Aktualnosti obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj Matej Petranovi

Aktualnosti obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj Matej Petranović, viši stručni savjetnik za obrazovanje odraslih 1

Obrazovanje odraslih u ustroju MZOS-a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Uprava za odgoj i obrazovanje Sektor za odgojno-obrazovni sustav Služba za srednjoškolski odgoj i obrazovanje Odjel za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih 2

Aktivnosti Odjela za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih vezane za sustav obrazovanja odraslih • upravno-pravni postupci odobrenja izvođenja programa obrazovanja odraslih - godišnje se zaprimi circa 300 -tinjak zahtjeva. • financiranje osnovnog obrazovanja odraslih i osposobljavanja za jednostavnije poslove u zanimanjima -premda je 31. prosinca 2012. završio projekt „Za Hrvatsku pismenosti – Put do poželjne budućnosti: Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj 2003 -2013”, Ministarstvo je po modelu financiranja koji je usvojen projektom nastavilo financirati osnovno obrazovanje. U Državnom proračunu za 2013. g. osigurano je 3, 5 milijuna kuna za tu aktivnost. • Provedba projekta Implementacija Europske Agende obrazovanja odraslih - Projekt traje dvije godine i predviđa niz aktivnosti diljem RH putem kojih bi se prvenstveno odvijala promocija obrazovanja odraslih i podizanja svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja. Nositelj Projekta je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta a dionici su ustanove, lokalna uprava, ali i potencijalno motivirani pojedinci. - sredstva su osigurana od strane EU a iznose circa 200. 000, 00 EUR 3

Zakonodavno-normativni okvir: Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/07. ) 1) Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/08. , 50/10. ) 2) Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (Narodne novine, broj 129/08. , 52/10. ) 3) Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije (Narodne novine, broj 129/08. ) 4) Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (Narodne novine 129/08. ) 4

Ključna pitanja vezana za odobrenje izvođenja programa obrazovanja odraslih S obzirom da je obrazovanje odraslih dio jedinstvenog obrazovnog sustava RH, sustav obrazovanja odraslih mora imati više poveznica s redovnim sustavom obrazovanja, posebice sa strukovnim obrazovanjem. S tim u vezi, postoji niz pitanja koja se otvaraju: § Pitanje donošenja programa osposobljavanja/usavršavanja - trenutno ne postoji mogućnost da Ministarstvo donese bilo koji jedinstveni program osposobljavanja/usavršavanja. - rješenja o odobrenju programa nisu vremenski ograničena iako mnogi programi, posebice osposobljavanja/usavršavanja, nakon izvjesnog vremena ne odgovaraju zahtjevima tržišta rada. § Pitanje uspostave mreže ustanova za obrazovanje odraslih - postavlja se pitanje opravdanosti tolikog broja ustanova za obrazovanje odraslih s aspekta potreba polaznika, kvalitete nadzora nad radom ustanova od strane Agencije i Ministarstva, ujednačenosti standarda izvođenja, ali i samih potreba tržišta rada. § Pitanje evidencija i vjerodostojnosti postojeće baze - budući da je sustav postavljen tako da ustanove same popunjavaju bazu, podaci su manjkavi i poprilično nevjerodostojni. Rješenje je u postavljanju sustava analogno sustavu e-matice redovnog obrazovanja, ali i restriktivnijem pristupu ustanovama koje krše odredbe Pravilnika o evidencijama. 5

Dobna struktura polaznika po županijama 1. 2. 3. 4. 5. Županije Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska 6. Koprivničko-križevačka 7. 8. 9. Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska 10. 11. 12. 13. 14. 15. Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska 16. 17. 18. Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska 19. Dubrovačko-neretvanska 20. Međimurska 21. Grad Zagreb Ukupno ≥ 15≤ 30 g. Udio ≥ 15≤ 30 g. (%) 258 66. 84% 3 18. 75% 216 25. 62% 121 33. 33% 21 56. 76% 30<50 g. 98 3 412 188 16 Udio 30<50 g. (%) 22. 34% 18. 75% 48. 85% 60. 91% 45. 83% 239 38. 67% 290 46. 81% 117 31. 71% 169 36. 16% 206 0 60. 59% 0. 00% 114 0 19. 05% 0. 00% 58 58. 00% 38 22. 06% 69 227 0 210 37 49. 64% 58. 66% 0. 00% 59. 83% 46. 25% 52 105 0 107 39 34. 14% 30. 91% 0. 00% 14. 34% 48. 75% 175 21. 14% 349 53. 18% 59 187 27. 19% 73. 91% 86 48 45. 84% 10. 60% 5 50. 00% 531 286 3025 71. 76% 26. 29% 42. 22% 173 353 2645 15. 87% 54. 52% 39. 38% ≥ 50 g. 30 10 215 54 0 Udio ≥ 50 g. (%) 7. 77% 62. 50% 25. 50% 14. 88% 0. 00% Ukupno 386 16 843 363 37 89 14. 40% 618 83 20 0 22. 49% 5. 88% 0. 00% 369 340 0 4 18 55 0 34 4 4. 00% 12. 95% 14. 21% 0. 00% 9. 69% 5. 00% 100 139 387 0 351 80 304 72 18 36. 71% 33. 18% 7. 11% 828 217 253 0 36 449 1495 0. 00% 4. 86% 41. 27% 20. 87% 10 740 1088 7165 6

