Agregatna potranja i ponuda Agregatna potranja i ponuda

Agregatna potražnja i ponuda

Agregatna potražnja i ponuda • Do sada smo pretpostavljali da su cijene fiksirane, što u stvarnosti nije slučaj – sada relaksiramo tu pretpostavku • Keynesovski model pretpostavlja da su cijene i nadnice fiksne-taj model dobro opisuje situaciju na kratki rok, dok se cijene i nadnice nisu stigle prilagoditi promjenama potražnje i ponude • Klasični model podrazumijeva fleksibilne cijene i nadnice • Kombinacija: – Kratkoročno: Keynes (Keynsianci) – Dugoročno: klasični model (Monetaristi)

Agregatna potražnja i ponuda • Modeli agregatne potražnje i ponude prikazuju vezu između prosječnog nivoa cijena P i nacionalnog dohotka Y • Krivulje agregatne potražnje i ponude ilustriraju kratkoročne i dogoročne efekte koje šokovi u agregatnoj potražnji i ponudi imaju na cijene i ravnotežni dohodak. – Pozitivni šokovi: veći izvoz, povećanje radno sposobne populacije – Negativni šokovi: više cijene goriva, pad pouzdanja u stanje ekonomije koji rezultira padom investicija

Nominalne i stvarne varijable • Nominalne: mjerene u valuti (npr. kunama) • Stvarne: mjerene količinom dobara i usluga M= Nominalna ponuda novca P= nivo cijena (price level), prosječna cijena svih dobara proizvedenih u ekonomiji L= stvarna ponuda novca • Kad cijene nisu fiksirane, stvarna ponuda novca L =M/P • Centralna banka kontrolira nominalnu ponudu novca M (ne stvarnu ponudu L)

Krivulja makroekonomske potražnje • Cijene i ponuda novca: – Kad su cijene fiksne, L i M rastu (padaju) istovremeno – Kad su cijene flexibilne L može pasti ili rasti ovisno o P za isti M • Krivulja makroekonomske potražnje (MDS): – Prikazuje različite kombinacije nivoa cijena i stvarnog dohotka kad su tržišta dobara i novca u ravnoteži – Za sada pretpostavljamo da će poduzeća proizvesti bilo koji traženi output (relaksiranje toga nas vodi na razmatranje agregatne ponude kasnije) – Graf – Niže cijene povećavaju stvarnu ponudu novca, smanjuju ravnotežnu kamatu i tako povećavaju agregatnu potražnju

Krivulja makroekonomske potražnje • Sličnost s krivuljom potražnje za jedan proizvod, ali ipak drugačije objašnjenje – Kod jednog proizvoda: kad se smanjuje cijena, kupuje se više proizvoda • Kod agregatnog modela krivulja je padajuća zbog 3 razloga: – Efekt blagostanja (više cijene manje se može kupiti ljudi kupuju manje manja potražnja) – Efekt kamate (više cijene ljudi trebaju više novca za transakcije povećava se potražnja novca banke povisuju kamate (ponuda novca M konstantna) smanjuje se potražnja za dobrima i uslugama) – Efekt izvoza (više cijene kupuje se više uvoznih dobara odljev iz GDPa)

Agregatna ponuda (dugoročno) • Graf agregatne ponude pokazuje količinu outputa koji su poduzeća voljna proizvesti za određeni nivo cijena dugoročno • Tržište rada: ponuda, potražnja i ravnoteža (graf) • U klasičnom modelu pretpostavlja se da su cijene i nadnice potpuno fleksibilne, nadnice se prilagođavaju cijenama • Tržište rada uvijek u ravnoteži pune zaposlenosti – ravnoteža pune zaposlenosti (to ne znači da je svo radno sposobno stanovništvo zaposleno, već da su svi koji su voljni raditi za danu nadnicu zaposleni) • Puna zaposlenost određuje output – puna zaposlenost neovisna o cijeni – output neovisan o cijeni

Agregatna ponuda (kratkoročno) • Graf agregatne ponude pokazuje količinu outputa koji su poduzeća voljna proizvesti za određeni nivo cijena kratkoročno • Cijena outputa bitno ovisi o cijeni rada • Na kratki rok nadnice nisu potpuno fleksibilne (npr. ugovor) • Povećanje cijena znači veći prihod, a nefleksibilnost nadnica znači da se marginalni troškovi gotovo ne mijenjaju firme imaju razlog uposliti više ljudi i povećati output kratkoročno agregatna potražnja je rastuća funkcija • Primjer naftnih šokova

Nezaposlenost: povjesna kategorizacija (1) • Klasično objašnjenje nezaposlenosti: – Nezaposlenost je uzrokovana time sto su nadnice iznad ravnotežnog iznosa zbog: • Utjecaja sindikata • Minimalna nadnica zajamčena zakonom • Strukturna nezaposlenost – Kada postoji nesrazmjer izmedju vještina koje poslodavci traze, i onih koje nezaposleni imaju (npr. kad potražnja za proizvodima nekih industrija opada, pa se smanjuje zaposlenost) • Tehnološka nezaposlenost – Kad pada potreba za radnicima koji posjeduju određene vještine, iako industrija nije u padu. • Sezonska nezaposlenost

Nezaposlenost: povjesna katgorizacija (2) • Frikcionalna nezaposlenost – Postoji u ekonomiji koja dobro funkcionira i u kojoj ne postoje prethodno opisani problemi • Ljudi koji su ostavili jedan posao da traže drugi • Ljudi koje je vrlo teško zaposliti • Regionalna nezposlenost – Industrija bazirana u jednoj regiji je u problemima i smanjuje broj zaposlenih

