5 Poglavlje HOS teorema HekerOlinSamjuelsonova teorema 1977 Nobelova
5. Poglavlje – HOS teorema Hekšer-Olin(Samjuelsonova) teorema 1977 Nobelova nagrada Tj. “za njihov pionirski doprinos teoriji međunarodne razmene i međunarodnog kretanja kapitala” Bertil Ohlin (1899 -1979) University of Stockholm Eli F Heckscher (1879 -1952)
Dva pitanja n dva važna pitanja ostala su uglavnom bez odgovora u radovima Smita, Rikarda i Mila. Otkud razlike u relativnim cenama n Šta se dešava sa zaradama nakon razmene n
teorema Zemlja će izvoziti robu u čijoj proizvodnji intenzivno koristi svoj obilan proizvodni faktor, a uvoziće proizvod u čijoj proizvodnji koristi svoj relativno oskudan (i skup) faktor proizvodnje.
pretpostavke 1. 2 zemlje - dva proizvoda - dva faktora proizvodnje (rad i kapital). 2. Obe zemlje koriste istu tehnologiju 3. Proizvod X je radno intenzivan, a proizvod Y je kapitalno intenzivan. 4. konstantna ekonomija obima u obe zemlje. 5. nepotpuna specijalizacija 6. Ukusi su identični 7. savršena konkurencija na tržištima proizvoda i tržištima faktora. 8. savršena mobilnost faktora, ali nema faktorske mobilnosti 9. Ne postoje transportni troškovi, carine, ili druge barijere 10. Svi resursi su potpuno uposleni 11. Međunarodna razmena je uravnotežena.
Pretpostavka 1 1. 2. Postoje dve zemlje dva proizvoda i dva faktora proizvodnje (rad i kapital). +2 proizvodna faktora!
Pretpostavka 2 n n n Ista tehnologija Ali cene faktora nisu iste Ravnoteža nije u istoj tački!!!
Pretpostavka 3 Proizvod X je radno intenzivan u obe zemlje a proizvod Y je kapitalno intenzivan proizvod u obe zemlje. u zemlji 1 – K/R je ¼ U zemlji 2 – K/R je 1 To bi mogla da bude proizvodnja žita u Srbiji i SAD
Pretpostavka 4 n Konstantna ekonomija obima u obe zemlje Na primer, ako je Zemlja 1 u proizvodnji X udvostruči količine rada i kapitala koje koristi, njen autput se udvostručuje n F(n. K, n. R)=n. F(K, R)
Kako je poljoprivreda naša šansa n n n % poljoprivrednog stanovništva u SAD 1% U Srbiji 15% Šta će da se desi? n n Rumunija Smanjila nezaposlenost tako što su svi na selu
Pretpostavka 5 n n nepotpuna specijalizacija u proizvodnji U obe zemlje n Sledi – isključen slučaj male zemlje
Pretpostavka 6 n n Ukusi su identični u obe zemlje. Isključena mogućnost sa slike 3. 6
Pretpostavka 7 7. U obe zemlje postoji savršena konkurencija na tržištima proizvoda i tržištima faktora. znači da su proizvođači, potrošači i trgovci proizvoda X i proizvoda Y u obe zemlje suviše mali da bi uticali na cene ovih proizvoda.
Pretpostavka 8 8. Postoji savršena mobilnost faktora unutar svake zemlje, ali nema faktorske mobilnosti između zemalja. n Šta ako se sruši ova pretpostavka? n n Outsourcing Drugi čin!!!! postoji nulta međunarodna pokretljivost faktora
Pretpostavka 9 9. Ne postoje transportni troškovi, carine, ili druge barijere slobodnom odvijanju međunarodne trgovine. n n To menja relativne cene uvozne robe!!! ŠTA SE DEŠAVA AKO UKINEM OVU PRETPOSTAVKU?
Pretpostavka 10 n 10. Svi resursi su potpuno uposleni u obe zemlje.
Pretpostavka 11 E TROŠIO 11. Međunarodna razmena između dve zemlje je uravnotežena. TROŠIO 70*80 -60*50= 5600 -3000=2600 60*100 -80*42. 5= 6000 -3400=2600 E ’
FAKTORSKA … INTENZIVNOST n RASPOLOZIVOST n
KOME MERIMO FAKTORSKU INTENZIVNOST? A. B. C. D. PROIZVODU ZEMLJI KONKURENCIJI? SVIMA NJIMA
Ako je Y kapitalno intenzivno dobro n n To je relativna mera U odnosu na sta? U odnosu na drugo dobro i drugu zemlju Dobro je kapitalno intenzivno ukoliko je koeficijent kapital/rad (K/R) veći od K/R u proizvodnji X.
