a BRAK ivotna zajednica dviju osoba razliitog spola
a. BRAK -životna zajednica dviju osoba različitog spola (žene i muškarca) koja ima sociološke, kulturne, vjerske i pravne posljedice a. Osnovna funkcija braka je osnivanje obitelji i stvaranje potomaka
Pretpostavke za sklapanje braka a Hrvatski zakonodavac propisao je tri pretpostavke koje se moraju ispuniti u vrijeme sklapanja braka da bi se priznali učinci braka: 1) da su nevjesta i mladoženja osobe različita spola 2) da su nevjesta i mladoženja izjavili svoj pristanak za sklapanje braka 3) da je brak sklopljen pred službenom osobom
Pretpostavke za valjanost braka a. Hrvatski zakonodavac propisao je sljedeće pretpostavke za valjanost braka: Ø punoljetnost Ø poslovna sposobnost Ø nepostojanje srodstva Ø nepostojanje ranijeg Ø braka
Postupak sklapanja braka Brak se može sklopiti u: agrađanskom obliku-sklapa se pred matičarom avjerskom obliku-sklapa se pred Službenikom vjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose -za sada Hrvatska ima regulirane odnose sa Svetom Stolicom u pogledu sklapanja braka katolika
Brakovi homoseksualaca a prvi priznati homoseksualni par su dvojica odvjetnika koja su sklopila građanski brak u Mexicu akasnije-homoseksualni brak kod svećenika (London) ahomoseksualni brakovi su što se Europe tiče, legalizirani u VB, Španjolskoj i Nizozemskoj, a od 2009. tako će biti i u Mađarskoj a. Kina-30 mil. homoseksualaca, od toga 20 mil. muškaraca i 10 mil. žena, 80% ih je u braku sa osobama suprotnog spola a. Hrvatska-zakon o priznavanju homoseksualnih zajednica 2003. , legalizacija brakova oko 2025. g.
Razvod braka Ø pokreće se sporazumnim zahtjevom obaju bračnih drugova ili tužbom jednog od njih Sud će razvesti brak: - ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni - ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana - ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka
Bračno pravo -obuhvaća pravna pravila kojima se uređuje brak i odnosi u braku -dio obiteljskog prava -normama bračnog prava se propisuju: Ø pretpostavke te postupak za sklapanja braka Ø pretpostavke za njegov prestanak Ø odnosi u braku i u vezi s brakom Ø pravne posljedice prestanka braka
Izvanbračna zajednica aživotna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koji ne žive u drugim izvanbračnim zajednicama a. Izvanbračne zajednice koje traju najmanje tri godine ili kraće, ako je u njima rođeno dijete, zakonom su izjednačene s brakom u pogledu prava, obveza i imovinskih odnosa izvanbračnih drugova
Struktura obiteljskih zajednica a. George Peter Murdock (Social Structure, 1949. )sastavio je najpotpuniji pregled različitih oblika u kojima se pojavljuje obitelj, gdje uspoređuje 250 poznatih i razvijenih društava Ø definicija obitelji: relativno trajna zajednica povezana srodstvom, brakom i usvajanjem čiji članovi žive zajedno, ekonomski surađuju i skrbe za potomstvo Ø funkcije obitelji: prokreacija i reprodukcija; socijalizacija; ekonomski suživot
Nuklearna obitelj Ø prvi i univerzalni oblik obitelji (nukleus-jezgra) Ø brak je osnova stvaranja obitelji a. Murdockova definicija braka: ¨skup običaja koji se usmjeravaju na seksualno povezani par osoba unutar porodice¨
Razbijena obitelj aveza muškarca i žene vrlo je slaba i nestalna aseksualni su odnosi rijetki, no djece ipak ima mnogo, ali ona često umiru zbog bolesti i gladi anema emocionalnih odnosa između djece i roditelja aprema ovom primjeru osnovna jedinica bili bi pojedinci i zajednica majke i djeteta
