AGENDA 21 Bioloka raznolikost VELADI NAJDA IV 2
AGENDA 21 Biološka raznolikost VELADŽIĆ NAJDA IV 2
Put prema Agendi 21 � 1972. - Konferencija o čovjekovom okolišu u Stockholm � 1983. - Komisija Brundtland � 1987. - "Naša zajednička budućnost" - izvještaj Komislije Brundtland � 1989. - Započelo planiranje Konferencije o okolišu i razvoju. � 1992. "Skup o Zemlji“ - održan u Rio de Janeiru– Agenda 21
Agenda 21 – ekološki program samozaštite čovječanstva u 21. st. � Agenda 21 - predložak za djelovanje u 40 različitih područja (zaštita tla, šuma, voda, zraka, očuvanje biološke raznolikosti, zbrinjavanje otpada, itd. ), čije je djelovanje od ključnog značenja za održivi razvoj Zemlje. � Ideja održivog razvoja= usklađenost gospodarskog rasta i prirodnih ekosistema. � ‘Održivi razvoj je onaj koji zadovoljava potrebe današnjih generacija, ne ugrožavajući buduće generacije u zadovoljavanju njihovih potreba. ‘ - Brundtland Komisija
�Izveštaj komisije iz 1987. godine - ljudsko prisustvo pritiska životni ciklus planete. �Od 1950. godine – duplikacija populacije, a materijalna dobra veća za 4 puta! �¾ ljudi – u rastućem siromaštvu �Koncept održivog razvoja mora biti kao svakodnevna praksa i program A 21 stvara prostor za takvo ostvarivanje. �“Ideja vodilja je bila: održivi razvoj se mora događati tamo gdje žive ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole, gdje planiraju građevinsko zemljište, gdje imaju svoja radna mjesta - dakle u gradovima i općinama. Tako su i rođene vizije lokalne Agende 21. ”
Trendovi i zadaci Agende 21: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Suzbijanje siromaštva kao prioritetni zadatak OUN-a Promjena obrasca potrošnje Zaštita i unapređenje ljudskog zdravlja Razvoj koncepta održivog naselja Zaštita atmosfere Održivo upravljanje tlom Sprečavanje odumiranja šuma Zaštita i upravljanje slatkim vodama Upravljanje opasnim vodama Upravljanje radioaktivnim otpadom
Postupci i zadaci iz oblasti u Agendi 21: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Suzbijanje dezertifikacije(nastanka pustinja) i suša Održivog razvoja planina Održive poljoprivrede i razvoja sela Očuvanje biološke raznolikosti Upravljanje biotehnologijom Zaštita i upravljanje okeanima Upotreba otrovnih hemikalija Upravljanje krutim otpadom � Realizacija ovih ciljeva i zadataka = obrazovanje, osposobljavanje i razvijanje svijesti javnosti!
Razmišljati globalno - djelovati lokalno �Ključna uloga u ostvarivanju održivog razvoja – lokalne vlasti. � Dokument - lokalna Agenda 21 �Do 1996. većina zemalja je trebala postići opću saglasnost o lokalnoj Agendi 21. �Danas više od 2000 lokalnih vlasti radi na izradi lokalne Agende 21.
Zaključak �Glavno pitanje danas: Možemo li se pouzdati u to da će se u kratkom roku uspjeti promijeniti dovoljan broj ljudi kako bi se spasio suvremeni svijet?
Biološka raznolikost (biodiverzitet)
Kratki prikaz: 1. Pojam 2. Nivoi 3. Problemi upravljanja 4. Efikasna zaštita
Šta je biodiverzitet? � 29. decembar 1995. godine – Međunarodni dan biološke raznolikosti. � UN proglasile period od 1994. do 2003. god. dekadom biološke raznolikosti, a 1995. godinom zaštite prirodne i životne sredine. � Biološka raznolikost(biodiverzitet) označava različitost na genetičkom nivou (gena), na nivou vrste, biocenoza i ekosistema. � Tri najvažije komponente biodiverziteta: 1. Genetički diverzitet – različitost gena unutar jedne vrste 2. Diverzitet vrsta – različitost vrsta u nekom području 3. Diverzitet ekosistema – različitost staništa, životnih zajednica, ekosistema i ekoloških procesa
Problemi upravljanja �Do danas u svijetu opisano oko 500 hiljada vrsta biljaka i oko 2, 5 miliona vrsta žvotinja. �Smatra se da još nije opisano između 10 -30 miliona vrsta biljaka i životinja. �Narušavanje prirodnog biodiverziteta zbog degradacionih i zagađujućih procesa, a sve zbog djelovanja čovjeka!
