Agregatni makroekonomski modeli Prof Maja Baovi 18 10

Agregatni makroekonomski modeli Prof. Maja Baćović 18. 10. 2017. 1

Makroekonomski modeli - definicija n n Pojednostavljena slika stvarnosti Modeli q Agregatni q Strukturni q Modeli rasta 2

Agregatni makroekonomski modeli n Izražavaju međuzavisnosti između osnovnih makroekonomskih agregata (proizvodnja, dohodak, potrošnja, štednja, investicije. . . ) n Pitanja: q Kako rast potrošnje države utiče na dohodak? q Kako rast poreza utiče na ličnu potrošnju? q Ako povećamo uvoz za 10%, što će se desiti sa BDP-om? q Ako investicije porastu za 5%, koliko će porasti potrošnja stanovništva? q Koliko će se smanjiti prihodi države ako se investicije smanje za 2% q itd 3

Agregatni makroekonomski modeli n n Dokumentaciona osnova – nacionalni računi Zadatak – kako povećati realni dohodak do nivoa potencijalnog outputa, tj. kako povećati zaposlenost proizvodnih faktora (postiči punu zaposlenost), a sve to u uslovima niske inflacije i ravnoteže u platnom bilansu n Agregatni modeli – koncept makroekonomske ravnoteže n Equilibrium (ravnoteža): agregatna ponuda = agregatna tražnja Ukupan dohodak = ukupni rashodi = ukupna proizvodnja 4

Agregatna ponuda (AS) = Agregatna tražnja (AD) n AD – međuzavisnost između ukupne tražnje i nivoa cijena n AS – međuzavisnost između nivoa cijena i obima proizvodnje u ekonomiji 5

Koncept makroekonomske ravnoteže n Rast AD vodi rastu cijena i proizvodnje n Pad AD vodi padu cijena i dalje padu proizvodnje 6

Kejnzijanski pristup – dominacija tražnje n n n Kratki rok (“U dugom roku svi smo mrtvi”, Keynes) Nedovoljna agregatna tražnja je uzrok nezaposlenosti Cijene stabilne u kratkom roku Država treba da podstakne tražnju (potrošnju) kako bi se smanjila nezaposlenost AS izvor svih dohodaka 7

Dominacija ponude n n n Ekonomska škola A. Smitha Plate i cijene su potpuno fleksibilne Nezaposlenost i neravnoteža na tržištu rada je privremena pojava uslovljena padom zarada Sejov zakon – ponuda kreira tražnju Spontano dejstvo tržišnih zakona 8

Monetaristi n n n Oživljavanje klasične ekonomske škole 60 -ih godina XX vijeka Fiskalna i monetarna politika ne mogu da podstaknu rast proizvodnje Rast proizvodnje moguće je obezbijediti samo rastom produktivnih resursa 9

Srednji put n U dugom roku, cijene su fleksibilne i agregatna ponuda određuje nivo dohotka n U kratkom roku cijene su nepromjenljive tako da promjene u agregatnoj tražnji utiču na dohodak 10

Funkcija potrošnje 11

Kejnsova funkcija potrošnje n n n Odluka pojedinca o tome koliko će potrošiti a koliko štediti je makroekonomsko pitanje sa velikim efektima Funkcija potrošnje kvantifikuje međuzavisnost između tekuće potrošnje (C) i dohotka (Y), koji je jednak agregatnoj ponudi U najjednostavnijoj varijanti (nema državne potrošnje ni investicija), potrošnja je jednaka dohotku 12

Funkcija potrošnje - autonomna potrošnja - granična sklonost potrošnji a 13

Funkcija štednje - autonomna potrošnja 1 - - granična sklonost štednji a 14

15

Definisanje makroekonomskog modela 16

17

Inflacioni/Deflacioni jaz 18

Paradoks štednje n n n Veća granična sklonost štednji vodi manjoj graničnoj sklonosti potrošnji Manja granična sklonost potrošnji vodi nižoj vrijednosti investicionog multiplikatora Slijedi – veća štednja vodi nižoj vrijednosti investicionog multiplikatora? ? Niža vrijednost multiplikatora znači i sporiji rast dohotka Slijedi – veća sklonost štednji vodi usporavanju rasta dohotka? ? 19