Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38
Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb, Osnovna škola Bartola Kašića, Vrisnička 4, 10 000 Zagreb Stručni skup za školske knjižničare pripravnike osnovnih škola i njihove mentore Zagreb, 22. listopada 2008. Biserka Šušnjić, prof. i dipl. knjiž. , viša savjetnica Agencija za odgoj i obrazovanje
Ispitna komisija za osnovne škole • Biserka Šušnjić, prof. i dipl. knjiž. , viša savjetnica, predsjednica • prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, sveuč. nast. metodike • Evica Tihomirović, prof. i dipl. knjiž. , str. sur. šk. knjiž. , OŠ Bartola Kašića, sustručnjakinja pripravnika • Mile Mudrovčić, prof. , ravnatelj, član • Štefanija Turković, prof. , nast. hrv. jez. , članica
Uvođenje pripravnika u samostalan rad Osnovni propisi koji se odnose na pripravnike / na stručne ispite: Zakon o radu (pročišćen tekst u NN 137/04): članak 32 – 36 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08) Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (NN 88/03) Program polaganja stručnog ispita (Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u OŠ, Zavod za školstvo RH, 2006)
Propisi: Poslovnik o radu komisije za stažiranje i komisije za polaganje stručnog ispita (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa br. 5/96)
STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA Nakon početka pripravnikova rada škola je obvezna: • imenovati Povjerenstvo za stažiranje • prijaviti stažiranje Agenciji (najkasnije 30 dana) • izraditi operativni program stažiranja i predložiti ga Učiteljskom vijeću na usvajanje, dostaviti ga Agenciji (30 dana)
STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA • • početak stažiranja (1. dan rad. odn. ili najkasnije 15 dana kasnije) povjerenstvo za stažiranje (ravnatelj škole, mentor pripravnika, stručni suradnik) izrađuje prijedlog programa stažiranja, a UV taj program prihvaća zadaća Povjerenstva (stalna stručna, pedagoška, metodička i dr. pomoć pripravniku; praćenje i vrjednovanje napredovanja pripravnika) program pripravničkog staža
STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA • • • stručno usavršavanje pripravnika (aktivno sudjelovanje u svim oblicima usavršavanja) tijekom stažiranja pripravnik obvezan nazočiti radu mentora najmanje 60 sati (volonter najmanje 2 dana mjesečno tijekom nastavne godine, odn. 140 sati) Povjerenstvo za stažiranje biti će nazočno radu pripravnika najmanje dva puta po 2 sata tijekom stažiranja (redovna nastava ili ostali oblici odg. obraz. rada)
STAŽIRANJE PRIPRAVNIKA • • stručni suradnik biti će nazočan radu pripravnika najmanje 2 puta tijekom stažiranja ostali članovi povjerenstva: svaki pružati pomoć po 5 sati dnevnik stažiranja (vodi ga pripravnik) evidencija o ostvarivanju pripravničkog staža (vodi je svaki član Povjerenstva)
Program pripravničkog staža • • • podaci o školi i datumu podaci o pripravniku (ime i prezime, stručna sprema, radno mjesto) vrijeme stažiranja članovi Povjerenstva za stažiranje dužnosti Povjerenstva (izrada Programa pripravničkog staža, pružanje stalne stručne pomoći, nazočnost pri radu)
Program pripravničkog staža • • • dužnosti pripravnika (surađivati s članovima Povjerenstva, ostvarivati planirani program, voditi dnevnik stažiranja. . . ) Cilj i zadaće Programa (osposobiti pripravnika za uspješno, stručno i samostalno obavljanje poslova školskoga knjižničara) Dijelovi Programa: A. Opći dio i B. Metodički dio
Program pripravničkog staža Planirati: • poslove i zadatke (npr. Upoznati Ustav i školsko zakonodavstvo) • način rada (npr. Samostalno proučavanje dokumenata) • nositelje poslova • vrijeme ostvarivanja
Najvažnije: Ostvariti planirani program i evidentirati ostvarenje (dnevnik stažiranja)
Načini usavršavanja knjižničara: • • iskustveno učenje literatura, internet, rasprave modeli dobre prakse obvezne teme i posebni interesi pravo na pomoć stručnog tima (ravnatelj, mentor, stručni suradnici, savjetnica) stalno praćenje pripravnika i pomoć samovrjednovanje i vrjednovanje svih sudionika
