ALKOHOL ivot je predragocjen da biste ga utopili

ALKOHOL Život je predragocjen da biste ga utopili

ŠTO JE ALKOHOL • Alkohol (arap. al-kuhl = prašak za bojenje očnih kapaka) naziv je za grupu organskih spojeva i bezbojnih tekućina koje se najčešće proizvode iz škrobnih i šećernih sirovina vrenjem uz pomoć kvasca. • Upotrebljava se kao otapalo i sredstvo za ekstrakciju, za dezinfekciju, konzerviranje i proizvodnji alkoholnih pića. Služi i kao polazna sirovina za cijeli niz kemikalija. Najjača alkoholna pića sadrže oko 45% alkohola, dok je zapreminski udio etanola u apsolutnom alkoholu 96%. Gutanje 500 ml čistog etanola može izazvati smrt.

KAKO NASTAJE ALKOHOL • Alkoholno vrenje je najstariji način dobijanja alkohola. U tom procesu se, uz katalitičko djelovanje enzima kvaščevih gljivica, ugljikohidrati pretvaraju u etanol. • Etanol se u pićima dobije djelovanjem kvaščevih gljivica na šećer u ječmu (pivo), grožđu (vino), te ječmu, kukuruzu ili raži (viski). Fermentacija se prekida kada je zapreminski udio alkohola 16%, jer koncentriraniji alkohol djeluje na aktivnost enzima. Pića s više alkohola se dobijaju destilacijom. Okus pića potječe od manje količine dugolančanih ugljikovodika, aldehida, organskih kiselina i estera.

POVIJEST ALKOHOLA • Čovjek proizvodi alkoholna pića već više tisuća godina. Drevni su narodi vino nazivali "vodom života" pa čak i "svetim pićem". Prvotno je bilo namjenjeno samo odabranima, a tek onda svima. Nekoć je proizvodnja vina bila skupa jer je bilo premalo obradive zemlje, pa je i zloupotrebe bilo manje. Zbog kratkoće življenja alkoholizam se nije mogao niti razviti, jer bi alkoholičara brzo pokosile zarazne bolesti. Drevni su Sumerani proizvodili osam različitih vrsta piva od ječma, osam od pšenice i tri vrste mješanog piva. Proizvodnja vina počela je u starom Egiptu, kada je utvrđeno da se groždani sok brzo kvari ali da fermentirani sok-vino može stajati duže. Jedan egipatski mit tvrdi da je bog ratarstva, Oziris, naučio ljude umijeću spravljanja piva. Egipćani su proizvodili pivo klijanjem ječma u posudama. Rastopljena sladna kaša fermentirana je kvascem. Upotreba hmelja zabilježena je u 7. st. pr. Krista.

• Destilacija rižinog piva (sake) bila je poznata u Kini 800 g. pr. Krista. , ali je u Europi destilacija nepoznata sve do 10. st. U staroj Grčkoj bile su omiljene svetkovine u čast boga vina Dioniza. Rimljani su poznati po uzgoju i širenju kulture vinove loze diljem carstva. U Hrvatskoj se oduvijek uzgaja vinova loza i proizvodi vino. Čini se da je prva destilacija viskija započela u Irskoj u 11. ili 12. st i brzo se proširila u Škotsku. U 14. st. pojavila se u srednjoj Europi industrijska proizvodnja piva. Tako važnu namirnicu štitilo se od mogučih patvorina kao i neopravdana bogaćenja (već Hamburijev zakonik propisuje: "Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokim cijenama. ") Vodovodi su doveli pitku vodu u gradove. Porezi na žestoka pića su se povećali. Promet, tehnika i proizvodnja traže pribranost i trijeznost- sve to spriječava pretjerano uzimanje alkohola.

ALKOHOLIZAM • Alkoholizam je kronična ovisnost o alkoholnim pićima. • Manifestira se kroz snažnu želju za pićem, gubitkom kontrole prilikom pića, simptomima fizičkog odvikavanja i povećanom tolerancijom na alkohol. Ovisnost o alkoholu je težak psihički poremećaj, jer dolazi do patološkog procesa, koji mijenja način na koji mozak funkcionira. • Alkoholizam na duži rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su ciroza jetre, trovanje alkoholom, srčane bolesti, bubrežne bolesti kao i cijeli niz psihičkih poremećaja od kojih je najpoznatija Korsakovljeva psihoza [1]. Kod djece majki-alkoholičarki je zabilježen cijeli niz malformacija, u daleko češćem slučaju, nego kod djece čije su majke bile ovisne o teškim opojnim drogama.