Ako se… za 1 X zahteva 1 K i 4 R n 1 Y zahteva 2 K i 2 R Onda imamo X Y ZEMLJA 1 K R K/R 1 4 1/4 2 2 1 X Y ZEMLJA 1 K R 3 12 1/4 2 2 1 n za 1 X zahteva 3 K i 12 R n 1 Y zahteva 2 K i 2 R Onda imamo n Primetimo da nije važna apsolutna količina kapitala i rada
proizvodnja će se odvijati duž prave linije čiji nagib=K/R
Obilnost n Postoje dva načina da se definiše obilnost faktora. – u izrazima fizičkih jedinica n Izražavamo ukupan rad kao (TK/TR)- ukupan kapital i – u izrazima relativnih cena faktora n PK/PR.
Kako to da. . . n n n Zemlja 2 može imati manje kapitala od Zemlje 1 a da ipak bude zemlja sa obiljem kapitala? Tako što TK/TR za Zemlju 2 veće od TK/TR za Zemlju 1. ono što je važno nije apsolutna količina kapitala i rada, već odnos količine kapitala prema količini rada.
Dajte primer
Drugi način izražavanja obilnosti n n n n A koji je bio prvi? Količine A drugi Cene. Koje cene? Relativne. Čega?
Prema definiciji u izrazima cena faktora. . . n Zemlja 2 ima relativno obilje kapitala ukoliko je n PK/PR u Zemlji 2 je manje nego PK/PR u n Zemlji 1 cena rentiranja kapitala je. . . n cena radnog vremena je. . . – kamatna stopa (r) – Nadnica w, PK/PR = r/w.
Ako su kamatne stope u Zemlji 1 niže nego u Zemlji 2 A. B. C. D. Zemlja 1 je K- intenzivna Zemlja 1 je K-obilna Nemamo dovoljno informacija Zemlja 1 je L-obilna
Dakle, n n n Da ponovimo, ono što određuje da li je jedna zemlja K obilna ili ne nisu apsolutne vrednosti r, već je to r/w.
Na primer n n r može biti veće u Zemlji 2 nego u Zemlji 1, ali Zemlja 2 će još uvek biti K obilna zemlja ako ima nižu stopu r/w od Zemlje 1.
Odnos između dve definicije obilnosti n n Definicija obilnosti faktora u izrazima fizičkih jedinica uzima u obzir samo ponudu faktora. Definicija u izrazima relativnih cena faktora uzima u obzir i tražnju i ponudu n Kako je onda to istо? n Pošto smo pretpostavili da su ukusi identični definicije dovode do istih zaključaka.
zaključak Ako je TK/TR veće u Zemlji 2 nego u Zemlji 1, s obzirom na iste ukuse i tehnologiju PK/PR će biti manje u Zemlji 2. Da li je Zemlja 2 K-obilna u izrazima obe definicije?
Da li je Zemlja 1 je K-obilna prema obe definicije? Prema prvoj TK/TL je a. b. c. d. veće od nule Veće od 1 manje od 1 veće nego u Zemlji 2 n Prema drugoj definiciji, r/w je onda a. b. c. veće od nule veće od 1 manje od 1 d. manje nego u Zemlji 2
Ovo nije uvek slučaj. n n n Na primer, može se zamisliti da u Zemlji 2 tražnja za Y Koji je K-intenzivan proizvod bude toliko veća nego u Zemlji 1 Pa da relativna cena kapitala bude veća u Zemlji 2 nego u Zemlji 1
Šta onda? n U tom slučaju će se Zemlja 2 smatrati K obilna prema definiciji u izrazima fizičkih jedinica a R obilna prema definiciji u izrazima relativnih cena faktora. n U takvim situacijama koristiće se definicija u izrazima relativne cene faktora. n Drugim rečima, zemlja je K obilna ukoliko je relativna cena kapitala niža nego u slučaju druge zemlje n Mi ćemo pretpostavljati da ne postoji takva kontradikcija, sem ako nije eksplicitno ukazano na suprotan slučaj.
zemlja koja je K-obilna može da proizvede više Kintenzivnog proizvoda. . .
Molim zaključak n n Pošto Sjedinjene Države imaju veći relativni udeo u svetskim resursima kapitala i kvalif. rada (20, 8 procenata i 19, 4 procenata, u poređenju sa 5, 6 procenata svih svetskih resursa možemo očekivati da Sjedinjene Države imaju komparativnu prednost u kapitalno intenzivnim proizvodima i proizvodima koji su intenzivnipo kvalifikacijama radnika dok komparativno zaostaju u proizvodima za koje se koristi nekvalifikovan rad. Slična je situacija i u drugim industrijalizovanim zemljama. k k k R
SAD nemaju Još jedan zaključak. . . komparativnu prednost u odnosu na zemlje ispred sebe
Kako se zvao početak. . . n n n Hekšer - 1919 “The Effect of Foreign Trade on the Distribution of Income” Tokom više od deset godina ovaj članak je ostao nezapažen sve dok ga Hekšerov student, budući Nobelovac Bertil Ohlin nije preradio u 1933. Interregional and International Trade (Međuregionalna i međunarodna trgovina).