Dosadašnja iskustva u provedbi polaganja stručnih ispita: • • • organizacija polaganja stručnog ispita pismeni dio ispita dogovor o temi i priprema praktičnog rada praktični dio ispita usmeni dio: sadržajna analiza pisanoga rada, ocjena pismenosti, analiza praktičnog dijela ispita, pitanja iz metodike školskog knjižničarstva, pitanja iz područja zakona
PISANI RAD • • vrijeme pisanja: do 180 minuta zadaća: problematizirati teoretske spoznaje kroz praksu • teme: - od tri ponuđene teme pripravnik odabire jednu - dopuštena je uporaba hrvatskog pravopisa
Vrjednovanje pismenih radova • • • predsjednica ispitnog povjerenstva je savjetnica; ispitivač metodike je sveučilišna prof. ili savjetnica; profesorica hrvatskog jezika profesor metodike ocjenjuje sadržaj pismenog rada s psihološkog, pedagoškog i metodičkog stajališta profesorica hrvatskog jezika ocjenjuje pismeni rad s jezičnog stajališta
NAJČEŠĆE BIRANE TEME: • • Uvođenje učenika u samostalan istraživački rad u školskoj knjižnici Školski knjižničar - suradnik u odgoju i obrazovanju Planiranje i programiranje rada školskoga knjižničara Projekti školskoga knjižničara
NAJČEŠĆE BIRANE TEME: • • Djelatnost i zadaće školske knjižnice Mogućnosti školske knjižnice u razvijanju čitateljskih interesa i navika Komunikacijska uloga školske knjižnice Promidžbene aktivnosti školske knjižnice
NAJČEŠĆE BIRANE TEME: • • • Istraživački rad u školskoj knjižnici Uloga knjižnice u odgojno-obrazovnom radu Nastavni sat u školskoj knjižnici Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice Povezivanje nastave sa školskom knjižnicom
PISANI RAD PISATI ZNAČI • svladati tehniku pisanja • logički povezivati riječi u rečenice, a rečenice u cjelovitu smislenu cjelinu koja mora: a) odgovarati svojoj namjeni b) biti jasna, razumljiva i pregledna; c) uvažavati pravopisno – gramatičke zakonitosti; d) primjenjivati prikladna izražajna sredstva i postupke; e) imati prikladno kompozicijski i stilski organiziran sadržaj teksta
PISANJE • • SADRŽAJ JEZIK STIL (rasprava, esej) PRAVOPIS
VRSTE TEKSTOVA Prema: • sadržaju • izrazu (stilu) • namjeni
RASPRAVA • • • posebna vrsta pisanoga teksta u kojem se rasvjetljava, dokazuje ili osporava određena tvrdnja (teza) Ovisno o temi i pristupu govorimo o stručnoj ili znanstvenoj raspravi. Stručna i znanstvena rasprava služi se stručnim i znanstvenim jezikom, stručnom i znanstvenom terminologijom.
SASTAVNICE RASPRAVE • • • UVOD - iznošenje temeljne teze RAZRADA (glavni dio) - razrada temeljne misli ZAKLJUČAK - izvodi se na temelju uvodnog i završnog dijela
PREGLED TEKSTA • • • provjera gramatičko-pravopisne razine teksta provjera povezanosti (konzistentnosti) teksta izostavljanje suvišnog (eventualna ponavljanja) • čitanje dovršenog teksta u sebi
Pisana priprava za izvođenje praktičnog rada • • • Ime i prezime: Matična škola: Školski knjižničar – mentor: Razredni odjel ili dob učenika s kojima se izvodi praktični rad: Škola i datum izvođenja: Tema: Cilj praktičnog rada: Zadaće: Metode rada:
Pisana priprava • • • Oblici rada: Nastavna sredstva i pomagala: Predviđene aktivnosti u vremenskom i metodičkom slijedu: Literatura za učenike i učitelje: Prilozi: pripremljen radni materijal (pitanja, listići, slike, . . . )
PRAKTIČNI RAD • • mogućnost pristupa bez obzira na ishod pismenog dijela ispita određivanje teme u dogovoru s mentoricom iz ispitnog povjerenstva pripremanje za rad je samostalno izvedba praktičnog rada (zadaće ostvariti za jedan školski sat) nazočni članovi ispitnog povjerenstva raščlamba rada s metodičkog gledišta vrjednovanje praktičnog rada
Zadaće praktičnog rada • • • ambijent učiniti ugodnim angažirati različita osjetila, izazvati uzbuđenje multimedijski i interdisciplinarno aktivan i zadovoljan učenik (razgovara, istražuje, misli, zaključuje, pita, predlaže) motiviran za čitanje na kreativan način učiti čitati tekst "dubinski" - s razumijevanjem; znati odabrati ključne riječi, napraviti sažetak, raspravljati o sadržaju suglasiti se ili suprotstaviti iznesenim tezama; igrom doći do spoznaje. . .