Kategorije biljaka i životinja prema stepenu ugroženosti: 1. Izumrle (Ex) - izumrle vrste 2. Ugrožene (E) – vrste kojima prijeti izumiranje 3. Osjetljive (V) – vrste čije se populacije smanjuju 4. Rijetke (R) – populacija mala i uskog rasprostranjenja 5. Skupina neodređenog statusa (I)
Popis izumrlih životinjskih vrsta Ptice ( Lat. Aves ) �Kraljev Otočni Emu(red Kazuara; porodica Emua) �Klokanov Otočni Emu (red Kazuara; porodica Emua) �Moe (red Moavki) �Slonovske Ptice (red Slonovskih Ptica) �Dodo Sisari (Lat. Mammalia) �Falklandska Lisica(red Mesoždera; porodica Pasa) �Morska Vidrica(red Mesoždera; porodica Kuna) �Karipska Medvjedica (red Mesoždera; porodica Pravih tuljana) �Stellerova Morska Krava(red Morskih krava ; porodica Moronja)
Kraljev Otočni Emu Moa
Morska krava
Popis ugroženih životinjskih vrsta � Afrički slon � Azijski slon � Bengalski tigar � Bizon � Bonobo � Divovska vidra � Galapagoški pingvin � Gavijal � Gepard � Golema želva � Gorile � Hijacintna ara � Indijski riječni dupin � Indokineski tigar � Južna riječna vidra � Kineski aligator � Madagaskarski prstaš ili Aye-aye � Modrulj � Morska vidra � Orangutan � Patuljasti vodenkonj � Riječni rak � Risovi � Velika bijela psina � Veliki panda � Šaran
Popis osjetljivih vrsta �Velike mačke �Ptice grabljivice
Popis rijetkih životinjskih vrsta �Bijeli lav �Mrki tvor �Patuljasti miš �Bezrepi makaki �Otočna siva lisica �Sumatranski orangutan �Kubanski krokodil �Divlji konj Przewalskoga �Čovječja ribica
Endemske i ugrožene biljne vrste Rijetke vrste u Bi. H i Hrvatskoj: � Bosanski ljiljan � Velebitska degenija � Enicijan � Hajdučka trava � Javor planinski � Perunika bosanska � Čekinjuša bosanska � Dalmatinska iglica Ugrožene vrste u svijetu: � Divlji sago-SAD � Orhideja-Meksiko � Morski ladolež-Europa � Zelena vrčasta biljka-SAD � Velikolisna palma. Madagaskar � Mogranj s otoka Sokotran. Jemen � Afrička ljubica-Istočna Afrika � Plava vanda-Indija/Tajland � Kanarski zmajevac, drvo. Kanarski otoci � Kaoba-Ekvador
Šta Crvena knjiga kaže? � Ugrožene životinjske vrste: - 60 vrsta sisara - 28 vrsta ptica - 37 vrsta gmizavaca - 19 vrsta vodozemaca - 38 vrsta slatkovodnih riba - preko 238 invertebrata � U Evropi oko 4 500 ugroženih vrsta biljaka, a u Bi. H od ukupno 5 000 biljnih vrsta, ugroženih je 678 vrsta.
Efikasna zaštita �Ozbiljno uvažavanje ekoloških zakonitosti, dobro poznavanje ekosistema, podržavati udruženja za zaštitu prirode i podići svijest unutar zajednice!
Zaključak �Ali, zašto se uopšte bavimo temom biodiverziteta? �Zašto? �Koliko vrsta gubimo? �Shvatam da postoji problem koji se zove “gubitak biodiverziteta”, ali kakav će to uticaj imati na mene?
- Slides: 30