7 LUMBALNI SINDROM Medicinska kola u Rijeci III4

7. LUMBALNI SINDROM Medicinska škola u Rijeci III-4, fizioterapeutski tehničari KLINIČKA MEDICINA

OPĆE NAPOMENE - većina bolesnika s akutnom lumbalnom boli se može liječiti kod liječnika primarne zdravstvene zaštite - bolesnika treba informirati o benignoj prirodi bolesti i njenoj dobroj prognozi - traje najčešće nekoliko dana do nekoliko tjedana; u 9 od 10 slučajeva tegobe prestaju za 6 tjedana

OPĆE NAPOMENE - recidivi su česti, ali se i tada očekuje pun oporavak; recidivi se liječe slično kao druga kratkotrajna bolna stanja - liječenje akutnog lumbalnog sindroma i išijasa se bazira na anamnezi i fizikalnom pregledu; laboratorijska i radiografska ispitivanja se rutinski ne savjetuju ukoliko nema sumnje na neko ozbiljno oboljenje

EPIDEMIOLOGIJA - lumbalnu bol doživi 80% ljudi tijekom života - podjednako je česta kod osoba spola - ima osobinu da recidivira - u 85% slučajeva uzrok boli je nepoznat i nakon kompletne dijagnostike - po troškovima liječenja u SAD-u lumbalna bol je na trećem mjestu, iza malignih tumora i oboljenja srca

FAKTORI RIZIKA ZA LUMBALNU BOL - podizanje tereta, savijanje i uvijanje trupa i izloženost vibracijama - intenzivni trening povećava rizik od degenerativnih bolesti diskusa - sjedilački stil života zbog oslabljenog tonusa mišića podupirača kralježničkog stupa

PODJELA a) po dužini trajanja simptoma: 1) akutna lumbalna bol (manje od 6 tjedana) 2) subakutna lumbalna bol (6 -12 tjedana) 3) kronična lumbalna bol (više od 12 tjedana)

PODJELA b) po tijeku bolesti: 1) nespecifična lumbalna bol (više od 95% slučajeva); bol u križima od donjih rebara do glutealne linije 2) sindrom išijasa (ispod 5% slučajeva); bol se širi najčešće duž jedne noge, što ukazuje na iritaciju i/ili kompresiju spinalnih korjenova 3) ozbiljna spinalna patologija (manje od 2% slučajeva)

LUMBALNI SINDROM – KLINIČKA SLIKA - nespecifični ili mehanički lumbalni sindrom čini 19 od 20 slučajeva naglo nastale lumbalne boli - jačina boli u križima je od umjerene do vrlo jake - najčešće je izazvan običnom mehaničkom povredom ili njihovom kombinacijom (naprezanjem, istezanjem, rupturom mišićnih vlakana i/ili ligamenata, lošom posturom, značajnom razlikom u duljini ekstremiteta)

LUMBALNI SINDROM – KLINIČKA SLIKA - simptomi u nozi (bol, parestezije) upućuju na disfunkciju spinalnih korjenova - najčešće je akutni išijas izazvan hernijacijom diskusa - prognoza je dobra i operativno liječenje obično nije potrebno; oko 50% bolesnika se bar umjereno oporavi za 6 tjedana, a 90% za 90 dana - lumbalna bol se širi duž natkoljenice (stražnja ili vanjska loža) ispod koljena u list i/ili u stopalo; bol je jaka, neprekidna, u vidu pečenja, sa utrnućem noge, što otežava pokrete; najčešće se bol širi u jednu nogu i jača je od boli u lumbalnom dijelu; bol se pojačava noću, poslije duljeg stajanja, sjedenja, kihanja, kašljanja i naprezanja

SMJERNICE POSTUPANJA - pažljivo pregledati bolesnika i uzeti detaljnu anamnezu - treba adekvatno liječiti bol - savjetovati izbjegavanje mirovanja i nastavak i/ili ponovni početak uobičajenih aktivnosti, što je prije moguće - objasniti bolesniku dobru prognozu bolesti - pratiti bolesnika s ciljem da mu se povrati aktivnost i osposobi ga se za rad

KLINIČKI PREGLED - anamneza i klinički pregled služe za razdvajanje običnog lumbalnog sindroma (bola u križima) od išijasa (boli duž noge zbog kompresije spinalnih korjenova) i drugih ozbiljnih oboljenja koja se klinički mogu očitovati kao lumbalna bol - inspekcija kralježnice u stojećem stavu: procenjuje se držanje tijela (često u antefleksiji) - palpacija kralježnice: procjenjuje se tonus leđnih paravertebralnih mišića (moguć je spazam), moguće je utvrditi osjetljivost pojedinih dijelova kralježnice