Odgojne i funkcionalne zadaće 1. jačati samopouzdanje učenika pozitivnim poticajima (dobro je da smo različiti – svatko je važan, nadopunjujemo se! u životu imamo pravo na sudjelovanje i izbor prema svojim potrebama!) 2. usvajati spoznaju da se u školi stječu početna znanja, a da svaki čovjek cijeli život treba razvijati svoje prirođene mogućnosti – to znači: učiti!
Odgojne i funkcionalne zadaće 3. da je potrebno, korisno i zabavno samostalnim istraživanjem učiti (Znanje je moć!) i biti kreativan (= činiti na svoj način!) – treba podržati napore učenika i pohvaliti rezultate! 4. znati pronaći informaciju i upotrijebiti je znači biti sposoban i samostalan
Odgojne i funkcionalne zadaće 5. vještina pronalaženja i uporabe informacija stječe se i u školskoj knjižnici (uporabom instrumenata pretraživanja izvora: katalozi, referentna zbirka, internet. . . ) 6. znati i željeti raditi u timu (podjela uloga i zadaća, komunikacijske vještine, ljudska prava. . . ) 7. motivacija za korištenje knjižnice u formalnim i neformalnim projektima
Obrazovne zadaće • Snalaženje u knjižnici i knjižničnoj građi (obrazovanje korisnika) - sat znanja o knjižnici (koja joj je svrha, koje usluge nudi, kako je organizirana, koje vrste građe posjeduje – koje potrebe korisnika može zadovoljiti. . . )
Obrazovne zadaće • • vještine pronalaženja informacija, odabir, kreativna preradba (izlaganje, pano, dramatizacija) i usvajanje informacija (nastajanje znanja) znati “dubinski” čitati i prepoznati bitno! znati preoblikovati pronađeno na svoj način! (kako govoriti o onome što smo saznali i naučili; kako se izrađuje poster, plakat, pano, izložba, Power Point prezentacija, referat. . . ) uspostavljanje uzročno-posljedičnih veza (pitati učenike: ZAŠTO? )
Kriteriji za analizu ostvarene djelatnosti • • • OSTVARENJE CILJA I PLANIRANIH ZADAĆA (procjena dobitaka i postignuća učenika s obzirom na ostvarene aktivnosti) UOČAVANJE I UVAŽAVANJE SITUACIJSKIH POTICAJA (zadovoljavanje aktualnih potreba, razvijanje ideja, inicijativa i interesa učenika) PROCJENA INTERAKCIJSKOKOMUNIKACIJSKIH ODNOSA (knjižničara i učenika te učenika međusobno)
USMENI ISPIT • • • vrijeme polaganja: do 45 minuta usmeni ispit polažu pripravnici koji su položili pisani dio ispita i uspješno ostvarili praktični rad polaže se pred svim članovima ispitnog povjerenstva ispit vodi predsjednik ispitnog povjerenstva prvi dio: ispituje se znanje iz metodike struke (povezano s održanim praktičnim radom)
USMENI ISPIT • • drugi dio: pitanja iz Ustava RH, ustroja odgojno-obrazovnog sustava, školskih propisa, pedagoške dokumentacije vrjednovanje: zaključnu ocjenu (položio / nije položio) dogovorno utvrđuju članovi ispitnog povjerenstva
- Slides: 37