Proširena obitelj a. POLIGAMIJA – sastoji se od dvije ili više nuklearnih obitelji povezanih višekratnom ženidbom, razlikujemo dva oblika: Ø poliandrija (bračna veza u kojoj žena ima dva ili više muževa) Ø poliginija (muškarac s dvije ili više žena)
Poliandrija Ø vrlo rijetko, samo u dva zabilježena društva (Markizi u Polineziji, Toda u Indiji) abratski brak (fratelnalna poliandrija) – više braće ima jednu ženu (Toda) aprividna poliandrija – više muškaraca izdržava ili potpomaže ženu, no rijetko je riječ o stvarnoj zajednici života, do danas se zadržala kod naroda Nayara (Indija)
Poliginija Ø od 250 društava 193 karakterizira dopustivost i ohrabrivanje poliginije (77, 2%) Ø samo 43 društva poliginiju smatraju nedopustivom i nemoralnom, te ju zabranjuju Ø poliginija se danas očuvala u muslimanskim zemljama (prema Kur'anu muslimanu je dopušteno imati do četiri žene) Ø Indija, Japan i Kina tradicionalno su bile zemlje u kojima se prakticirala poliginija
Konkubinat Ø podvarijanta pseudopoliginije, u Japanu i Kini Ø muž ima pravo u obitelj dovesti još jednu ženu (konkubina) i njene potomke Ø krajem dinastije Tang zabranjena je bigamija, a za Sun Jat Sena strogo je zabranjen konkubinat
Grupni brak Ø uzajamna i višestruka bračnu veza više žena i muškaraca Ø pleme Koingang, zajednice Čukčija u Sibiru i Diera u Australiji a. W. Good zaključuje da se poliginija napušta i u zemljama koje ju tradicionalno podržavaju, prodiru oblici monogamne obitelji, podržani idejama i tradicijom romantične ljubavi a. A. Toffler tvrdi da je riječ o uzajamnom približavanju oblika obitelji; poligamna društva napuštaju svoje tradicije, a zapadna društva prakticiraju praksu razvoda brakova i tolerancijom nekonvencionalnih oblika obiteljskih zajednica
Srodstvo Dijelimo na: Ø bilateralno srodstvo – sustav u koji se ubrajaju svi majčini i svi očevi srodnici Ø unilateralno srodstvo – majčina ili očeva linija se smatra srodničkom alevirat – kulturalni zahtjev koji nalaže da se udovica novim brakom poveže s bratom svoga pokojnog supruga asororat – pravilo koje potiče udovca da se oženi sestrom svoje bivše žene
Lokacija obitelji a. P. Kirkhoff razlikuje četiri tipa porodice prema mjestu njezina zasnivanja 1. patrilokalna porodica – svi muški potomci po očevoj liniji žive zajedno 2. matrilokalna porodica – sastoji se od majke, njezinih kćeri te njihovih muževa i potomaka 3. bilokalna porodica – sin ili kći ostaju kod kuće i uključuju svoju nuklearnu obitelj u proširenu obitelj svojih predaka 4. avunkulatska porodica – majčin brat ima posebnu ulogu u odgoju Ø neolokalna obitelj tipična je za moderna društva u kojima potomci odlaze od roditelja osamostaljujući se vrlo rano i stvarajući svoje vlastite obitelji
a. Linton razlikuje dva tipa obitelji: Ø konjugalnu-seksualna i afektivna veza Ø krvnosrodničku-veze srodstva važne, a spolni partneri sporedni a. Le. Masters je proučavala stajališta parova o djeci i njihovu odgoju; zaključuje da većina muškaraca i žena ne zna što znači biti roditelj dok to ne postane
Literatura: • Kregar, Sekulić, Ravlić, Grubišić: Uvod u sociologiju • Fanuko: Sociologija • Internet Wikipedija
Izradili: • • • Petra Sajko Andrijana Sladović Nevena Ročić Marko Naletilić Ivana Supina
- Slides: 26