8 razred Hrvatski jezik u 20 stoljeu hrvatski

8. razred

Hrvatski jezik u 20. stoljeću - hrvatski vukovci - odnos prema hrvatskom jeziku u državama čiji je sastavni dio bila Hrvatska u 20. stoljeću - jezični priručnici toga razdoblja - Novosadski dogovor - Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika

RAZDOBLJE NAKON ILIRIZMA Jezikoslovne rasprave i osnivanje filoloških škola l Iako su ilirci reformirali slovopis (gajica) i odabrali štokavsko narječje kao temelj književnomu jeziku, rasprave i dalje traju jer se jezikoslovci ne mogu složiti oko pravca u kojemu se hrvatski jezik treba razvijati. l Osnivaju se filološke škole: - zadarska filološka škola - riječka filološka škola - zagrebačka filološka škola - škola hrvatskih vukovaca filologija – znanost o jeziku filološke škole – udruge jezikoslovaca koje zastupaju određene ideje kako se jezik treba razvijati

ZADARSKA FILOLOŠKA ŠKOLA l l l Vodi je Ante Kuzmanić. Zalaže se za ikavicu kao osnovicu hrvatskoga književnog jezika. Protivi se pisanju ě na mjestu staroslavenskog glasa jat. Ante Kuzmanić uređuje “Zoru dalmatinsku” prvi hrvatski književni časopis koji izlazi izvan Zagreba i u njoj provodi tzv. dalmatinski slovopis i daje prednost štokavskoj ikavici. Časopis izlazi od 1844. do 1849. Petar Preradović surađuje u listu.

RIJEČKA FILOLOŠKA ŠKOLA l Vodi je Fran Kurelac. l Zastupa mišljenje da bi osnovicu hrvatskoga književnoga jezika trebali činiti elementi zajednički svim slavenskim jezicima. l Mnoga jezična rješenja ove filološke škole čak su i njihovi suvremenici smatrali zastarjelima.

ZAGREBAČKA FILOLOŠKA ŠKOLA ● Vodi je Adolfo Veber Tkalčević. l Zastupa standardizaciju jezika u skladu s programom hrvatskog narodnog preporoda. l Vodi računa o tome da je hrvatska jezična baština tronarječna te ne brani kajkavskim i čakavskim elementima da ostave svoj trag u standardnom jeziku. l Zalažu se za –ah u G mn. (ženah) pa ih protivnici podrugljivo zovu ahavcima.

ŠKOLA HRVATSKIH VUKOVACA ● Vodi je Tomo Maretić. l Slijedi ideje Vuka Stefanovića Karadžića, pisca prvog srpskog rječnika (1818. ). l l l Vukovci poistovjećuju hrvatski jezik sa srpskim želeći stvoriti zajednički jezik. Zanemaruju hrvatsku književnu baštinu dajući prednost jeziku narodne književnosti. Uvode pravopisno načelo “piši kako govoriš”.

HRVATSKI JEZIK U 20. STOLJEĆU 1. Hrvati u sklopu Austro-Ugarske l l l Početkom 20. st. Hrvati žive u sklopu Austro-Ugarske sve do 1918. Hrvatski vukovci političkom odlukom preuzimaju vodstvo u standardizaciji hrvatskoga jezika. Tomo Maretić: Gramatika i stilistika, 1889. Ivan Broz: Hrvatski pravopis, 1892. Ivan Broz – Franjo Iveković: Rječnik hrvatskoga jezika, 1901.

HRVATSKI JEZIK U 20. STOLJEĆU 2. Hrvati u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije pristojba > taksa l putovnica > pasoš redarstvo > policija sudac > sudija časnik > oficir l vojarna > kasarna l Pravopis Dragutina Boranića pojavio se 1921. l i do 1951. tiskano je ukupno 11 izdanja. Bio je na snazi sve do 1960. i tiskanja tzv. novosadskog pravopisa Raspad Austro-Ugarske Monarhije 1918. i osnutak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevine Jugoslavije). Ovo razdoblje obilježava borba Hrvata za svoj jezik jer je vlast uporno nametala “srpskohrvatski” ili “srpskohrvatskoslovenački”! Potiskivanje hrvatskih riječi i naziva. Utemeljen časopis Hrvatski jezik pod uredništvom jezikoslovca Stjepana Ivšića.

HRVATSKI JEZIK U 20. STOLJEĆU 3. Uspostava Banovine Hrvatske 1939. l l Hrvatske vlasti dobivaju prosvjetno-sudsku samostalnost Hrvatski jezikoslovci Petar Guberina i Kruno Krstić objavljuju 1940. razlikovni rječnik Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika.

HRVATSKI JEZIK U 20. STOLJEĆU 4. Početak 2. svj. rata i osnutak NDH iztupiti razčlaniti otca sudčev svatba Uzkrs. . . Hrvatski pravopis iz 1944. , autori Franjo Cipra i Adolf Bratoljub Klaić l l l Osnovan Hrvatski državni ured za jezik. Službeni pravopis postao onaj pisan korijenskim načelom (Ivan Broz u svom pravopisu iz 1892. zalagao se za fonološko načelo). U uporabu se vraća hrvatsko nazivlje.

HRVATSKI JEZIK U 20. STOLJEĆU 5. Osnutak FNRJ, a zatim i SFRJ l l Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1979. Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića, Zagreb, 1986. l Ističe se potreba za ravnopravnošću hrvatskoga jezika s jezicima drugih država u sklopu FNRJ. Međutim, kao i za Kraljevine SHS, nameće se srpski jezik u javnim službama. Sve hrvatske riječi iz vremena NDH zabranjene su. Na Novosadskom dogovoru, 1954. sastali su se hrv. i srp. jezikoslovci kako bi u praksi ostvarili ideju o jedinstvenom jeziku. U skladu s tim objavljen 1960. Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika, a 1967. i Rječnik

Časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika Jezik izlazi od 1952. godine. Časopis nudi brojne jezične savjete i rasprave o jezičnim nedoumicama. Predstavnici središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova potpisuju 17. ožujka 1967. Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika kojom traže ravnopravnost hrvatskoga jezika u praksi. U spomen na taj događaj, po odluci Hrvatskoga sabora, svake godine održavaju se Dani hrvatskoga jezika od 11. do 17. ožujka.

HRVATSKI JEZIK U 20. STOLJEĆU 6. Osnutak samostalne Republike Hrvatske Neki od jezičnih priručnika u uporabi Prvo izdanje ovog pravopisa (Zagreb, 1971. ) odmah je zabranjeno. Sljedeće godine knjiga je tiskana u Londonu (zbog toga naziv “londonac”). Slijede izdanja iz 1994. , 1995. , 1996. , 2000. , 2002. , 2003 i 2004. Gramatika Stjepka Težaka i Stjepana Babića; izdanja 1966. , 1973. , 1992. , 2007. Tek izdanje od 1992. pojavilo se pod gornjim naslovom.

IZVORI ● Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu http: //www. nsk. hr/Info. aspx? id=134 Jasmina Sandalić, prof. ● http: //croatica. hr/ ● Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura 1. svezak: VIII. – XVII. stoljeće 2. svezak: XVIII. – XIX. stoljeće 3. svezak: XX. - XXI. Stoljeće ● Institut za hrvatski jezikoslovlje http: //www. ihjj. hr/index. html