2 dela ima n n n Hekšer–Olinova (H–O) teorija može se izložiti u vidu dve teoreme: H–O teoreme (daje mehanizam razmene) teoreme o izjednačavanju faktorskih cena
Teorema HO Zemlja će izvoziti proizvod čija proizvodnja zahteva intenzivnu upotrebu relativno obilnog i jeftinog faktora proizvodnje u toj zemlji, n a uvoziće proizvod čija proizvodnja zahteva intenzivnu upotrebu relativno oskudnog i skupog faktora proizvodnje n
Na koji način HO teorija predstavlja proširenje n n n Umesto da pretpostavlja njihovo postojanje Ona objašnjava komparativne prednosti Čime?
mehanizam • razlike u relativnim cenama proizvoda • i razlike u relativnim cenama faktora • prevode se u razlike apsolutnih cena proizvoda i faktora • ova razlika u apsolutnim cenama predstavlja neposredan uzrok razmene.
Raspodela dohotka
Ponavljamo. . . n Ukoliko se rad i kapital mogu međusobno zamenjivati u proizvodnji oba proizvoda, kada će jedan proizvod biti kapitalno intenzivniji, a drugi radno intenzivniji? X Y ZEMLJA 1 K R 3 12 1/4 2 2 1
Ako zemlja 1 ima kompratinvu prednost u robi X a Zemlja 2 u robi y, onda a. b. c. d. (Px/Py)1 >(Px/Py)2 u autarkiji (Px/Py)1 =(Px/Py)2 nakon razmene (Px/Py)1 <(Px/Py)2 nakon razmene
Zemlja ima dva faktora, kvalifikovan i nekvalifikovan rad, kojim i obiluje. U razmeni, a. b. c. d. Jednakost raste Nejednakost ostaje ista Ponderi obe vrste rada rastu
HOS - zadaci sir Vino R 400 4 10 Z 600 8 5 • zemlja proizvodi vino (V) i sir (S), • koristeći raspoloživih 400 čovek-godina R • i 600 jedinica (hektara zemlje) (Z) • . Za proizvodnju jednog litra vina potrebno je 10 jedinica rada i 5 hektara zemlje. • Kilogram sira zahteva 4 jedinice rada i 8 jedinica zemlje
Pretpostavimo da zemlja proizvodi vino (V) i sir (S), koristeći raspoloživih 400 čovek-godina R i 600 jedinica (hektara zemlje) (Z). Za proizvodnju jednog litra vina potrebno je 10 jedinica rada i 5 hektara zemlje. Kilogram sira zahteva 4 jedinice rada i 8 jedinica zemlje – Koji se resurs intenzivno koristi u proizvodnji sira? sir Vino R 400 4 10 Z 600 8 5 1/2 2 r/z
R= Rs+Rv, Rs=4, Rv=10 Z= Zs+Zv, Zs=8, Zv=5 R = 400 and Z = 600 – Je li izvodljivo da ova zemlja proizvede 90 litara vina i 50 kilograma sira, uz date resurse? – 50 kg sira 90 l Vina R 400 4 50 200 10 90 900 Z 600 8 50 400 5 90 450 200 r+400 z 900 r+450 z
Ako imamo da je L= Ls+Lv, Ls=4, Lv=10, max- 400 Z= Zs+Zv, Zs=8, Zv=5, max- 600 L = 400 and Z = 600/5=120 Sir Vino 400 4 10 600 8 5 400/10=40 600/8=75 400/4=100
Je li izvodljivo da ova zemlja proizvede 90 litara vina i 50 kilograma sira, uz date resurse? 600/5=120 90 v+50 s 400/10=40 600/8=75 400/4=100
Kako će na kako će ova na ova ogrančenja uticati porast ponude rada od 100 radnika. Pokažite to na gornjem dijagramu L= Ls+Lv, Ls=4, Lv=10 Z= Zs+Zv, Zs=8, Zv=5 L = 400 and Z = 600/5=120 500/10=50 600/8=75 500/4=125
Pretpostavimo da proizvodnja litra vina zahteva 10 jedinica rada i 5 hektara zemlje, dok proizvodnja sira zahteva 4 jedinice rada i 8 jedinica zemlje. Ako vino košta $30 a sir $16 Odredite faktorske cene rada i zemlje n 1 Ow + 5 r = 30$ za vino n 4 w + 8 r = 16$ za sir, te dobijamo n w = 8/3$ po ha and r = 2/3$po radniku. n
Pretpostavimo da proizvodnja litra vina zahteva 10 jedinica rada i 5 hektara zemlje, dok proizvodnja sira zahteva 4 jedinice rada i 8 jedinica zemlje. Ako vino košta $30 a sir $16 n Ako se cena sira poveća na $24, šta će se desiti sa faktorskim cenama?
Primer paradoksa Kina izvozi radno intenzivne proizvode n SAD uvozi radno intenzivne proizvode n Meksiko izvozi kapitalno inteznizvne proizvode n Sve navedeno n
- Slides: 57