• Brojne su i posredne posljedice alkoholizma u obliku prometnih i nesreća na radu, odnosno povećane stope kriminaliteta s obzirom, da je učestala konzumacija alkohola jedan od važnih kriminogenih faktora. • Iako je konzumacija alkoholnih pića dio kulture skoro svakog ljudskog društva, tek s pojavom industrijske revolucije se alkoholizam počeo shvaćati kao ozbiljan zdravstveni, odnosno društveni problem. To je potaklo stvaranje trezvenjačkih pokreta, koji su u nekim slučajevima od vlada ishodile cijeli niz zakonskih i drugih mjera za suzbijanje alkoholizma, od kojih je najpoznatija Prohibicija u SAD-u.

POVIJEST ALKOHOLIZMA U HRVATSKOJ • Nakon Prvog svjetskog rata u Zagrebu s radom započinju prvi dispanzeri za liječenje alkoholičara pod vodstvom Andrije Štampara i Mikića. Šezdesetih godina prof. dr. Vladimir Hudolin sa svojim suradnicima utemeljuje Centar za proučavanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti i to kao Odjel za liječenje alkoholizma, koji se danas razvio u Kliniku za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice Sestre milosrdnice. Osim toga osnivaju seklubovi liječenih alkoholičara i provodi se kompleksno odnosno cjelovito liječenje i rehabilitacija u svim okvirima, koje takva bolest zahtijeva – medicinskim, psihološkim, socijalnim.

MLADI I ALKOHOL Što mladi navode kao razloge zašto piju • Roditelji premalo kontroliraju, a alkohol je vrlo dostupan i jeftiniji od soka. • Na zgodan se način reklamira pijenje alkohola, a misli se da u 7. razredu “nije više fora samo pušiti”, popularan si ako piješ. • Alkohol ih opušta, “lakše se upucavaju komadima”, lakše podnose roditeljske kritike. • Piju i drugi, ne žele biti različiti. • Nemaju razlog ili piju iz dosade, misle da je to OK. • Svi su sigurni da drže pod kontrolom svoje pijenje i da će moći prestati kad god budu htjeli, dakle nitko ne planira postati alkoholičar. Svima je zajedničko da ne razmišljaju o mogućim posljedicama.

VAŽNO Oko 10% mladih koji učestalo piju kroz vrijeme adolescencije postaju ovisnici o alkoholu, tj. alkoholičari.

ALKOHOL JE ČESTI UZROK STRADANJA MLADIH • • • - u prometnim nezgodama ( • - kod raznih namjernih i • nenamjernih ozljeđivanja • - zbog agresivnih ispada - kriminal - u slučajevima spolnog zlostavljanja - samoubojstvima mladih ljudi - trovanja alkoholom ili predoziranja nekim- drugim sredstvom ovisnosti )

UZROCI ALKOHOLIZMA • Uzroke alkoholizma dijelimo na biološke, psihološke i sociološke čimbenike • Biološki: od bioloških čimbenika najčešće su to genetičke teorije, koje alkoholizam promatraju kao nasljednu bolest. Razni genski čimbenici dakako utječu i na razlike u reakciji na alkohol, različitu osjetljivost mozga i drugih tjelesnih sustava na alkohol, brzina eliminacije alkohola, stjecanje tolerancije i fizičke ovisnosti. • Psihološki: psihološke teorije gledaju na alkoholizam kao individualni psihološki problem, a socijalni čimbenici mogu imati više ili manje utjecaja na razvoj. Spominje se oralna fiksacija i zastoj u razvoju ličnosti kao glavna obilježja primarnog alkoholizma. Te fiksacije kasnije rezultiraju infantilizam, pojačanu ovisnost, narcisoidnost i pasivnost. • Sociološki: u sociološkom pogledu na alkoholizam razmatraju se pojmovi odnosno teorije poput primarne i sekundarne obitelji alkoholičara, a i vrlo često obiteljski alkoholizam.

FAKTORI RIZIKA • Sklonost alkoholizmu se može vidjeti i po određenim faktorima rizika a to su: • • spol (muških alkoholičara je 3 do 5 više nego žena), obiteljska sklonost, neke profesije (konobari, pisci, glumci, radnici u tvornicama alkohola), religijski, etnički i geografski (Muslimani i Židovi rijetko piju, Francuzi, Finci i Šveđani piju više) • Osobe s nižom razinom serotonina sklonije su alkoholizmu, također ovisi o razini aktivnost enzima ADH i ALDH.