KLINIČKI PREGLED - ispitivanje pokretljivosti kralježnice služi za procjenu funkcionalnog statusa: 1) sagitalna pokretljivost, tj. savijanje prema naprijed do boli s ispruženim koljenima 2) lateralna pokretljivost, tj. test savijanja na stranu: na bedrima se obilježi razina vrha srednjeg prsta pri uspravnom stavu i druga linija poslije maksimalnog savijanja na tu stranu; udaljenost ove dvije linije je oko 20 cm kod zdravih, a asimetrija je česta kod bolesnika s lumbalnim sindromom

KLINIČKI PREGLED - dizanje ispruženih nogu (Lassegueov znak) je prilično osjetljiv test za potvrdu kompresije nervnog završetka na nivou L 5 - S 1; test je pozitivan ako izazove širenje boli od križa duž noge - ukrižena bol: pri podizanju zdrave noge pojačavanje boli u oboljeloj nozi je specifičan znak kompresije spinalnog korjena

DIJAGNOSTIKA - promjene otkrivene metodama vizualizacije su značajne samo ako odgovaraju kliničkom nalazu - NMR pokazuje značajne degenerativne promjene s prodorom u spinalni kanal kod više od 50% starijih osoba bez simptoma - incidencija asimptomatske hernijacije diskusa je 20% kod osoba tridesetih godina

TERAPIJA - mirovanje se ne savjetuje bolesnicima s običnom lumbalnom boli (bez neuroloških poremećaja); mirovanje nije efikasno liječenje za bolesnike sa diskus hernijom i ne treba ga preporučivati - savjetovati bolesnika s lumbalnom boli išijasom da ostane aktivan - savjetovati razumno korištenje leđa: izbjegavanje položaja koji pojačavaju bol, podizanja tereta, rotacionih pokreta, savijanja - aplikacija leda na bolno mjesto (onoliko često koliko je to potrebno) može smanjiti bol jer hladnoća ima analgetski i antiinflamacijski efekt

TERAPIJA - lijekovima se postiže kontrola simptoma tokom dana ili tjedana u kojima se očekuje prirodni oporavak bolesnika - lijekovi su efikasniji ako se uzimaju redovno u propisanom režimu, a ne po potrebi u fazi pojačavanja bolova - program vježbi (fleksije, ekstenzije) dovodi do klinički značajne redukcije boli i poboljšanja ukupnog stanja bolesnika; preporučuju se dozirane, individualno prilagođene vježbe, usmjerene ka podizanju mišićne snage i fizičke kondicije jer dovode do poboljšanja funkcionalnog kapaciteta i bržeg povratka na posao

TERAPIJA - ergonomskim mjerama se usklađuju radni zahtjevi sa fizičkim sposobnostima bolesnika, što ponekad podrazumijeva privremeno premještanje na lakše radno mjesto - kod dugotrajnijih slučajeva fizikalnu terapiju primijeniti intenzivno uz toplotne i analgetske elektroprocedure; topla pakiranja, kriomasaža i ručna masaža se preporučuju kao priprema za kineziterapiju - masaža je efikasna i dovodi do značajnog kliničkog poboljšanja

TERAPIJA - kirurško liječenje može dovesti do bržeg izlječenja i povratka na posao kada postoje dugotrajni spazmi sa antalgičnim položajem, dugotrajna kronična lumbalna bol i išijas koji se ne smiruju na konzervativnu terapiju

PITANJA 1) Što općenito možeš reći o lumbalnom sindromu? 2) Koliko često se javlja lumbalni sindrom i koji su faktori za njegov razvoj? 3) Kako sve dijelimo lumbalni sindrom? 4) Kakva je klinička slika lumbalnog sindroma? 5) Nabroji dijagnostičko-terapijske smjernice za lumbalni sindrom! 6) Na što sve pazimo pri kliničkom pregledu kod sumnje na lumbalni sindrom? 7) Kakvo ponašanje preporučujemo bolesniku s lumbalnim sindromom? 8) Kakve oblike fizikalne terapije koristimo u liječenju lumbalnog sindroma? 9) Kakve se lijekove i kirurške postupke može koristiti u liječenju lumbalnog sindroma?