLIKOVANJA CIJENA POGONSKIH GORIVA U SLOVENIJI 2 / 36

POSTOJEĆI MODEL OBLIKOVANJA CIJENA POGONSKIH GORIVA U RS Visina i frekvencija promjena cijena su u pretežnoj mjeri depolitizirani Promjena nabavnih cijena tekućih goriva se u maloprodajne cijene prenosi s konstantnim razmakom od 14 dana Obezbjeđena je transparentnost procesa prilagođavanja cijena (prilagođavanje berznim cijenama pogonskih goriva na mediteranskem tržištu) Uz manje korekture (promjene) osnove odnosno temelji modela ostaju nepromijenjeni Potrebna je korekcija modela u smjeru izrade podmodela za određivanje marže. 3 / 36

PROMJENE VISINE TROŠARINA, PDV I MARŽE (oktobar 2010) benzin (95) marža 6, 8 % (6, 5 %) 4 / 36

PROMJENE VISINE TROŠARINA, PDV I MARŽE (oktobar 2010) dizel marža 6, 6 % (6, 3 %) 5 / 36

PROMJENE VISINE TROŠARINA, PDV I MARŽE (oktobar 2010) Lož ulje marža 6, 9 % (5, 6 %) 6 / 36

VISINA MARŽA U SLOVENIJI I USTALIM DRŽAVAMA EU Republika Slovenija se može po BDP/capita (18. 400) uspoređivati sa Češkom, Maltom, Portugalskom, Grčkom , Ciprom i Španjolskom (razred 13. 000 do 23. 000). U Sloveniji su marže u velikoj mjeri identične Češkim maržama, a ostale države s kojima se može Slovenija uspoređivati imaju mnogo veće marže. U Sloveniji prosječne marže za benzin i dizel su u periodu od 2004 – 2010 iznosile između 7, 4 i 8, 1 €cent/litar, u ostalim državama (bez Češke) je taj prosjek iznosio između 11, 3 €cent/litar i 17, 3 €cent/litar. 7 / 36

BRUTO MARŽE ZA ODABRANE DRŽAVE EU – 2009 (VIR: WOOD / MACKENZIE) benzin 8 / 36

BRUTO MARŽE ZA ODABRANE DRŽAVE EU – 2009 (VIR: WOOD / MACKENZIE) dizel 9 / 36

PODMODEL ZA OBLIKOVANJE MARŽARAZVIJEN NA IREET INSTITUTU Polazna točka / poštivanje utjecajnih varijabli: stopa inflacije (SLO) promjena osnovnih plaća u sektoru (djelatnost trgovina) prijedlog podmodela za oblikovanje marži M sledeće razdoblje = M tekuće razdoblje x (1 + udio si x si + udiosp x sp) M sledeće razdoblje - marža za sledeće razdoblje si - stupanj inflacije u tekućem razdoblju M tekuće razdoblje - marža u tekućem odnosno predhodnom razdoblju udio sp - odabran udio poštivanja promjene plaća udio si - odabran udio poštivanja stupnja inflacije sp - promjena plaća u tekućem razdoblju 10 / 36

KOREKCIJA VAŽEĆIH MARŽI (polazna godina 2006; prijedlog udjela: udiosi = 63 %, udiosp = 37 %) benzin važeća 8, 363 c€/l korigirana 9, 459 c€/l Δ 1, 096 c€/l t. j. 13, 1 % 11 / 36

KOREKCIJA VAŽEĆIH MARŽI (polazna godina 2006; prijedlog udjela: udiosi = 63 %, udiosp = 37 %) dizel važeća 7, 841 c€/l korigirana 8, 868 c€/l Δ 1, 027 c€/l t. j. 13, 1 % 12 / 36

KOREKCIJA VAŽEĆIH MARŽI (polazna godina 2006; prijedlog udjela: udiosi = 63 %, udiosp = 37 %) lož ulje važeća 5, 162 c€/l korigirana 5, 840 c€/l Δ 0, 678 c€/l t. j. 13, 1 % 13 / 36