Grafički prikaz dobne strukture po županijama 7

Grafički prikaz ukupnog broja polaznika po županijama 8

Rodna struktura po županijama Županije 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Grad Zagreb Ukupno M Ž M% Ž% 358 10 525 187 27 409 274 264 83 87 288 252 46 492 146 208 9 573 815 5053 28 6 317 176 10 209 95 76 17 52 99 34 336 71 45 1 167 273 2111 92. 75 62. 50 62. 35 51. 52 72. 97 66. 18 74. 25 77. 65 83. 00 62. 59 74. 42 71. 79 57. 50 59. 42 67. 28 82. 21 90. 00 77. 43 74. 91 70. 53 7. 25 37. 50 37. 65 48. 48 27. 03 33. 82 25. 75 22. 35 17. 00 37. 41 25. 58 28. 21 42. 50 40. 58 32. 72 17. 79 10. 00 22. 57 25. 09 29. 47 9

Grafički prikaz rodne strukture po županijama 10

Polaznici osposobljavanja i VI. obrazovnog razdoblja po županijama Županije 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Grad Zagreb Ukupno Udio osposobljavanja (%) Udio VI. obrazovnog razdoblja (%) 9, 97 0, 00 42, 75 0, 00 13, 64 26, 72 6, 39 0, 00 19, 23 24, 07 14, 18 0, 00 2, 79 12, 50 67, 14 10, 78 3, 36 0, 00 28, 90 4, 57 22, 09 51, 61 37, 50 70, 65 85, 11 47, 83 53, 85 87, 64 56, 87 0, 00 83, 33 53, 70 98, 55 0, 00 71, 21 78, 75 76, 73 76, 47 63, 87 80, 00 51, 06 74, 47 69, 68 11

Udio osposobljavanja i VI. obrazovnog razdoblja 12

Zaključno • Ministarstvo će u suradnji s nadležnom Agencijom nastojati poboljšati model donošenja programa obrazovanja odraslih, posebice programa osposobljavanja/usavršavanja koji moraju zadovoljiti nužne standarde za koje na tržištu jamče javne isprave/svjedodžbe u obrazovanju odraslih, imajući u vidu nužnost fleksibilnosti sustava obrazovanja odraslih koji je na posebno intenzivan način vezan za aktualno tržište rada na čije izazove valja odgovarajuće i na vrijeme odgovoriti. • U svrhu objektivnijeg uvida u aktualno stanje stvari „na terenu” obrazovanja odraslih kao ishodišne točke definiranja daljnjih strateških i operativnih ciljeva, Ministarstvo će nastojati poboljšati normativni okvir vezan za sustav evidencija kako bi taj sustav kroz relevantnu bazu bolje informirao same polaznike, ali i na vrijeme detektirao nove izazove bez kojih nema razvoja kvalitete u obrazovanju odraslih. • Vezano uz izdavanje javnih isprava u obrazovanju odraslih, Ministarstvo će nastojati sustav obrazovanja odraslih približiti sustavu e-matice kako bi se u svakom trenutku imao objektivan uvid u broj polaznika programa, ali i u zakonitost provedbe istog. • Slijedom navedenog, Ministarstvo je otvoreno za suradnju sa svim dionicima sustava, posebice s članovima Hrvatskog andragoškog društva, vjernog promicatelja andragoške teorije i prakse čija je primarna svrha prvenstveno postizanje više razine znanja kao jedne od primarnih vrijednosti društva. S tim u vezi, prilikom predstojećih aktivnosti vezanih uz promjene zakonodavno-normativnog okvira, željno iščekujemo vaše prijedloge, te se radujemo budućoj suradnji. 13