agreb 10 6 2015 TEORIJA I PRAKSA U

agreb, 10. 6. 2015 TEORIJA I PRAKSA U EDUKACIJI MEDICINSKIH SESTARA Izr. prof. Dr (Združeno kraljestvo Velike Britanije in Severne Irske) Majda Pajnkihar

2

SVEUČILIŠTE U MARIBORU 3

4

UVOD U CILJ PREZENTACIJE n Prezentacija edukacije MS; n Edukacija, istraživanje i praksa; n Zaključak. 5

6

OBRAZOVANJE MS – GRUPA UDINE C 7

VAŽNE SMJERNICE ZA EDUKACIJU MS U SLO n n n DIR 2005/36/ES – 20. listopad 2007, DIR 2013/55/ES - 20. studeni 2013, 77/453/ECC - 27. lipanj 1977, 89/595/EEC - 10. listopad 1989, EC smjernice 77/452, EFN upute o obrazovanju. 8

MEDNARODNA ZDRUŽENJA Područje obrazovanja u zdravstvenoj njezi usmjeravaju također mednarodna združenja kao što su: n International Councel of Nurse (ICN), n Svetska zdravstvena organizacija za područje Evrope (WHO for Europe), n Europian Federation of Nurses (EFN), n European federation of nurse educators (FINE), idr. Namjera je dodatno obrazloženje minimalnih standarda obrazovanja medicinskih sestara i babica. 9

STRATEGIJA RAZVOJA ZDRAVSTVENE NJEGE Strategija razvoja zdravstvene njege i oskrbe u sistemu zdravstvene zaštite u Republiki Sloveniji za razdobje od 2011 do 2020 daje usmerenje za obrazovanje profesija u zdravstvenoj njezi. 10

Studijski program mora trajati minimalno 3 godine od. 4600 sati: n bar trečina teoretičkog obrazovanja – visokoškolska institucija, n bar polovica praktičkog obrazovanja – u kliničkim ustanovama na svim področjima, u sodelovanju visokoškolskih učitelja, diplomiranih medicinskih sestara – mentora i drugog kvalificiranog osoblja, n individualni rad. 11

OBRAZOVANJE MS U SLOVENIJI n 3 sveučilišta u Sloveniji: Maribor, Ljubljana i Izola. n Ukupno 8 fakulteta i visokih strukovnih škola. 12

FAKULTETA ZA ZDRAVSTVENE NAUKE SVEUČILIŠTA U MARIBORU Fakulteta za zdravstvene vede Sveučilišta u Mariboru: n prva je visoka zdravstvena škola u Sloveniji, koja je 2006. godine prerasla u fakultet, n prva je primijenila bolonjski magistarski studijski program 2007. godine. Za sada još ne izvodi doktorski studijski program zdravstvene njege, n v 2005 godine smo ustanovili prvi Simulacijski center u Sloveniji. Istraživanje iz 1997. g. je pokazalo da je Slovenija bila jedna od rijetkih zemalja, koja nije imala fakultetsko obrazovanje za područje zdravstvene njege. 13

Usvojen sistem : n Prvi level – dodiplomski ciklus – 3 godine (180 ECTS) n Drugi level - poslijediplomski magistarski - 2 godine (120 ECTS), n Treći level – posijediplomski doktorski - 3 godine (180 ECTS). 14

DODIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM 1. STUPNJA

UVJETI UPISA V studijski program 1. stupnja Zdravstvena njega može se upisati, ko je obavio zaključni izpit u bilo kojem četverogodišnjem srednješkolskom programu, profesionalnu maturu ili opču maturu. Skladno sa kompetencami tehnika zdravstvene njege/tehnice zdravstvene njege moraju svi kandidati, osim kandidata sa z obavljenim zaključnim izpitom ili profesionalnom maturom u programu zdravstveni tehničar ili tehničar zdravstvene njege, obaviti 80 sati propedevtičnog programa iz sadržaja predmeta zdravstvena njega. Izabrani kandidati moraju na upisu predložiti lječničku potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje rada i zadaće diplomirane medicinske sestre od. diplomiranog zdravstvenika. 16