UTJECAJ KORIGIRANIH MARŽI NA MALOPRODAJNU CIJENU benzin (8. 3. 2011) dizel (8. 3. 2011) marža 7, 3 % 14 / 36 lož ulje (8. 3. 2011) marža 7, 1 % marža 6, 3 %

MODEL OBLIKOVANJA CIJENA POGONSKIH GORIVA U DRŽAVAMA U OKRUŽENJU 15 / 36

POSTOJEĆI MODEL OBLIKOVANJA CIJENA POGONSKIH GORIVA U HRVATSKOJ Najviši nivo cijene naftnih derivata se u Hrvatskoj oblikuje skladno s Pravilnikom o utvrđivanju cijena naftnih derivata, Narodne novine broj 46/10 – 16. 4. 2010). Temelj za obračun prodajne cijene u hrvatskim kunama za tonu važi sljedeća formula: OB = (X 1 × X 2) + X 3 + X 4 OB – osnova za obračun, X 1 – prosječna srjednja cijena naftnih derivata – prosjek objavljenih kotacija na Platt's European Marketscan, pariteta CIF Med u obračunskom razdoblju, X 2 – prosječni srednji tečaj za devize u HRK/$, X 3 – troškovi primarnoga skladištenja i manipulacija, X 4 – iznos za financiranje delovanja Agencije za obavezne rezerve (HRK/tono). 16 / 36

POSTOJEĆI MODEL OBLIKOVANJA CIJENA POGONSKIH GORIVA U HRVATSKOJ Prodajna cijena naftnih derivata bez trošarina i poreza se izračunavaju na litre po sledećoj formuli: PC = (OB × r)/1000 + M PC – prodajna cijena, OB – osnova za obračun, r - gostota derivata u kg/l, M - marža u HRK/l. Marža za trgovce s tekućim gorivima sestoji se iz dva dijela: X 3 – troškovi primarnoga skladištenja i manipulacija i M – marže. 17 / 36

POSTOJEĆI MODEL OBLIKOVANJA CIJENA POGONSKIH GORIVA U CRNOJ GORI Najviša maloprodajna cijena se računa po sljedećoj formuli: MP = (X 1 × X 2 × D)+X 3 + X 4 MP – najviša maloprodajna cijena (€/l), X 1 – prosjek srjednjih cijena naftnih derivata, koje se objavljuju na Platt's European Marketscan na osnovu CIF Med za razdoblje 14 dana s dodanimi fiksnimi tržnimi premijami, X 2 – prosjek prodajnih deviznih tečaja u €/$, D – gustoča derivata u kg/l, X 3 – zajadničke takse, porezi i dajatve, X 4 – ukupan iznos u €/l, koji uključuje međunarodno priznane najvišje gubitke u visini 0, 5 %, troškove uvoza, pretovor, manipuliranje i proviziju banke, skladištenje, transport, troškove distribucije, maloprodajne troškove i bruto maržu za naftno poduzeće. 18 / 36

ANALIZA TRŽIŠTA NAFTNIH DERIVATA U OSTALIM DRŽAVAM EU 19 / 36

TRŽIŠTE NAFTNIH DERIVATA U EU Uglavnom je u državama EU prisutan sistem liberizovanih cijena naftnih derivata – država ima ulogu samo kod određivanja poreza i trošarina (akciza). Cijene derivata se formiraju na osnovu slobodne konkurencije. Uvjeti za stvaranje takvog tržišta su dovoljan broj dobavljača, kontrola tržišta i kritička javnost. Potencial liberaliziranih sistema leži u visokom stupnju nepolitiziranih cijena i eliminiranju direktnih utjecaja na proračun. 20 / 36

MARŽE TEKUĆIH GORIVA NA PODRUČJU EU Karakteristike marža na nivou maloprodajnog tržišta EU: Na mediteranskom području su marže kontrolirane puno više s obzirom na tržište Sjeverozapadne Europe i u pravilu su obično jednake za dizelsko gorivo i benzin. Razlozi za različite marže u pojedinim državama su sljedeći: struktura i nivo troškova; struktura tržišta (horzontalne i vertikalne integracije); modeli komercialnog poslovanja; zakonodavstvene intervencije. Marže uključuju: transportne troškove od skladišta do lokacije maloprodaje; troškove rada benzinskih pumpi i troškove zaposlenih; troškove marketinga i promocije. Trgovci, koji izvode maloprodaju sami, odlučuju o cijeni na benzinskoj pumpi koja ovisi od više faktora, uključujući i veleprodajnu cijenu i uvjete tržišta (državni i lokalni uvjeti). 21 / 36

KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU TEKUĆIH GORIVA NA PODRUČJU EU AUSTRIJA Marže u Austriji su bile iznad prosjeka sjevernozapadnog evropskog područja sve do 2006 godine, 2007 i 2008 godine je visina marže pala ispod prosjeka tog područja. Sniženje marže je započelo istovremeno sa snižavanjem cijena koje su distributeri (OMW, BP i Shell) izveli zbog prijetnji Ministarstva za financije (uvođenje posebnog poreza distributerima koji ne žele smanjiti cijene). Austrijska vlada prati promjene cijena tekućih goriva u samoj državi i izvan države. Trgovci moraju surađivati a istodobno moraju saopštavati detaljne informacije u vezi cijena. Vlada može upotrijebiti i indirektan pritisak na trgovce u slučaju potrebnog snižavanja cijena. 22 / 36

KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU TEKUĆIH GORIVA NA PODRUČJU EU IRSKA Cijena tekućih goriva u Irskoj najviše zavisi od lokalne konkurencije. Područja sa mnogobrojnim maloprodajnim akterima imaju visoku cijenovnu konkurenciju, obratna situacija je na područjima malog broja trgovaca. Maloprodajna cijena zavisi od mnogobrojnih faktora koji uključuju cijenu sirove nafte, rafiniranih proizvoda, poreza, troškova transporta, marže poduzeća itd. Veleprodajni trgovci naftnim derivatima kupuju naftne derivate po prosječnoj mjesečnoj cijeni i prodaju distributerima i trgovcima u maloprodaji. Veleprodajne cijene se mijenjaju dvaput tjednom i temelje na prosjeku Plattsovih cijena koje se određuju kao prosjek za protekla 2 do 3 dana. Državni porezi i takse iznose oko 69 % maloprodajne cijene benzina i 54 % cijene dizelskog goriva. 23 / 36

KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU TEKUĆIH GORIVA NA PODRUČJU EU ITALIJA Visina marža u Italiji je več dugo vremena iznad prosjeka mediteranskog područja. Naftni trgovci su 1991. godine dobili dozvolu za slobodno oblikovanje cijena, za koje su morali tražiti odobrenje Ministarstva za industriju. Od 1994. godine dalje su prodavači naftnih derivata dobili dozvolu za slobodno oblikovanje maloprodajnih cijena naftnih derivata uz preporučene cijene derivata. Italijansko veleprodajno tržište djeluje bez reguliranih cijena već 20 godina, tržište je u potpunosti liberalizirano. Intervencije sa strane države, koje se odnose na tržište naftnih derivata, su ograničene samo na određivanje o pravilima konkurencije. Trgovci, koji žele postaviti skladišta naftnih derivata ili rafineriju, moraju zatražiti koncesiju. 24 / 36

KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU TEKUĆIH GORIVA NA PODRUČJU EU HOLANDIJA Visina marže u Holandiji je daleko iznad prosjeka sjeverozapadnog evropskog područja. Sistem podpora smanjuje mogućnost da bi svi benzinski servisi snizili cijenu. Benzinske pumpe imaju mogućnost dati prodajni popust na dogovorenu cijenu tekućih goriva (benzinske pumpe na manje prometnim cestama). 25 / 36

KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU TEKUĆIH GORIVA NA PODRUČJU EU NJEMAČKA Njemačke marže su bile od 2004. godine dalje malo ispod prosjeka sjeverozapadnog evropskog područja. Prevladavajući trgovci na naftnom tržištu su Shell, BP (Aral), Conoco. Philips (Jet), Exxon. Mobil (Esso) i Total, koji imaju ukupno 73 % udio u cijelokupnoj prodaji tekućih goriva. Integrirana naftna poduzeća sistematički sakupljaju podatke o cijenama svojih konkurenata (više puta dnevno), zato je svaka promjena cijena tekućih goriva konkurencije istodobno poznata cijelom tržištu, što garantira visoku transparentnost cijena. 26 / 36

KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU TEKUĆIH GORIVA NA PODRUČJU EU PORTUGAL Portugalske marže su bile do 2008. godine prilično nizke u usporedbi sa prosjekom mediteranskog područja. Nakon 2008. godine se visina marža popela iznad prosjeka, najviše kod dizelskog goriva. Struktura maloprodajne cijene za 95 oktanski benzin je sastavljena iz poreza (59, 2 %), troškova rafinerija (31, 4 %), troškova maloprodaje (8 %) i troškova skladištenja i transporta (1, 4 %). Struktura maloprodajne cijene za dizelsko gorivo je sastavljena iz poreza (47 %), troškova rafinerija (42, 2 %), troškova maloprodaje (9, 2 %) i troškova skladištenja i transporta (1, 6 %). 27 / 36

KONKURENCIJA NA TRŽIŠTU TEKUĆIH GORIVA NA PODRUČJU EU ŠVEDSKA U Švedskoj su marže niže od prosjeka sjevernozapadnog evropskog područja (za benzin od 2005. godine dalje, za dizelsko gorivo od 2007. godine dalje). Zakonodavstvo s područja trgovanja sa tekućim gorivima je prilično široko. Postupak izdaje dozvole za benzinske pumpe je dugotrajan (gradnja novih pumpa je dugotrajna, pojavljuje se težnja za zatvaranjem pumpi u gradovima zbog ekoloških i sigurnosnih razloga). Važeći zakon o bencinskim pumpama određuje, da mora trgovac iznad propisane prodajne količine običnih goriva dodati jedno obnovljivo gorivo (npr. etanol), što konsekvento veća troškove trgovca. U zadnjim godinama na tržištu tekućih goriva nije bilo evidentiranih primjera kršenja pravila. 28 / 36

PROJEKCIJE RAZVOJA TRŽIŠTA TEKUĆIH GORIVA U SLOVENIJI 29 / 36

NACIONALNI ENERGETSKI PROGRAM - NEP CILJEVI SLOVENSKE ENERGETSKE POLITIKE ZA TEKUĆA GORIVA Obezbjediti sigurnu, kvalitetnu i za okolinu prihvatljivu opskrbu Slovenije s tekućim gorivima; Obezbjediti sigurnu opskrbu sa odgovarjajućima rezervama tekućih goriva; Povečanje udjela OIE u opskrbi s tekućimi gorivi; Istraživanja na području evidentiranja ležišta tekućih goriva u Sloveniji. 30 / 36

NACIONALNI ENERGETSKI PROGRAM - NEP STRATEGIJA RAZVOJA NAFTNOG SEKTORA (TEKUĆIH GORIVA): Ubrzano širenje i izgradnja novih skladišta naftnih derivata za potrebe obaveznih rezervi Substitucija lož ulja za grijanje sa biomasom i drugimi obnovljivimi izvori energije ili nisko ugljičnim izvorima energije Uvođenje biogoriva i ostalih obnovljivih izvora u prometu i stvaranje platforme za širi razvoj električnih vozila Uvođenje biogoriva i ostalih obnovljivih izvora u sektoru poljoprivrede Proizvodnja biogoriva a posebno druge generacije Stimuliranje istraživanja za evidentiranje mogučih nalazišta ugljikovodika u Sloveniji 31 / 36

NACIONALNI ENERGETSKI PROGRAM – NEP – ZADAĆE 32 / 36

SCENARIJI POTROŠNJE NAFTNIH DERIVATA U R SLOVENIJI DO 2030 GODINE (BASE) 33 / 36

SCENARIJI POTROŠNJE NAFTNIH DERIVATA U R SLOVENIJI DO 2030 GODINE (REFERENČNI) 34 / 36

SCENARIJI POTROŠNJE NAFTNIH DERIVATA U R SLOVENIJI DO 2030 GODINE (INTENZIVNI) 35 / 36

www. ireet. si e-mail: info@ireet. si Cesta v Mestni log 88 A, Ljubljana