ALFRED NOBEL DJETINJSTVO Alfred Nobel roen je 21
ALFRED NOBEL
DJETINJSTVO � Alfred Nobel rođen je 21. listopada 1833. godine u Stockholmu. � Bio je treći sin Immanuel Nobela (18011872) i Andriette Ahlsell Nobel (1805 -1889). Imanuel Nobel Adriette Nobel
ALFREDOV OTAC Immanuel Nobel izumio je šperploču, ali bez novca da svoje ideje ostvari. � Posebno se zanimao za korištenje baruta, u ono vrijeme praktično jedinog poznatog eksploziva, pa je to svoje zanimanje prenio i na sina. �
OBRAZOVANJE � U Rusiji su Alfred i njegova braća, s obzirom na to da se materijalno stanje obitelji popravilo, imali najbolje učitelje, iako nisu išli u školu. Alfred je učio jezike i kemiju.
� Alfred je učio jezike i kemiju, a sa 18 godina otišao je na četiri godine u SAD gdje je kraće vrijeme radio i studirao kod John Ericssona. � Nakon kraja Krimskog rata 1856. g. obiteljska tvornica je propadala, pa su se roditelji sa najmlađim sinom vratili u Švedsku, dok su trojica starije braće pokušala spasiti pogon. John Ericsson
POGIBIJA BRATA EMILA � Nakon kraja Krimskog rata 1856. g. obiteljska tvornica je propadala, pa su se roditelji sa najmlađim sinom vratili u Švedsku, dok su trojica starije braće pokušala spasiti pogon. Godine 1859. upravljanje obiteljskom tvornicom preuzeo je drugi sin Ludvig Nobel (1831 -1888) koju ju je značajno proširio. Alfred se posvetio istraživanju eksploziva, osobito sigurnoj proizvodnji nitroglicerina u kojem je vidio veliku zaradu u širokoj industrijskoj namjeni. Dana 3. rujna 1864. u njihovoj tvornici u Stockholmu dogodila se velika eksplozija u kojoj su život izgubila petorica radnika, uključujući i Alfredovog najmlađeg brata Emila. Emil � Nobel
JEZIČNA SPOZNAJA � Alfred Nobel, koji je osim švedskog izvrsno govorio ruski, francuski, engleski i njemački jezik, bio je veliki poklonik prirodnih znanosti.
LJUBAVI � Nije se ženio, ali je navodno imao dvije velike ljubavi: barunicu Bertu Kinsky i mlađahnu Austrijanku Sophie Hess, koja ga je ostavila i udala se za nekog mladog austrijskog činovnika Berta Kinsky
NAJVAŽNIJI IZUM � Godine 1865. Alfred Nobel je izumio svoj najvažniji izum - detonacijsku kapsulu koja je sadržavala živin fluminat, osjetljiv eksploziv pomoću kojeg se nitroglicerin mogao sigurno paliti u svako doba. Taj upaljač bio je osnova za svu daljnju tehnologiju eksploziva ali ipak nije postigao ništa da bi se nitroglicerin mogao lakše prevoziti ili baratati njime.
� Tako je nastao eksploziv, nalik na tijesto, koji je bio za 25 % slabiji od čistog nitroglicerina, ali unatoč tomu mnogo snažniji od baruta i lako se njime manipuliralo.
� Kada je nekoliko mjeseci kasnije otvorena Nobelova oporuka njegov rođak, braća i ostala rodbina bili su neugodno iznenađeni; Alfred ih je u potpunosti isključio iz oporuke. Umjesto rodbini Nobel je svoje golemo bogatstvo od 31, 5 milijuna švedskih kruna (premda današnjem tečaju to bi iznosilo oko 150. milijuna USD) ostavio čovječanstvu. Oporuku je Nobel, navodno, napisao na komadiću poderanog papira 27. studenog 1895. godine.
NOBELOVA NAGRADA � Četiri godine nakon njegove smrti, 29. lipnja 1900. godine utemeljena je Nobelova nagrada, a 1901. godine dodijeljene su prve nagrade za fiziku, kemiju, medicinu, književnost i mir.
POGIBIJA ALFREDA � Alfred Nobel je preminuo 10. prosinca 1896. godine u San Remu (Italija) od posljedica krvarenja u mozgu. Na dan njegove smrti u Stockholmu se svake godine dodjeljuje Nobelova nagrada. San Remo
NEKI NOBELOVCI � Nobelovu nagradu dobili su, između ostalih : � Majka Tereza (za mir) � Aleksandar Solženjicin (za književnost) � Ivo Andrić (za književnost) � Henry Kissinger (za mir). Ivo Andrić
� IZRADIO: Paulo Possi VII: b
- Slides: 15