ALKOHOL I JETRA • Bolest jetre uzrokovana alkoholom je najčešća bolest (ABJ). 90% alkohola se razgradi u jetri i to 0. 1 promil na sat. Česti poremećaj je masna jetra, no to je reverzibilno. Ozbiljniji oblik ABJ-a jealkoholni hepatitis, karakteriziran stalnim upalnim promjenama i cirozom, koja je obilježena progresivnim ožiljkavanjem jetrenog tkiva. 10 -35% alkoholičara razvije alkoholni hepatitis, a 10 -20% dobije cirozu jetre. U SAD-u ciroza je na 7. mjestu uzroka smrti. Tijekom metabolizma alkohola u jetri nastaje i štetan produkt acetaldehid, a tu su i slobodni radikali, koji nastaju te tako oštećuju vitalne funkcije poput procesa stvaranja energije. Slobodni radikali mogu nastati kao obrambeni mehanizam uništavajući uzročnike infekcije, no opet može ih nastati previše tako da uništavaju zdrave stanice jetre. Alkohol također povećava prolaz štetnih bakterijskih spojeva poput endotoksina koji pak aktivira proizvodnju citokina.

• Citokin u jetri stvara simptome slične alkoholnom hepatitisu. Nastaje jedan začarani krug, što dovodi do upale, stanične smrti i ožiljkavanja jetre. Ožiljkavanje je "zaštitni znak" ciroze jetre. Proces kojim se razvija ciroza uključuje određene citokine i specijalizirane jetrene stanice (tj. zvjezdaste stanice). U zdravoj jetri te stanice služe kao skladište za vitamin A. Pod utjecajem citokina, zvjezdaste stanice rastu, gube rezerve vitamina A, i počinju stvarati ožiljkasto tkivo. Uz to, te stanice, uzrokuju stiskanje krvnih žila, smanjujući dovod kisika do jetrenih stanica.

• Alkohol uzrokuje i oštečenje perifernog dijela živčanog sustava, nazvano alkoholna (toksična) polineuropatija. Definira se kao aksonalna degeneracije osjetilnih i motornih neurona koja se incijalno javlja na distalnim dijelovima najdužih aksona. Takvo oštečenje živaca može se manifestirati s osjećajem boli, parestezijama, promjenama osjeta i/ili mišićnom slabosti u području inervacije zahvaćenog živca. Uz dugotrajni alkoholizam takvom oštećenju pridonosi i neadekvatna prehrana i nedostatak vitamina koje često susrećemo kod alkoholičara.

ALKOHOLIZAM I OBITELJ • Mjesto gdje se alkoholizam najprije manifestira je obitelj. U tom slučaju se može govoriti i o obiteljskom alkoholizmu, stoga što oba partnera, a katkad i djeca sudjeluju u alkoholizmu. Većina alkoholičara, koji se liječe su u braku s dvoje djece, manji broj je rastavljen i to nerijetko zbog alkoholizma, manji dio je mlađa populacija. • Činjenice alkoholizma: • Jedna trećina brakova raspada se zbog alkoholizma. • Alkoholizam dovodi do zanemarivanja obiteljskih dužnosti i nebrige za djecu, a najgori slučaj je kada su oba roditelja alkoholičari. • Alkoholizam dovodi do osiromašenja obitelji, kako emocionalno tako i materijalno. • Alkoholizam dovodi do agresivnosti i nasilja u obitelji, gdje su nerijetko žrtve i djeca, nastaju tzv. krnje obitelji, što je rezultat rastava ili prerana smrt alkoholičara.

• Alkoholizam negativno djeluje na populacijsku politiku. • Alkoholizam dovodi do psihičkih poremećaja unutar obitelji, a najviše i najvažnije kod djece. • Alkoholizam je problem cijele obitelji i okoline, u tom problemu izrazito teško mogu proći djeca pogotovo, ako se radi o djeci u razvoju i u osjetljivom razdoblju.

NEKE IZREKE • Čuvajte se vina jer je ono majka svih zala. • Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše. • Ako želiš prestati piti, promatraj pijanca dok si trijzan. • Prijateljstvo sklopljeno uz čašicu većinom je stakleno. • Više je ljudi umrlo od pića nego od mača. • Boca i karte zastave su siromaštva. • U vodi je lako potonuti, a u vinu još lakše.

HVAL A Tomislav Puhek, 3. c 2