Nezaposlenost: moderni pristup (1) • Moderni pristup nezaposlenosti: – Dobrovoljna nezaposlenost • Osoba koja je registrirana da traži posao, ali nije spremna uzeti posao za danu plaću je dobrovoljno nezaposlena – Nezaposlenost ne svojom voljom • Osoba koja je spremna odmah prihvatiti posao za zadanu nadnicu, ali nema tu priliku – Prirodna razina nezaposlenosti • Razina nezaposlenosti kad je tržište rada u ravnoteži

Nezaposlenost: moderni pristup (2) • Razlozi nezaposlenosti: – Nefleksibilne nadnice • • Sindikati ne dozvoljavaju smanjenje Minimalna nadnica zakonom zajamčena Ugovori Efficiency wage theory (firme plaćaju više nadnice) – Ljudi mogu izabrati da budu nezaposleni zbog razloga: • • Visoke naknade za nezaposlene Visoki porezi na dohodak Napor potreban za traženje posla (razgovori itd. ) Prekvalifikacija je skupa ili teško dostupna

Inflacija • Inflacija je porast opće razine cijena. • Kako se računa inflacija? 100*[CPI (2005)-CPI(2004)]/CPI(2004) Gdje je CPI consumer price indeks – indeks cijena potrošačkih dobara • Dva tipa inflacije: – Uzrokovana potražnjom (demand-pull) – Uzrokovana cijenom troškova (cost-push)

Inflation rates around the world in 2009 : Wikipedia

Inflacija potražnje (Demand-pull inflation) • Postoji višak potražnje u ekonomiji na koji nije moguće odgovoriti povećanjem outputa, što podiže razinu cijena (“too much money chasing too few goods”)

Inflacija troškova (Cost-push inflation) • Rastu troškovi ulaznih sirovina i dobara, što rezultira povećanjem cijena proizvodnje i outputa: – Cijena veća jer poduzeća dio troškova prebace na potrošače – Proizvodnja skuplja smanjenje outputa smanjenje ponude diže cijene • Mogući uzroci: – Povećanje cijena uvoza – Povećanja u nadicama koja nisu utemeljena na povećanju produktivnosti

Zašto država treba kontrolirati inflaciju? • U stvarnosti nominalni dohodak =/= stvarni dohodak (Stvarni dohodak manji ako rastu cijene) • Neočekivana inflacija – Penalizira ljude koji primaju fiksirani nominalni dohodak – Raspodjeljuje bogatstvo od onih od kojih se posuđuje prema onima koji posuđuju – Štednja gubi na vrijednosti – CEOs i ostale osobe koje su plaćene prema ostvarenom profitu firme imaju korist od inflacije

Zašto država treba kontrolirati inflaciju? • Očekivana inflacija – Moguće se donekle zaštititi • Banke povisuju kamate za kredite (uračunava se inflacija) • Usklađivanje nadnica s inflacijom • U inflaciji ljudi su skloni držati manje gotovine, pa su mnogo češće transakcije – traži povećanje resursa u financijskom sektoru • Vrijednost valute treba štititi od pada

Kvantitativna teorija novca (The quantity theory of money) • Ta teorija kaže da povećanje ponude novca vodi ka povećanju cijena (uz stabilne Y i V) MV=PY osnovna jednadžba monetarizma M=nominalna ponuda novca V=brzina cirkulacije novca (koliko brzo novac u opticaju mijenja vlasnika tokom transakcija u jednoj godini) P=prosječni nivo cijena Y=stvarna razina ekonomske aktivnosti Formulu MV=PY možemo napisati kao M/P=Y/V Drugim riječima: stvarna ponuda novca =stvarnoj potražnji novca V odražava djelovanje kamate (veće kamate ljudi drže manje novca kod sebe veća cirkulacija)

Deficit • Deficit može biti financiran na dva načina: – Vlada može prodati obveznice (tako se zadužuje kod privatnog sektora) – Vlada može štampati novac • štampanje novca povećava M, pa se uz konstantni Y povećava P inflacija! • Zato je bolje deficit financirati prodajom obveznica, ali treba biti oprezan, jer dug može narasti toliko da vlada mora ponuditi jako visoke kamate, a na kraju možda ni ne može naći kreditore: tada joj ostaje samo štampanje novca

Kako vlada može kontrolirati inflaciju? • Monetarna politika • MV=PY kaže da je uz stabilan Y inflacija uzrokovana povećanjem ponude novca kontrolira se inflacija • Restringiranje ponude novca odražava se na LM krivulju povećanje kamata • Visoke kamate povećavaju vrijednost domaće valute uvoz je jeftiniji nema opasnosti od cost-push inflacije • Visoke kamate smanjuju investicije i potrošnju smanjuju ekonomsku aktivnost smanjuju opasnost od demand-pull inflacije

Ostale mjere kontroliranja inflacije • Ove mjere imaju utjecaj ako se koriste zajedno s kontrolom ponude novca – Promjena očekivanja • Ako radnici znaju da je inflacija pod kotrolom, neće inzistirati na velikom povećanju nadnica – Politika cijena i prihoda • Može se propisati najveći mogući rast cijena i nadnica – Nezavisnost centralne banke

Phillips-ova krivulja • Pokazuje vezu izmedju inflacije (y-os) i nazaposlenosti (x-os) • Pokazuje da je veća inflacija povezana s manjom nezaposlenošću i obrnuto – Dugoročna krivulja (LRPC long run Phillips curve) – Kratkoročna krivulja (SRPC short run Phillips curve)

Veza izmedju nezaposlenosti i inflacije • Ne postoji dogoročna veza inflacije i nezaposlenosti (LRPC je vertikalna) • Postoji kratkoročni trade-off između inflacije i nezaposlenosti kada je agregatna ponuda nepromijenjena a ekonomski šokovi dolaze od agregatne potražnje (SRPC)