KOMPETENCE Studijski program se mora izvađati na odgovarajučem akademskem nivoju i mora biti na dokazima podržan. Smisleno je potrebno uzeti u obzir međunarodno usmjerenje: n Direktiva 2013/55/ES n NMC (2010), n Tuning(2010), n EFN matrika kompetenc (2014), idr. , koje pridonesu razumevanju i plasiraju kompetence na nivoju 1. i 2. stupnja studija. 17

TEMELJNI CILJIEVI STUDIJSKEGA PROGRAMA 1. STUPNJA ZDRAVSTVENA NJEGA Redovni i izvanredni preddiplomski studij na razini programa 1 stupnja zdravstvena njega (u skladu s EU direktivama 77/452, 77/453; 2005/36 / EZ i 2013/55 / EU) omogućuje studentima da steknu znanja i vještine za: Planiranje i nadzor izvađanja sestrinskih aktivnosti prijenos i primjena znanja u praksi, rješavanje složenih stručnih i radnih problema, komunikaciju s pacijentima i kolegama u sestrinskom i zdravstvenu tim i sa drugima, profesionalno kritičko mišljenje i odgovornost, inicijativa i samostalnost u odlučivanju i upravljanju sestrinskog tima.

ODNOS IZMEĐU TEORIJE I PRAKSE n n n Izlaganje – 1005 sati (18 %) – 33 ECTS Seminari – 440 sati (8 %) -15 ECTS Kliničke vježbe – 2300 sati (43 %) - 77 ECTS Laboratorijske vježbe – 110 sati (2 %) – 4 ECTS Individualni rad – 1545 sati (29 %) - 51 ECTS n n 1 ECTS= 30 sati 90 % obvezni predmeti – 162 ECTS (4860 sati) 10 % izborni predmeti – 18 ECTS (540 sati) UKUPNO = 5400 sati (100%) – 180 ECTS 19

Teorija i praksa na FZV UM TEORIJA PRAKSA FZV UM VISOKOŠOLSKI UČITELJI in SODELAVCI P, S, SV DIREKTIVE KONČNA EVALVACIJA KLINIČNO OKOLJE ŠTUDENT GLAVNI MENTOR ZAKONODAJA KOMPETENCE MEDICINSKA SESTRA KV MENTOR ŠTUDENT Simulacije KOORDINATOR EVALVACIJA PRIPRAVA NA KLINIČNO OKOLJE ŠTUDENT

Učne baze UM FZV Na fakulteti več niz godina brižno njegujemo partnerstva sa učnimi bazama, u kojima studenti obavljaju kliničku praksu.

STRUČNI NAZIV DIPLOLOMANTA Stručni naziv diplomanta: n diplomirana medicinska sestra - dipl. m. s. , n diplomiran zdravstvenik - dipl. zn. 22

Studij traje 2 godine= 4 semestra pedagoškog procesa Program obuhvača 3000 sati= 120 ECTS

MAGISTARSKI STUDIJSKI PROGRAMI n Zdravstvena njega -studijski smjerovi: n Zdravstvena njega, Izvanredne situacije u zdravstvu, Gerontološka zdravstvena njega, Preventivna prehrana i klinička dijetetika), n Bioinformatika, n Managament u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti. n Doktorski programi su u razvoju. 24

NASTAVA I UČENJE n Predavanja, praktičke vježbe, seminari, tutoriali, terenski rad. n Studij u knjižnici i kod kuće. n Ispiti i druga vrednovanja. n n Nove metode: e-učenje, virtualna stvarnost, simulacije. 25

FAKULTET PROMOVIRA n Mobilnost studenata, učitelja i istraživača; n kooperacija i osiguranje kvalitete; n evropske dimenzije u visokoškolskom obrazovanju. 26

FAKULTET PROMOVIRA KAO OSNOVU PRAKSU OSNOVANU NA ISTRAŽIVAČKIM DOKAZIMA Pomak u kulturi izvađanja usluga u zdravstvu na osnovi osobnog mišljenja i prijašnjih iskustava do usmjerenja ka večoj upotrebi rezultata istraživanja za odlučivanje i prosudbu u kliničkoj praksi. 27

UJEDINJENJE OBRAZOVANJA U DRŽAVAMA EU Istraživanja pokazuju, da se obrazovanje u različitim državama EU, različito izvađa. Europska kartica: n dokument koji bi jasno deklarirao kvalifikacije, n težnja za poboljšanje priznavanja profesionalnih kvalifikacija. Osnova za buduče obrazovanje i priznavanje kvalifikacija u drugim džavama (European Parlament, Imco, 2010). 28

UJEDINJENJE OBRAZOVANJA U DRŽAVAMA EU – GLOBAL STANDARDS WHO Cilj globalnih standarda je ostvariti kriterije za bazično obrazovanje MS i osigurati rezultate, koji: n baziraju na dokazima i sposobnošću, n promoviraju progresivnu edukaciju i sveživotno učenje i n osiguravaju zaposlenje MS koje su kompetentne i koje osiguravaju kvalitetu njege, promoviraju pozitivne zdravstvene rezultate populacije (WHO, 2009). 29

ISTRAŽIVANJE NA SVEUČILIŠTIMA n Ograničenja: često je fokusirano samo na ZN, potpora veči dio kvantitativne istraživačke metodologije, preopterećeni predavači i nedostatak iskustva, n Jake strane: okruženje zdravstvene njege, fokusiranje i zanimanje za ishod pacijenta, n redovit kontakt s kliničkim područjima. n Glavni zadatak: potpora obrazovanju na temelju dokaza, čvršće povezivanje sa klinikom (Jackson, 2008). 30

ISTRAŽIVANJE U KLINIČKOJ OKOLINI n Ograničenja: preopterečene MS, nedovoljno znanje o istraživačkim metodlogijama, nedostatak poticajnih sestara istraživača n Dobre strane: istraživački rad. mogučnost usavršavanja za n Glavni zadatak: potpora praksi na temelju dokaza, čvršće povezivanje sa teorijom (Jackson, 2008). 31

“KLINIČKA AKADEMSKA KARIJERA” ZA KLINIČARE, UČITELJE I ISTRAŽIVAČE n Klinička akademska karijera udružuje kliničku odličnost, istraživanje i poučavanje u sistemski odnos s općom namjenom. n “Takvo bi strukovno znanje moralo koristiti pacijentima i njihovim obiteljima”. n Bitno je, da kliničar/praktičar ostane u praksi, n ima fleksibilne mogućnosti za razvoj karijere; n Koristi klinički nadzor, mentorstvo (Jackson, 2008). 32

UMJETNOST ZNJ Termin umjetnost sadržava psihološke, sociološke, duhovne i druge aspekte, koji podupiru human, senzitivan, poštujući, empatijski, povjerljiv i ravnopravan partnerski odnos. 33

NAUKA n Izraz nauka obuhvaća teorijsko i praktično znanje, zasnovano na istraživanju. n Osim toga - naućna osnova nudi medicinskim sestrama znanje za sigurnu i efikasnu primjenu intervencija u okviru dijagnostičko-terapijskog programa. 34

OBRAZOVANJE I ISTRAŽIVANJE ZNANJE I DOKAZI ZA RAD SA PACIENTIMA EMPIRIČNO / NAUKA ETIČNO ESTETIČNO/UMJETNOST OSOBNO / PERSONALNO (Based on Carper, 1978)

PROFESIJA I DISCIPLINA n Istraživanje predstavlja vezu između teorije i prakse. Međusobno povezivanje teorije, prakse i istraživanja je osnova razvoja zdravstvene njege kao profesije, koja temelji na razvoju prakse. n Disciplina zdravstvene njege razvija, testira i pretače teoriju u praksu (nauka), s ciljem poboljšanja života ljudi. 36

37

ZAKJUČAK n Istraživanje predstavlja vezu između teorije i prakse. Međusobno povezivanje teorije, prakse i istraživanja je osnova razvoja zdravstvene njege kao profesije, koja se temelji na razvoju prakse. n Disciplina zdravstvene njege razvija, testira i pretače teoriju u praksu (nauka), s ciljem poboljšanja života ljudi. 38

HVALA NA PAŽNJI!